Kako napraviti kvalitetno gnojivo

[lujo]

KVALITETAN GNOJ ZA CVIJEĆE I POVRĆE OD IZMETA KOKOŠI I PTICA
Kokošji (ptičji) gnoj 1 kg
Šaka čađe (ne od nafte, a najbolje od ugljena)
Voda 1o l
Rastopiti gnoj u vodi i dodati čađu. Nakon fermentacije (nekoliko dana držati na toplom). Dobiveni koncentrat razrijediti u omjeru 1 l koncentrata ,10 l vode. i zalijevati namočenu, nikako ne suhu zemlju .

Vjerojatno čete imati problema s nabavkom čađe, no može i bez nje.

[Sunka]

Dobio si THANKS, a s time di se podigla reputacija i nešto kredita :ffwjj:

Kokošji gnoj je pun dušika i brzo oslobađajući (razgradivost), ali difti do preksutra. :uimep:

[plavusa]

Najpogodniji je za lisnato povrće jer sadrži puno dušika za ostalo ga treba staviti manje rekla bi čak i s oprezom jer nam puno dušika smanjuje cvatnju a time i urod

[petra]

Jako korisni savjeti za kokošije gnojivo:ffwjj: Koristila sam kokošije brikete, direktno u zemlju i kišeljeno u vodi. Ovo za dušik je odlična informacija.:kkkk:

Znate li što o konjskom i kravljem gnojivu, i za što je dobro i gdje ga koristiti?

Koristim brikete konjskog gnojiva i kravlji zreli stajnjak ( iz vrtnog centra u vrećama ), jer mi je jedino tako dostupno. Bacali smo na jesen konjske brikete, površinski po zemlji, a i dodavali kao i kokošije prošlu godinu ( direkt i rastopljeno ).
Kravlje smo stavljali uz voćke i ruže. Skuplje je od kokošijih i konjskih briketa, a manje se može iskoristiti.

[pere]

Kokošje gnojivo da, ali samo u peletama, briketama... inače, kao što je naveo Šunka vonja na sto kilometara.To je kvalitetno gnojivo koje sadrži dušik, fosfor, kalij, organske tvari i pepel, te mikroelemente; kalcij, magnezij, željezo, mangan i cink.
Zamjenjuje u potpunosti brzo razgradiva mineralna gnojiva, popravlja strukturu tla i omogučuje pravilan razvoj korijenovog sustava biljaka.
Ako imate manji vrt, cvijetnjak, ili vočnjak možda je pametnije gnojiti ga ( naravno ako ste u mogučnosti nabaviti ga ) peletama kokošjeg, kravljeg ili konjskog gnojiva iz jednog jedinog razloga što je takav oblik gnojiva termički obrađen, obogačen je aminokisekinama, huminskom i fulvinskom kiselinom - koje povoljno utječu na rast i razvoj biljaka ( kod nekih gnojiva, npr. Organic Plantella )
Što nije slučaj kod stajskog gnojiva, bilo ono zrelo ili ne. Naime u stajskom gnojivu često se nalazi sjeme raznih korova, kao i gljivice uzročnika biljnih bolesti ( nema termičke obrade )
Istina, u fazi zrenja gnojiva oslobađa se temperatura, ali nedovoljna za suzbijanje nekih vrsta gljivica.
Bez obzira na sve gore navedeno ja i dalje kada nabavim dobar zreli stajnjak gnojim vočke i vrt njime,( nikako ne volim mineralna gnojiva ) kao i kompostom, ali o kompostu drugom prilikom.

[petra]

Zahvaljujem na odgovoru:ffwjj:
Primjetila sam u tom kravljem stajnjaku nekakve naklijale biljke. Neću ga više uzimati i skuplje je, a malo biljaka se može pođubriti.
Pokušat ću sa briketima i biljnim juhama. Te biljne juhe smrde kao i stajsko gnojivo, u njima ima više hranjljivih tvari nego u stajnjaku:daaa:

Ni ja ne volim vještačko đubrivo, ali sam ipak morala dodati povrtaljkama u jednom navratu ureu, krastavci su mi bili loši i biljke suzaostajale u rastu. Zemlja na kojoj sijem i sadim je bila livada, čišćena od drveća i korova te je sve poremećeno čišćenjem.

