View Full Version : Lješnjak - uzgoj
Hey,
Velika mi je zelja se baviti uzgojem ljesnjaka. Vec par godina ( ali sa prekidima ) trazim po netu svu mogucu literaturu vezanu za uzgoj , sadnju , pripremu sadnje ljesnjaka.
Mogu samo reci da na zalost nista nisam nasao korisnoga ili opsirnoga kao za druge kulture.
Prepucavanja na forumu i slicne stvari koje nista ne pomazu vec odmazu .
Volio bi da se ovdje skupi par ljudi , kompetentni , koji bi mogli nesto reci u svezi te kulture , od samog starta do kraja.
AKo skupim dovoljno literature , cak bi se odlucio to sazeti u neki pdf i plasitrati kao ukupna "znanja " , iskustva o pripremi ,uzgoju ljesnjaka na nasem podrucju.
Pa eto , tko zna i tko ima volje da se ukljuci sa svojim konstruktivnim prijedlozima i / ili linkovima bilo bi jako korisno.
Vec provjereno ali sturo stivo je sa site corylus. Tako da nesto novo i svjeze bi bilo jako pozeljno , cak i iskustva ljudi koji se bave. Mozda i poziv da se pogledaju njihova polja i nacini sadnje.. sve moguce i nemoguce sto bi moglo pomoci nekome da krene od 0 .
Zahvaljujem
Kaj se tiče uzgoja lješnjaka, tu tu je Zmajica jako dobro potkovana, pa će ti ona napisat sve što te zanima, čim uhvati vremena, a ti dotle postavi pitanja! :ffwjj:
Lesnici su prava stvar, a i podosta su skupi kada hoces da ih kupis (obrane, ne sadnice). Oko lesnika ne znam nista, ali ti mogu reci podatak da recimo Srbija proizvodi samo 8% lesnika, dok 92% uvozi. Mada ja kada bi sadio lesnike, ubacio bih i koju tartufiziranu sadnicu, recimo dva reda obicnog i jedan red tartufiziranog, za 5 godina mozes poceti da beres (kopas) tartufe.
Da ?
Daj mi malo poblize objasni ako se kuzis , kakva je to tartufizirana sadnice , gdje nabaviti , kako saditi. Znam sta su tartufi ali nikad cuo za sadnicu.
Biznis sa ljesnjacima je jako dobar ako uspiju , i ljudi kazu da netreba puno rada za to , ali moje misljenje koliko truda ( a tu je i sreca ) ulozis da toliko budes i dobio.
Cijene su stvarno visoke po trgovinama za kilogram ociscenog ljesnjaka. I svjetska proizvodnja ( Turska, Italija i jos par zemalja ) pokrivaju samo 40 % svjetske potraznje , tako da nema puno da profulas ako sadis to .
Problem je samo da se to sve zasadi kako treba i odrzava kako treba , koja zemlja je dobra, kako i sto u nju stavljati ako nije savrsena, jel nemozemo opet svi birati zemlju ako vec imamo svoju.
Stvarno puno bi volio nauciti o toj kulturi. i zelio bih se baviti s time, ne iskljucivo s time ali to mi je prioritet u narodnih nekoliko godina sigurno.
Zahvala na replyima, pozdrav
Ovako, posto sam imao labradora koga sam hteo nauciti (naucio) da trazi tartufe, u tom periodu sam citao sve i svasta sto je pocinjalo na slovo "T", te sam tako naleteo na neke skripte o tartufiziranim sadnicama lesnika. To su najobicnije sadnice koje su rucno 'zarazene" micelijumom tartufa. Posto je to pipkav proces i sadnice su skupe, mislim da je jedna bila oko 2,5 eura, ali ne drzi me za rec, ipak je to bilo pre 3 god.
Uglavnom matematika kaze ovako, ako na hektar zasadis tartufizirane sadnice, nakon 5 godina po sezoni bi mogao da iskopas 100 kila tartufa. Znajuci da je otkupna cena belog tartufa tada bila 1100 eura, sve nam je jasno. I kazem ti jos jednom, vec tri godine nisam u trendu oko toga, tako da su se mozda detalji malo i promenili, ali probacu da isceprkam gde ih mozes naci (sadnice), znam da je internet tada bio pun oglasa, ali su sve to oglasi sumnjivog tipa (nadimak i br mobilnog) a ti sad ulozis velike pare i posle pet godina vidis da nema tartufa, gde da ga nadjes da ga davis. A informaciju o 2.5 eura po sadnici sam ti rekao iz skripte, koju je napisao neki lik sa nekog poljoprivrednog instituta, koji se inace time bavi (tartufiziranjem). Inace svi ti tartufi koji su se otkupljivali u mom kraju (valjevo,Srbija) su transportovani i pakovani kao Zigante tartufi.
