Sunka
02.10.2008., 22:55
Hljebovac (Artocarpus heterophyllus)
http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/CIMG2414.jpg http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/IMG_3776.jpg
Sijanje
Nakon vrlo pažljivog i temeljitog pranja ostavite košticu neko vrijeme da se osuši. Nakon toga u veliki glineni cvjetni lonac na dno stavite sloj glinopora ili krupnog šljunka, napunite ga tresetnom zemljom i u nju položite košticu.
Zalijevanje i gnojidba
Hljebovcu odgovara vlažna ali ne i suviše mokra zemlja. Za ravnomjernu vlažnost pobrinite se naročito u razdoblju vegetacije. Zaljevajte uvijek odstajalom mlakom vodom i pritom pazite da se na dnu ukrasne posude ona ne zadržava. U početku biljku prihranjujte vrlo oprezno, a poslije kad ojača, upotrijebite uobičajenu količinu gnojiva. Za zimskih mjeseci gnojenje potpuno obustavite.
Svjetlost i toplina
Hljebovac najbolje uspijeva na svijetlom, ali ne i potpuno sunčanom mjestu, naprimjer na zapadnom prozoru. Nedostatak svjetla za zimskih mjeseci preporučljivo je nadomjestiti upotrebom posebnih svjetiljki namijenjenih za tu svrhu (mogu se nabaviti u specijaliziranim trgovinama).
Zemlja i presađivanje
Hljebovac nema nekih velikih zahtjeva s obzirom na tlo, pa je dobra svaka uobičajena zemlja za lončanice. Presadite ga svake dvije godine. Kako hljebovac na prirodnom staništu izraste u vrlo visoko stablo, nužno je pravovremenim temeljitim orezivanjem bar privremeno ograničiti njegov rast.
#c0c0c0
Kod nas i u Europi, plodovi hljebovca zaista se vrlo rijetko mogu vidjeti. Okus plodova nenaviknutom nepcu nije baš ugodan. Unatoč tome, u Indiji, Sri Lanki i jugoistočnoj Aziji jedu ga s velikim zadovoljstvom. Čekinjasto dlakavi plodovi hljebovca pripadaju među najveće plodove na svijetu. Narastu do jednog metra s težinom i do 15 kilograma :eek: . Plod sadrži košticu neugodnog mirisa. Nakon pažljivog pranja jede se kuhana ili prepržena.
Zbog svog snažnog rasta, ova je biljka iz porodice dudovki samo uvjetno pogodna za sobni uzgoj. Međutim, izvjesno se vrijeme može uzgajati na prozorskoj dasci bez ikakvih problema.
http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/39414443Jackfruit.jpg
Plodovi hljebovca mogu narasti do metar dužine i težiti 15 kg. Kako bi ih zaštitili od proždiranja divljih životinja, u zemljama gdje se uzgaja pokrivaju ih papirnatim ili lanenim vrećama. Nekoć su plodovi hljebovca u jugoistočnoj Aziji ubrajani među najvažnije namirnice, pa i danas njihove pržene ili kuhane koštice u tim krajevima ljudi vrlo rado jedu.
http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/CIMG2414.jpg http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/IMG_3776.jpg
Sijanje
Nakon vrlo pažljivog i temeljitog pranja ostavite košticu neko vrijeme da se osuši. Nakon toga u veliki glineni cvjetni lonac na dno stavite sloj glinopora ili krupnog šljunka, napunite ga tresetnom zemljom i u nju položite košticu.
Zalijevanje i gnojidba
Hljebovcu odgovara vlažna ali ne i suviše mokra zemlja. Za ravnomjernu vlažnost pobrinite se naročito u razdoblju vegetacije. Zaljevajte uvijek odstajalom mlakom vodom i pritom pazite da se na dnu ukrasne posude ona ne zadržava. U početku biljku prihranjujte vrlo oprezno, a poslije kad ojača, upotrijebite uobičajenu količinu gnojiva. Za zimskih mjeseci gnojenje potpuno obustavite.
Svjetlost i toplina
Hljebovac najbolje uspijeva na svijetlom, ali ne i potpuno sunčanom mjestu, naprimjer na zapadnom prozoru. Nedostatak svjetla za zimskih mjeseci preporučljivo je nadomjestiti upotrebom posebnih svjetiljki namijenjenih za tu svrhu (mogu se nabaviti u specijaliziranim trgovinama).
Zemlja i presađivanje
Hljebovac nema nekih velikih zahtjeva s obzirom na tlo, pa je dobra svaka uobičajena zemlja za lončanice. Presadite ga svake dvije godine. Kako hljebovac na prirodnom staništu izraste u vrlo visoko stablo, nužno je pravovremenim temeljitim orezivanjem bar privremeno ograničiti njegov rast.
#c0c0c0
Kod nas i u Europi, plodovi hljebovca zaista se vrlo rijetko mogu vidjeti. Okus plodova nenaviknutom nepcu nije baš ugodan. Unatoč tome, u Indiji, Sri Lanki i jugoistočnoj Aziji jedu ga s velikim zadovoljstvom. Čekinjasto dlakavi plodovi hljebovca pripadaju među najveće plodove na svijetu. Narastu do jednog metra s težinom i do 15 kilograma :eek: . Plod sadrži košticu neugodnog mirisa. Nakon pažljivog pranja jede se kuhana ili prepržena.
Zbog svog snažnog rasta, ova je biljka iz porodice dudovki samo uvjetno pogodna za sobni uzgoj. Međutim, izvjesno se vrijeme može uzgajati na prozorskoj dasci bez ikakvih problema.
http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/39414443Jackfruit.jpg
Plodovi hljebovca mogu narasti do metar dužine i težiti 15 kg. Kako bi ih zaštitili od proždiranja divljih životinja, u zemljama gdje se uzgaja pokrivaju ih papirnatim ili lanenim vrećama. Nekoć su plodovi hljebovca u jugoistočnoj Aziji ubrajani među najvažnije namirnice, pa i danas njihove pržene ili kuhane koštice u tim krajevima ljudi vrlo rado jedu.