Pravim kompostnu zemlju, koliko mogu skupiti trave i bio otpada. Nisu velike količine, ali bolje išta nego ništa. Malčiram sve što stignem, sreća neobrađeni dio travnjaka je bogat travom i ljekovitim biljkama. Koje su ljekovite biljke pojma nemam, jer svaku travku ošišam za malč te ništa ni ne naraste. Ali ima najviše stolisnika ( kao lud raste ), roze djeteline i koprive.
U kompostnu hrpu stavljam red bilja, red lišća, red komposta, red kreča, malo ureje, konjske i kokošije brikete. U biti isjeckanog bilja bude najviše, i to ostataka nakon čišćenja povrća.
Početnik sam i učim:idea:.

[Djole]

Uff neda mi se citat lijen sam ali prika moj to uzasno smrdi ufffff probao i vidio...
P.S Mislim za kokosje gnojivo koje ostoji od 12-24 sata u vodi jauuchhhh

[Mamaa]

Ja osobno radim tako da sakupljam sve bio otpatke na 3 hrpe.
Svake godine punim jednu. Kad se sjetim pokupim po nasipu malo krtičnjaka i samo pobacam na sakupljeni otpad. Svu mast od pečenja i ostatke hrane također na u hrpu. Isto tako i pepeo, jednom godišnje dodam i malo kreča - obično prilikom mješanja. Po ljeti zalijem recimo jednom tjedno. Barem 3x godišnje sve ispremiješam.
I svaku treću godinu jednu hrpu koristim kao kompost - zaista se pretvori u finu rahlu smjesu (osim možda najgornjeg tankog sloja).
Na vrtu su 2-3 velike kante (bačve od cca 40-50 l) u kojima se usmrđuju biljne juhe. Njima zalijevam, a i gustu masu pohitam pokraj biljaka.
Sve zastirem slamom i travom. I rezultati su dobri.

[zdravko]

Ja osobno radim tako da sakupljam sve bio otpatke na 3 hrpe.
Svake godine punim jednu. Kad se sjetim pokupim po nasipu malo krtičnjaka i samo pobacam na sakupljeni otpad. Svu mast od pečenja i ostatke hrane također na u hrpu. Isto tako i pepeo, jednom godišnje dodam i malo kreča - obično prilikom mješanja. Po ljeti zalijem recimo jednom tjedno. Barem 3x godišnje sve ispremiješam.
I svaku treću godinu jednu hrpu koristim kao kompost - zaista se pretvori u finu rahlu smjesu (osim možda najgornjeg tankog sloja).
Na vrtu su 2-3 velike kante (bačve od cca 40-50 l) u kojima se usmrđuju biljne juhe. Njima zalijevam, a i gustu masu pohitam pokraj biljaka.
Sve zastirem slamom i travom. I rezultati su dobri.

Ovo što radite je odlično iako različite kulture nemaju podjednake zahtjeve po hranilima. Naprimer luk i grah ne trebaju puno dušika a trebaju puno kalija- zbog toga su ljudi sipali pepeo na grede sa lukom. Opet paprika i paradajz traže svega puno više nego salata. Po mome je najbitniji u bašti plodored a najmanji trošak je napraviti analizu zemlje pa onda čovek najlakše zna šta mu je za raditi.
A za sve kulture je najopasniji višak dušika. Sve truli,prihvatljivo je više za bolesti, nije za čuvanje a nije ni kvalitetno za jelo.

[Mamaa]

Nema potrebe za analizom kad je to isključivo za vlastitu upotrebu i povrće je zdravo. U kompostu je najveća koncentracija bio otpada - pepala nema toliko puno - većina pepela iz kućanstva mi ode za posipanje izlaza i pružnog prijelaza (ljudi zapinju s autima) tako da večina njega završi u bačvi za posipavanje, a recimo volumen 20 l završi sveukupno na kompostu, koji je domenzija 2 x 2 x 1,5-2 m - tako da je to zanemarivo. Uglavnom do sad mi se biljke nisu bunile, lijepo napreduju i naravno svake godine izmjenjujem kulture (koje sadim mješovito) tako da se tlo ne stigne iscrpsti do kraja.
No nekako sam uvjerenja da sve to ne bi bilo toliko uspješno da nema tolikog zalijevanja biljnim juhicama - u svakom tjednu barem jednom dobro zalijem biljnim juhama i biljke zaista bujaju naočigled.
I obavezno imam jedno tretiranje s pepelom od cigareta i juhom od kopriva, jajnih ljuski, opušaka, kore od banane - strašno smrdi, ali meni pomaže da nema štetočina i čak sam primjetila da ako flance tim tretiram npr od paradajza on ne obolijeva. I još jedna nuspojava od te juhice je da nevjerojatno privlaći gliste (neznam zašto ali dan nakon toga imam najezdu glista na vrtu :hmmm:).