I sam sam se zainteresovao za tartufe, a posredno i za lešnik, ovako na prvu loptu izgleda kao odličan biznis,
s tim što ulaganja nisu mala, a potrebno je imati strpljenja dok se ne pokažu prvi :money: rezultati...
Ja sam osnovne informacije dobio ovde: http://www.tartufari.rs/
zatim ovde http://www.cudesnasuma.com/
(gde ćeš pronaći masu interesantnih stvari vezano za lešnik, kao i druge gljive, recimo shii-take)
i pratim forum ovde http://poljoinfo.com/uzgoj-pecuraka/
(naročito korisno, jer te iskustva ljudi spuste na zemlju, da se ne zaletiš u (pre)velike kredite i hipoteke, pa da posle budu jao meni :plac: )
Tartufi se mogu gajiti i na lipi, ceru, topoli, hrastu... ne samo na lešniku...
Kad pročitaš prve informacije o tartufima, to deluje toliko bajkovito, da se zapitaš šta si dosad čekao! :uimep:
Međutim, pamet u glavu i polako...
Eh, da, mikorizovane sadnice lešnika se sad prodaju u proseku po 15eur...
ako na hektar zasadis tartufizirane sadnice, nakon 5 godina po sezoni bi mogao da iskopas 100 kila tartufa.
Zaboravi to! Teško moguće!!
Inače, puno godina sam vadio tartufe po Istri, ali nikad ih nisam volio jesti :uimep:
Sadnice lješnjaka "zaraženih" micelijem tartufa trebaš čekat 10 godina do prvog tartufa, a tak i ak sadiš druga "zaražena" drva (npr. hrast). 100 kila tartufa ne možeš ni u snu dobit na 1 hektaru - svi bi se inače bavili time.
Opet je pitanje kakva će kvaliteta tartufa biti jer se radi o bezbroj varijabli (tlo, voda, itd.). Pa zatim dal bijeli ili crni tartuf uzgajati.
Zaključak - pusti tartufe na miru :uimep:
To sam i ja rekao, samo pažljivije, sa više takta :laughh:
Ma ja sam u prvom mom postu rekao da bih ja sadio dva reda regularno i jedan ovako, i covek trazio da mu kazem sta su tartufizirane.
Mitski, pusti tartufe na miru, nego sta je sa tim lesnicima
Hehe, Hvala svima na savjetima.
Necu se sigurno zaletavati s nicim , ljesnjake , da , to mi je san. ( neznam zasto , hehe)
Prvo bi zelio cuti iskustva , onda vidjeti , procitati kako i sto i gdje. i onda polako.
Financije nisu problem za poceti , ali nezelim izgubiti puno godina i truda samo zato sto nisam bio dovoljno informairan.
Eto .. cekam....
Evo, kreni lagano odavde:
http://poljoinfo.com/vocarski-proizvodi/leska-opsta-tema/
a kad pokupis neke informacije, poslozi ih i podeli sa nama :ffwjj:
dubrovnik2
29.08.2009., 12:49
ljesnjaci se puno uzgajaju u campaniji / istocno od vezuva. rastu u obliku veceg grma visine do tri metra. ima ih doslovno u svakom vrtu. puno malih proizvodjaca ih uzgaja, a velike plantaze nisam uopce vidio
Imam dva lješnjaka kod vikendice, več dobro razvijeni grmovi visine oko 3 metra. Svake godine dobro rode i plodovi su krupni i zdravi. Samo svake godine imam isti problem a to je da par dana prije nego su spremni za berbu vjeverice pokupe skoro sve plodove i na drvetu ostane šaka lješnjaka. Dali se samo vjeverice goste ili ima još nekih životinja neznam, ja sam samo vidio vjeverice.
Problem je kod velikih nasada jer znaju napraviti velike štete pa je i to jedna od stvari na koju se treba misliti kod ulaganja u takvu proizvodnju.
Jedan moj kolega je imao taj problem tako da je znao ostati bez cijelog uroda i na kraju je odustao od uzgoja lješnjaka.
Pogledaj ovo:
http://www.ultimatepestrepeller.com/over_squirrel.htm
Ima svakakvih sprava za svakakve stetocine (osim ljudi :uimep: )
Više ni štetočine ne možeš otjerati bez elektronike.:hmmm:
Ma ja sam se na kraju pomirio s tim, tu kilu lješnjaka ću kupiti u trgovini a vjeverice je lijepo vidjeti u svom voćnjaku.
Oni koji će uložiti u uzgoj trebaju na vrijeme osigurati zaštitu lješnjaka.
Lepo ih je videti u dvoristu, ako ti dvoriste nije plantaza od koje zivis :)
Kom mog dede u selu, veverice jedu i paradajz :hmmm: ne mogu im nista, poludese od njih vec dve tri sezone :laughh:
Zato sam i naveo ovo o vjevericama tako da mitski ima i njih na umu ako bude krenio u realizaciju uzgoja lješnjaka jer su veliki problem ako ih je veliki broj na jednom podrućju.
Osim ovih šteta na lješnjaku sam vidio i štete od ličinki koje pojedi sam plod a takvi plodovi su uočljivi jer imaju malu rupicu na ljuski.
Ovo me je sad potaklo da napišem nešto o štetočinama koji nisu navedeni u temama o vrtlarstvo.:idea:
Naravno , prije svakog biznisa treba napraviti nekakvu studiju. O dobrom stranama , zasto i oupce krecemo u biznis , i o onim losim staranama zasto ni jedan biznis nije macji kasalj.
Sve informacije dobivene , pronadjene bit ce prvo jaaako dobro procesuirane odvagane i tek onda se bude krenulo u samu realizaciju.
Posto mi je zelja imati jedanog dana rasadnik ljesnjaka , to znaci da cu sigurno zasaditi bez obzira na neke negativne strane samog babljenja istim. Pa makar bilo nakraju od pocetnog hektara dovoljno za doma za kolace.
Bez pokusaja necu ni znati kako bi bilo i jel bi uspijelo a ako i ne uspije od prve :) uvijek mogu nauciti na greskama i pokusati ponovno.
Zahvaljujem se svima koji su komentirali i koji su mi dali informacije , korisne su i temelje se na iskustvima ljudi .
Zahvaljujem i samo nastavite , pomoci ce meni a i svima ostalima koji se odluce za tako nesto . Cim uzmognem vremena , ne obecavam , ali cu se potruditi budem i ja iznio par podataka sto ja znam. Nije puno i vec je monogo toga dosad receno , ali .. da i ja dam svoj obol.
Gdje misliš sadit te lješnjake? Mislim na područje, jer imam neke "veze" za neka područja :lert:
http://www.corylus-hr.com/o%20ljesnjaku.html
Pogledaj tu malo
PITANJE:
Kolika je cijena sadnice ove godine?
ODGOVOR:
Cijena sadnice za 2009. godinu iznosi 14 kn + PDV.
__________________________________________________ _______________
PITANJE:
Koliki su državni poticaji za lješnjake?
ODGOVOR:
Poticaji za podizanje nasada lješnjaka iznosi 16.800 kn/ha, a poticaji na području od posebne državne skrbi iznose 22.700 kn/ha. Svake sljedeće godine isplaćije se 2.500 kn/ha za održavanje nasada. Postoje i županijski poticaji koje također možete koristiti i razlikuju se od županije do županije, a iznos možete saznati u Vašem lokalnom Uredu za gospodarstvo.
__________________________________________________ _______________
PITANJE:
Štovani!
Već neko vrijeme razmošljam o sadnji lješnjaka. Literatura je dosta oskudna pa me zanimaju vaša iskustva u svezi njegovog uzgoja, a vjerujem i druge koji žele početi s njegovim uzgojem.
1. Priprema tla -analiza,
-gnjoidba,...
2. Sadnja - vrijeme,
- razmak,
- najproduktivnije sorte,
- cijena sadnica i gdje kupiti,...
3. Uzgoj - uzgojni oblik,
- orezivanje,
- zaštita,
- vrsta podloge (oranica-travnjak),...
4. Berba - vrijeme berbe,
-prinosi,
-sušenje i skladištenje,
-cijena i plasman,...
Želim vam uspiješan rad i zahvaljujem na odgovorima!