[zdravko]

Juhice i kompost vam je super. A sad sam se sjetio,vjerovatno vi to i znate - protiv bolesti paradajza najbolja preventiva vam je žica od bakra ,dužine 10 - 15 cm sa kojom probušite cca 10 ccm iznad zemlje stabljiku paradajza. To učinite 2 do 3 sedmice nakon što ste posadili sadnice. Za prskanje protiv bolesti i štetočina pa koprive i preslica i na 10 litara toga jos litru domačeg mleka.

[Mamaa]

Ovo za bakrenu žicu sam čula ali nisam sigurna kako se točno buši pa nikad nisam ni probala.

Juhica od preslice i koprive su uobičajene no ovo s mlijekom do sad nisam čula. Zašto mlijeko?:hmmm:

[zdravko]

Ovo za bakrenu žicu sam čula ali nisam sigurna kako se točno buši pa nikad nisam ni probala.

Juhica od preslice i koprive su uobičajene no ovo s mlijekom do sad nisam čula. Zašto mlijeko?:hmmm:
Mlijeko napravi film.
A žica nije problem. Najbolja vam je ona za struju 1,5 ili 2,5 mm2. Samo probušite i ostavite do kraja godine. Jaz sam to radio svake godine dok sam imao paradajze u bašti.

[petra]

Jako zanimljivo, svašta ćemo naučiti:ffwjj:
Je li može kupovno mlijeko ili mora biti domaće?

Čula sam da ljudi zaštićuju paradaiz od bolesti vodom u koju je dodan šećer, i da pomaže. Ne znam kolika je količina, ali vjerojatno mora biti jača smjesa. S tim se pošprica cijela biljka.

[zdravko]

Je li može kupovno mlijeko ili mora biti domaće?

Pa šta ja znam,ja sam davao domače. Vjerojatno je bolje jer je mastnije.
Jos sam se setio - neznam dal se još dobije gdje kameno brašno. I to sam dodavao u sve juhice jer sadrži sve mikroelemente pa se sa time odpornost biljke pojačava. Ja mislim da sigurno ima u prodavnicama sa ekološkim proizvodima.

[Sunka]

neznam dal se još dobije gdje kameno brašno


Bilo kakva klesarija će biti sretna da se ga riješi!
Pazite da ne uzmete mramorno brašno!

[lelo]

protiv bolesti paradajza najbolja preventiva vam je žica od bakra ,dužine 10 - 15 cm sa kojom probušite cca 10 ccm iznad zemlje stabljiku paradajza.
O tom je pisao i Dubravko, a mi smo tražili od njega da nam to nacrta u u Paintu, a on se tu slabo snalazi i ništa od crtanja. A ja se pak slabo snalazim da pokažem gdje se o tome pisalo (staviti ono plavim slovima ovdje ili link) pa ga citiram:"Za manji nasad krastavaca, ljubenica ,paradajza ili dinja koristim u vrtu običnu žicu bakrenu.Žica se nareže na komadiće od 2 cm pa se provuče kroz stabljiku pri dnu samo mora se paziti da ne bude debela maksimalno pol milimetra (0,50) može i 2 na istu stabljiku.Obavezno mora biti od bakra jer sva sredstva za pepelnicu su manje više na bazi bakra"

Ili ovako: vrtlarstvo, nametnici i bolesti.., zaštita - bilja stranica 2.

[zdravko]

komadiće od 2 cm pa se provuče
2 cm je puno premalo - toliko pa i više je debela stabljika kad rodi paradajz. Iz zemlje u sadnicu dolazi skoro sve vrste plijesni pa jih bakar uništava.
A šta se ima tu crtat - odrežeš žicu,oguliš izolacijo i probodeš stabljiku i ostaviš

---------- Postovi spojeni ---------- Donji post napravljen u 14:26 ---------- Gornji post napravljen u 14:22 ----------



neznam dal se još dobije gdje kameno brašno


Bilo kakva klesarija će biti sretna da se ga riješi!
Pazite da ne uzmete mramorno brašno!

Nisam siguran da je to tako. Vjerovatno je ovo brašno iz nekog kamna,koji ima raznoraznih sastojaka.Sam kažeš nemoj mramor - a šta onda ? Ja znam ,da se to prodavalo baš u svrho ekološke pridelave i vjerujem da se još uvijek.