ODGOVOR:
1. Priprema tla -analiza,
Uzimanje uzoraka tla za analizu
Prije podizanja nasada važno je analizom utvrditi sadržaj fosfora, kalija i fiziološki aktivnog vapna. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla, da bismo ih odnijeli na ispitivanje. Tu se postavlja vrlo logično pitanje, kako se uzimaju uzorci tla i koliko je uzoraka potrebno?
Prvo moramo ocijeniti je li naše tlo jednolično ili se susrećemo s više tipova tla na našoj parceli. To ocjenjujemo po boji tla, tj. ako je različito bit će potrebno uzeti više uzoraka. Za uzimanje jednog uzorka trebamo iskopati štihačom jamu 60 cm duboku i oko 30-40 cm široku. Iz sloja 0-30 cm uzet ćemo oko 1 kg zemlje i staviti u plastičnu vrećicu i napisati na ceduljicu uzorak broj 1 - (0-30 cm). To isto učinimo i sa slojem od 30-60 cm. Njega ćemo staviti u drugu plastičnu vrećicu i označiti na ceduljici uzorak broj 1- (dubine 30-60 cm). Uzorke možete uzeti u bilo koje godišnje doba. Tako pripremljen uzorak ili uzorke tla treba odnijeti u Pedološki laboratorij i zatražiti analizu tla.
Ako ste predaleko od većeg centra s pedološkim laboratorijem ili ste voljni sami raditi analizu tla, na našem tržištu postoje priručni kompleti za analizu zemlje, koje možete nabaviti u specijaliziranim trgovinama. S njim se može prilično jednostavno, lako i brzo utvrditi količine dušika, kalija i fosfora te pH vrijednost tla.
-gnjoidba,...
Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.
Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.
Unošenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija.
2. Sadnja
- vrijeme, budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati preporuča se sadnja u jesen, tj.sredinom 11 mjeseca.
- razmak, 3m je razmak između sadnica u redu, a 4m, 5m ili 6m je razmak između redova. Razmak izneđu redova se prilagođava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obrađivati nasad ( manji gabariti radnih strojeva - manji razmak između redova, analogno tome, veći gabariti - veći razmak).
- najproduktivnije sorte, za područje kontinentalne Hrvatske preporuča se sorta istarski duguljasti u kombinaciji sa nekoliko sorti oprašivača tj. cca 80% glavna sorta te 20% oprašivača.
- cijena sadnica i gdje kupiti,...cijena sadnice za 2009. god. je 14 kn(+PDV)/kom, možete ih naručiti od Corylusa, a ako želite potpis ugovora o otkupu morate naručiti min. 100 kom.
3. Uzgoj
- uzgojni oblik, vaza na visokom deblu, zašto baš ovaj uzgojni oblik?
Danas većina istraživača i praktičara smatra da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana krošnjom u obliku vaze. U novije vrijeme sve se više koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehničkih operacija, uključujući i mehaniziranu berbu. Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i Španjolskoj preporuča uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm.
Francuski stručnjaci ističu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju lješnjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu, u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehničkih operacija i radi boljeg korištenja svjetlosti, uključujući i difuznu svjetlost koja se odbija od površine zemlje i vode.
- orezivanje, Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju, da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna, sa starošću stabla se njen intenzitet povećava.
- zaštita,
Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 - 3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0,75% do 1,0% (750 - 1000 g/lit. vode). U toku vegetacije za suzbijanje uši, crvenog pauka i dr. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0,1 do 0,15%, ili Dimekron 20 u koncentraciji 0,1 do 0,15%.
- vrsta podloge (oranica-travnjak),...
Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm, što zavisi od njegovih fizičkih osobina. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. U novije vrijeme se prepo*ručuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori, odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti, jer se zemljište ne prevrće, a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta, to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta, kao i opće poroznosti.
U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem ja*mica. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor.
4. Berba
- vrijeme berbe,
Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja.
-prinosi, oko 3 t/ha
-sušenje i skladištenje, ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje su*šili. Pored toga, treba ih češće promješati.
-cijena i plasman,...otkup lješnjaka je garantiran ugovorom o otkupu, a trenutačna cijena je 10 kn/kg neočišćenog lješnjaka tj. otkupljujemo lješnjak u ljusci.
5.Što se tiče zaštite od divljači - svaka poljoapoteka ima sredstva kojim se pošprica stablo te ga divljač ne oštećuje.
zmajica
03.09.2009., 11:14
No dobro, vrijeme je definitivno da se uključim.... ovako, s time da ste me prozvali trenutno kao najupćeniju (što još nisam, ali ću postati :uimep:), moram ubit malo vremena u postanje.
Radim u zadruzi i sada pokrećemo nasad na oko 2,5 ha. Primarno je bitno odabrati parcelu u okružju gdje već ima ljeske tako da imaš prirodnog oprašivača. Neću vam puno tupit jer još mnogo toga ne znam, ali ono što znam je da kod nas lješnjaka fali jer se najveći dio uvozi iz Turske, međutim, sumnjam da bi plasman prema hrvatskim konditorskim industrijama bio rješenje, jer je njima definitvno uvozni jeftiniji, ali postoje i drugi načini plasiranja- ne mora se ovisiti o velikim otkupljivačima i indutrijama. Mi ćemo plasirati sami svoje proizvode, kao što smo i do sad činili sa svojim povrćem, ali uz nasade planiramo i izgradnju male sušare i proizvodnju gotovih proizvoda za koje je definitivno lako naći tržište (primjerice brašno od lješnjaka se prodaje u Italiju zaista bez problema), a kad se sve zbroji to su zaista male površine i do berbe imamo vremana razmišljat o svačemu.
Mislim da ćemo se odlučit za sortu Tonda Gentile delle Langhe, koja je vrlo slična Rimskom lješnjaku (najčešći na plantažama) međutim ima više slada (što naravno ovisi i od terena).
Što se tiče plantažnog uzgoja, upravo u predjelu Langhe u Piemonteu sam skupila ovo znanja što imam za sada, jer se tako cijela jedna regija bavi poglavito lješnjakom, vinovom lozom i uzgojem puževa, i vidla sam na svoje oči hektare i hektare po grmovima ljeske, cijela brdašca puna lješnjaka - zamislite Zagroje pod ljeskom ... e pa tako. Oni sve plasiraju u Nestle.
O samoj tehnologiji vam neću govorit niš za sada ali ću već do 20.09. bit puuno pametnija, jer tražimo financiranje sadnica u visini 50% od Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu, a Općina nam sufinancira 25% - znači kad oduzmeš PDV (kojeg si vraćaš kao tvrkta), sadnica te gotovo i ne košta - naravno, ne može se baš svugdje to izvest, ali mi smo brdsko-planinski kraj pa imamo maalo privilegija :rtvb:
Sad, prvo se idem baktat s analizom zemlje i čim završim s time postam novosti o tome šta, kako, koliko košta i gdje i koji parametri su bitni za odabir parcele... istražujem rapored sadnje (udajenost među redovima i to) i prihranu i obradu tla...
Što sew tiče zaštite od divljači mislim da će nam to biti najveći problem, ali kao što rekoste postoje repelenti, ali ih ne morate kupovati!!!!!!!! u lovačkim društvima su vam obavezni ih dati ako imate nasade u ugroženim područjima!! Informirajte se u svoj lovačkom društvu, mislim da je to obveza društava u cijeloj Hrvatskoj.
Do skorog pisanja... pozz
Gdje misliš sadit te lješnjake? Mislim na područje, jer imam neke "veze" za neka područja :lert:
Sisacko - Moslavacka Zupanija.
Jos pregovaram , ali zemlju bi trebao kupiti blize granice s BiH
to su ti mjesta Kostajnica, Dvor, .....
Šteta, nemam veze s tim područjem :plac:
Šteta, nemam veze s tim područjem :plac:
Steta :madd:
Karmela
20.10.2009., 17:36
ja mislila da posadiš lješnjak i iznikne stablo. Stavila sam 5 komada u lonac i nista :(
Sisacko - Moslavacka Zupanija.
Znam da je bilo nekih subvencija za uzgoj lješnjaka, te da su i sadnice nabavljane, ćak je ako se ne varam i neka udruga voćara osnovana baš radi novih nasada lješnjaka.