[lelo]

Kad smo već kod kamenog brašna, može se dodavati u ona tekuća gnojiva od koprive protiv smrada. Isto sam gledao u emisiji "Plodovi zemlje" , a imam i negdje zapisano da se u tu svrhu (eliminacija smrada) dodaje i vapno. E, sad, koliko i kada ne znam ovako napamet.

[petra]

Da, kameno brašno neutralizira mirise komposta i đubriva. Kameno brašno je fino mljeven kamen u prah. Sastav kamenog brašna je različit, ovisi od vrste kamena koji se melje. Npr ima kamen koji je bogat kalcijem... Kameno brašno poboljšava i obogaćuje tlo mineralima i mikroelementima.
Koristi kamenog brašna su, pored obogaćivanja zemlje, vezivanje amonijaka ( dušik koji nastaje raspadanjem ). I juha sa gnojem i travom se može tim posuti, manje smrdi ( sretniji susjedi ) i manje se skupljaju mušice.
Kad se dodaje kameno brašno upotreba vapna nije potrebna.

Može se dodavati i glineno brašno, pogotovo u pjeskovite vrtove. Ima sposobnost bubrenja i skupljanja vode i hranjljivih tvari.:daaa:

E sada gdje ga kupovati, pojma nemam.:sram:

[lelo]

E sada gdje ga kupovati, pojma nemam
Evo, našao sam jedan proizvod imena "Bio-lit", ima web prodaja. Potraži google-u.

[petra]

Super:ffwjj: Tu ima i mljevena pečena glina te vapno algi i mljevenih školjki, koje su takođe korisne za obogaćivanje zemlje.

Vapno morskih algi- sadrže mnoge mikroelemente, aminokiseline, vitamine, kiseline algi. Pomažu kompostnoj hrpi bržu razgradnju, povećavaju imunitet biljke, poboljšava tlo, prevencija kod gljivičnih oboljenja i štetnika u tlu, neutralizira se kiselost tla, povećavaju prinosi.
Kad se dodaje kompostnoj hrpi ide do 2 kg na m3 mase, u vrt do 10 kg na 100 m2.

Vapno morskih školjki- dugotrajno sprječava nisku ph zemlje ( nizak ph zemlje negativno utječe na razvoj korjena, iskorištavanje hranjiva i prinose pojedinih biljaka ), obogaćuje zemlju, reguliše plodnost tla, poboljšava kemijske procese i rad mikroorganizama, pospješuje stvaranje humusa i stabilniju strukturu zemlje.

Jedina mana je cijena:sram: Kad budete išli na more, skupljajte morske alge i školjke:yes:.

[miholjac18]

to sa bakrenom žicom pomaže li i protiv plamenjače :idea:

[zdravko]

to sa bakrenom žicom pomaže li i protiv plamenjače :idea:

da :ffwjj:

[Dedastary]

Evo kako se radi kvalitetno gnojivo (ili humus) od konjskog gnojiva (slama je u pitanju):

Izabere se prostor, pravokutnik 3x2m (ili više ako imate više materijala). Prostor se može ograditi daskama (nije nužno) kako se nebi previše rasipavalo. Na taj pravokutnik se vilama nabaca oko pola metra (debljina sloja) friškog gnoja, malo se posipa živim vapnom (sloj otprilike 1 cm), zalije se sa 3-4 kante vode i onda se gazi (gazi se čizmama, ako je nekome fetiš može i bos:))). Postupak se ponavlja dok ne dobijete sloj od otprilike metar - metar i pol debljine (bolje da bude deblji sloj). To se sve ljepo pokrije slamom i onda se čeka. Što dulje stoji, to bolje, ali može se bez problema koristiti već nakon 5-6 mjeseci. Inače trebate čekati do godine dana pa i više (dvogodišnjak, trogodišnjak itd.) a i gnoj (humus, ovisi koliko stoji) je bogatiji hranjivima.

To vam nakon 6 mjeseci više uopće ne smrdi, ima skoro isti miris kao zemlja. Jer u biti to se polako i pretvara u zemlju, na kraju nastane crnica odnosno humus-crnica. U biti i friški konjski gnoj inače ne smrdi tak strašno (tko je eventualno imao konje zna). Uvijek je bolje koristiti odstajali gnoj nego friški. Problem je samo što je naporno i treba imat volje i vremena (a i materijala:). Kad se nešto posadi u takav humus izgleda ko da je s drugog planeta, vidjet ćete po prvi put kako zapravo izgleda zelena boja. Zato je super koristiti takav gnoj za cvijeće. Za vikend bum otišo kod starog malo poslikat mahovinu koja raste iz toga da vidite kak to izgleda (ak se otopi ovaj bijeli šit):uimep:.