Ako treba sad na skupu vinogradara za Martinje dolaze i voćari pa ih mogu pitati?
ubovicratko
28.05.2010., 23:08
Evo možda šta pomogne ovaj link (http://mavmrasadnik.com/orah.php)
Nema mnogo informacija već razmak u sadnji 6m x 3m što je po meni ok jer video sam lešnike u uzgoju žbunasti se jako šire pređu prečnik i preko 4m
A ako misliš uzgajati u vidu drveta onda je najbolji kalemljeni na medveđu lesku (jer je to čini mi se jedina podloga koja se ne širi u vidu žbuna)
Da da ne zaboravim čuo sam da sa ovima zaraženima tartufom problem je slabo primanje sadnica
lavandica
29.05.2010., 07:38
Pozdrav! O lješnjacima znam da su fini, da ih je zdravo grickati uz obrok kao i sve druge orašaste plodove (zbog kolesterola, dokaz je moja obitelj, eksperiment traje desetljećima). A znam i da je bazno ulje lješnjaka skupocjeno ulje i da su se time mazale dobrostojeće gospice prije nego što su u laboratorijima napravili kreme protiv bora sa 167 sastojaka koje nabroje i 32 sastojka koje ne nabroje, jer ih zakon ne obavezuje. :doh:
Imali smo lješnjake u dvorištu. Uvijek su imali malo plodova i tata nije bio s njima zadovoljan jer su se pretjerano sami zasađivali, ako se dobro sjećam. :wtf:
Imali smo lješnjake u dvorištu. Uvijek su imali malo plodova i tata nije bio s njima zadovoljan jer su se pretjerano sami zasađivali, ako se dobro sjećam. :wtf:
"zasađivali"??... vjerovatno si mislila da su se mlade ljeske nekontrolirano širile i to je normalno kod lijeski ako se ne održavaju kao i sve druge voćarske kulture. Grm lješnjaka treba ostviti sa svega 5-10 parožaka, ne preporučujem više a manje od 5 može pa čak i ostaviti jedan izdanak od kojeg se može dobiti gore spominjan lješnjak u obliku drveta. Kod lješnjaka za razliku od nekog drugog voća nije nužno obrezivanje u proljeće ili jesen već se to može raditi tijekom cijele godine s tim da se ipak ne režu deblji ogranci. Ja sam recimo svoje ljeske uređivao prije dva dana. Prednost kod lješnjaka je i ta da kad stariji panj odumre može se iz mladica koje redovito niću dobiti novo stablo. Još bih napomenuo da kod uređivanja panjeve treba očistiti od ostataka lišća i suhog granja jer su potencionalno leglo za štetoćine. Ja sam ponekad koristio i žičanu četku za čišćenje panjeva. Kod rezanja nepotrebnih mladica iste treba odrezati što pliće zemlji a mladice na drvetu koje se odstranjuju rezati u ravnini kore i skinuti sve mladice na visini oko 50-60 cm. Pupoljke koji redovito niću iz drveta najbolje je sastrugati rukom naravno uz upotrebu kožne rukavice. I ne bi vjerovali kako se od podivljale ljeske može napravi lijepi grm koji će se isticati u vašem vočnjaku.
Napomenuo bih da za sve ovo opisano nisam koristio nikakva upustva o uzgoju lješnjaka već sam se nekako sam odlučio na ovakav tretman pa će vjerovatno biti ispravki i napomena od strane pravih uzgajivača lješnjaka koji su na PT-u. Imam 25 grmova i svake godine zadovoljavajući prinos, naravno bez pesticida jer u Sisku nas ionako svakodnevno špricaju pesticidima :uimep:.
PRIJE http://i46.tinypic.com/b5sabr.jpg POSLIJE http://i48.tinypic.com/2s1xdno.jpg
Prednost uzgoja lješnjaka nad drugim kulturama je to što je otporan na vremenske uvijete i nametnike.
Potrebno je malo uloženog vremena (cca 15-20 dana godišnje za 1 ha).
Omjer ulaganja i dobiti je vrlo povoljan.
Berba se vrši unutar 4 tjedna kada vam odgovara (od trenutka tamnjenja omotača do ispadanja na tlo).
Ubrani plodovi su pogodni i za duže skladištenje (do godine dana).
U Europskoj uniji nema ograničenja količine nasada zbog deficitarne proizvodnje.
Ja konkretno berem lješnjake kad dobiju smečkastu boju, ali dok su još na stablu. To ima niz prednosti s obzirom da su manje štete od glodavaca, ptica i dr. (čitaj homo sapiens :laughh:). Nakon toga se suše u ovojnici dok sami ne ispadnu. Rezultati su mi super s obzirom da ih ne tretiram s ničime čak ni s bakrom, a kamoli s insekticidima. Jedina mjera koju svake godine obavljm je orezivanje jer se inače razrastu do razmjera koji su opisani u gornjim postovima.
Lijeska je jako zahvalna kultura i svakome preporučam da ima bar desetak stabala za vlastite potrebe. :daaa:
ja mislila da posadiš lješnjak i iznikne stablo. Stavila sam 5 komada u lonac i nista :(
moraš im razbiti ljusku pa će lakše i brže izniknuti.
provjerena stvar:ffwjj:
Lijeska se inače treba saditi sadnicama uzgojenim na vlastitom korjenu ili cijepljena na medvjeđu lijesku, da se na taj način
prenesu pozitivne genetske osobine pojedine sorte.
Sijanjem sjemena lijeske ne prenose se u potpunosti genetske osobine roditelja, drugim riječima iz sjemenke može niknuti i razviti se biljka koja neće imati osobine roditelja.
Ovogodišnje povijenice
http://i46.tinypic.com/33586ts.jpg
budha_the_geodet
05.07.2010., 23:00
ja mogu samo dat svoj doprinos tako da kažem što mi rekla jedna cura koja se bavi uzgojem i koja mi je dala par sadnica
rekla je da ako hoće da lješnjak ima puno plodova, nesmiješ ga puštati u grm negu ga orezivati kao drvo
znači ono kaj raste iz korjena se reže a ostavlja se glavno drvo
tako brže raste i daje više plodova i brže
mene samo zanima ako tko može objasnit kako se cjepe lješnjaci jer imam par divljaka koje sam porezo ove godine ali puštaju mlade grane opet pa bi ih cjepio sa ovim dobivenim lješnjacima
"Orezivati kao drvo" :hmmm:. Postoje grmolike sorte kojima se ostavlja 6-10 grana a one grane koje prelaze svoju debljinu odbacuju ih tjs. osuše se i onda prepuštamo mjesto mladim granama. Drvo u biti i nemaju nego panj visok 10-tak cm.:coffee2:
mene samo zanima ako tko može objasnit kako se cjepe lješnjaci jer imam par divljaka koje sam porezo ove godine ali puštaju mlade grane opet pa bi ih cjepio sa ovim dobivenim lješnjacima
Evo iskopao sam da se lješnjaci uspješno kaleme metodom (engleski spoj), dok metode na procjep i pod koru nisu uspješne.
Sad samo da netko tko se razumije u kalemljenje, objasni metodu (engleski spoj).
Lijeska se uzgaja u obliku grma ili kao stablo sa razlitičitim visinama stabla.
Dobro je poznato da lijeska sama po sebi prirodno razvija grm.Lijeske uzgojene u obliku grma bujnijeg su rasta pa ih treba saditi na veći razmak. Smatra se da tako uzgojena lijeska prije prorodi i ima veći prinos u prvim godinama nakon sadnje.
Jednostavni grm se formira od jedne sadnice gdje se puštaju tri do četiri osnovne grane.
Kod uzgoja stablašice stablo je visoko od 30-40 cm ali se prakticira uzgoj i sa stablom od 40-80 cm.
Osim ova dva uzgojna oblika lijeska se može uzgajati i u obliku žive ograde, tako da se dvije sadnice posade na međusobni razmak od 30-40cm pod kutom od 35*, a sljedeće dvije na razmak od 2-2.5met. od prethodne dvije.
U Turskoj se prakticira uzgoj po sistemu "Ocak", to je uzgojni oblik gdje se u krug promjera 1 met. posadi 5-6 sadnica.
Mislim da je to ovaj način cijepljenja:
http://i49.tinypic.com/fkwrwl.png
Bitno je da podloga i plemka budu slične debljine te da su rezane pod sličnim kutem.
"Engleski spoj" zar nije ono pod koru kao kad mi vadimo krv iz vene :hmmm:.
Gdje ste stručnjaci za kalemljenje ? :eeee:
Ako bi na 1 ha zasadili lješnjake bilo bi oko 722 sadnice sađeno u trokuta sa razmakom od 4 m :ffwjj:
Evo dva engleska spoja
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/20/Approach_grafting.png
ako bi na 1 ha zasadili lješnjake bilo bi oko 722 sadnice sađeno u trokuta sa razmakom od 4 m:ffwjj:
Samo da poslje ne razbijaš glavu kad se razrastu pa bude problema oko rezidbe i sve se pretvori u šumu i ode oreviše u zrak.
mene samo zanima ako tko može objasnit kako se cjepe lješnjaci jer imam par divljaka koje sam porezo ove godine ali puštaju mlade grane opet pa bi ih cjepio sa ovim dobivenim lješnjacima
Pozdrav!