[petra]

A kakve su odlike konjskog gnoja, i koja je razlika naspram kravljeg?
Može li se nešto slično napraviti sa konskim đubrivom u briketima, mnogi od nas nismo u mogućnosti doći do svježeg stajnjaka?:ffwjj:

[Joy]

A gdje ima za kupiti tog gnojiva u briketima? Kakva su pakiranja i cijene?
Unaprijed zahvaljujem :kkkk:

[Dedastary]

Nemam pojma koja je razlika al znam da iz ovog raste sve ko blesavo.:uimep:

[IvanOs]

Ovo s žicom nisam probao ali sam u stručnim knjigama za uzgoj breskve kojoj treba dosta plavog prskanja čitao da to ništa ne pomaže jer sastav bakra u žici nije onaj koji se koristi za prskanje a to su bakarni sulfat-modra galica i preparati iz bakarnog oksilklorida bakarnog,hidroksida i bakarnog oksida.Te da bilke nisu u stanju koristiti bakar iz žice .
Za rajčice neznam ali treba probati možda i bude što.
Ove godine svakako probam.

:grgljam::idea::idea::idea:

[petra]

Joy, kupila sam u vrtnom centru manjem nego Peveci i sl. Možda ima i u poljoprivrednim apotekama, trebaš potražiti te vrste dućana u svojoj blizini.

Mislim da je vreća od 20-tak litara (najveće pakovanje) oko 59 kn. Pileći briketi 7 lit 33 kn, a 20 lit oko 93 kn.
Meni je ta vreća konjskuh trajala cijelo ljeto i plus sam uzimala pileće u par navrata.

Kako je meni objašnjeno možda na m 2 da ide 1-2 čaše od vrhnja 2 dcl. Najbolje je za jesenje đurenje, navodno je nekakvo toplo gnoivo koje zagrijava zemlju.
Ubacivala sam ga i oko ruža, cvjeća , u kompost, pravila sa juhe od njega. Nije baš lijepo za raditi :sram:, ali sve za svoj vrt :ffwjj:

[Joy]

Hvala, Petra :kkkk:
Sve to mi je vrlo novo i baš sam muku mučila što ću s gnojenjem. Ovo je sjajno! Nadam se da neće biti problem ako te brikete stavim sada. Naime, u jesen nisam ni znala da ću odlučiti raditi vrt :uimep:

[petra]

Neće biti problem i ja sam ga prošlu godinu stavljala od početka proljeća, tek tad sam saznala za te brikete. Cijelo ljeto sam spravila juhe od obje vrste briketa. :ffwjj:

[lelo]

A kakve su odlike konjskog gnoja, i koja je razlika naspram kravljeg?
Najbolji gnjoj je gnjoj životinja koje pasu travu, a tu je, mislim, konjski gnjoj na prvom mjestu. Za guano (šišmiš) kažu da je najbolji, ali ne znam kako ga nabaviti. Pa kravlji, pa... On grije zemlju i stavljao se je u rasadnike. Prvo sloj konjskog gnjoja, pa na njega zemlja. Tako smo flancima obezbijedili toplinu tla.

[sad]

a zasto nitko ne spominje ovcji i kozji gnoj?
do toga imam mogucnost doci?

kakav je omjer... recimo da zelim pripraviti juhu od ovcjeg djubriva... ide li: 1kg : 10l vode... ?
:kkkk:

e, i jos nesto...

da mi bas netko konkretno objasni juhu od koprive ( ili dr bilja) ... krupnije nasjeckati 1 kg biljke, 10 l vode i 1 l domaceg mlijeka?

kada se dodaje i ovo mlijeko, treba li pustiti da odstoji kao i obicna juha (samo kopriva i voda)? ili se doda tek na kraju?

ili ne treba pustat da odstoji nikako?
:kkkk:

Slobodno se malo potrudi i upiši u Search ono šta te zanima, prelistaj ono šta ti izbaci, pa ako ne nađeš šta ti treba pitaj. Ali pitaj u onom topicu na koji se odnosi tvoje pitanje.

[kova_sb]

Koristi Search, potraži sam.