U ovom slučaju nije ti bitan način cijepljenja nego podloga na koju ćes cijepiti.
Za podlogu ti je najbolje uzeti div lješnjak jer on je prirodno stablašica tj. ne pušta mladice iz korijena, pa nećeš trošiti puno vremena na odstranjivanje izdanaka. Ako misliš uzgajati lješnjake intenzivnije radi plodova onda je potrebno da imaš stablo, jer je lješnjak heliofilna biljka, tj. voli sunce, te će na taj način dobiti više sunca od grma. Grm u početnim godinama daje više plodova, ali u kasnijim godinama količina plodova je veća na stablašicama. To je vezano na manji razmak sadnje, bolju izloženost suncu i manje opterećenje na korijen.
sasobojovski
19.07.2010., 11:33
Zdravo svima, iz Makedonije sam, iduchi uzgajac leske. Interesira me, moze li neko strucniji da mi kaze koje su sorte najprofitabilnije i zasto je to tako, jer svako kaze razlicnije sorte pa se ne mogu odluchiti za koju? Primer ova sorta ima toliko prinos, ima krupni plod ili ne, otporna je na mrazevima ili ne i dr...
Hvala i pozdrav iz Makedonije :ffwjj::xqqa:
Na preporuku jednog velikog uzgajivača, u mom nasadu prevladava Rimski 75%, zatim Istarski dugi 25% i Haleški div 5%.
Sve tri sorte relativno dobro podnose mrazeve. I Rimski i Istarski su traženi u konditorskoj industriji a ujedno su vrlo ukusni i kao stolni.
Omjer sorti je takav zbog toga što Rimski lakše ispada iz ovojnice pa ima manje zafrkancije kod berbe, dok je treća sorta dodana isključivo radi oprašivanja.
I jedna i druga sorta dobro i redovito rode, kod Rimskog se zna dogoditi da u pojedinim godinama i prerodi.
Sorte Rimski i Istarski dugi su među najzastupljenijima kod nas. :ffwjj:
sasobojovski
19.07.2010., 21:19
Marios a shta je sa ovu Lambert sorte, crveni i beli Lambert? Imash li neke informacije za njih poshto po informacije do koi sam na internetu stigo za ove sorte kazhu da su najprofitabilnije, da je randman 50-60 % ali nisu mnogo raspostranetiji pa se plashim da mozhda nisu otporna na mrazevima? Pozdrav :xqqa:
Stavljaj razmake posle tačke, zareza, upitnika itd...
shta je sa ovu Lambert sorte, crveni i beli Lambert
Te dvije sorte ljudi više koriste kao oprašivaće a nikako kao primarnu sortu. Sade ga 10-20% u nasadu. I ja još puno toga trebam naučiti o lješnjaku, ali nađi plantažu gdje su navedene sorte zastupljene više od 75% i onda njih posadi i stavi još dvije sorte radi oprašivanja. Nije da zagovaram sorte Istarski i Rimski, nego je razlog taj što se konzultiralo sa uzgajivačem koji ima nasad od 230ha i ima zastupljene te sorte. Crveni lambert ima posađen u sklopu pogona više kao dekoraciju.
Moj savijet ti je da sadiš ono što je provjereno. Ako imaš priliku obiđi koji nasad u Makedoniji, ali prije svega napravi analizu zemlje, da vidiš dali je tlo na kojem planiraš podići nasad povoljno za lijesku.
sasobojovski
20.07.2010., 22:00
Analizu chu uraditi sigurno, samo znam da che zemlja biti dobra, jer nisu sadeni kulturi na njoj vech 40 godina, zemlja je dobro odlezhana. Mozda trebache malo NPK gjubriva i gnojenje koje chu uraditi makar i rezultati analize bili odlicni. Hvala i pozdrav.
Evo kratkog sažetka radova na gruntu od prije tjedan i pol u par slika
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0087-1.jpg
Pokošena je trava (supruga u akciji sa flaxericom)
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0082-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0083-1.jpg
Uklonjeni su izboji (slika prije i poslje uklanjanja izboja)
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0084.jpg
Ostavljene mladice za sadni materijal, koje ću najesan povinuti u zemlju
ubovicratko
21.07.2010., 21:54
Da li se mogu dobiti sadnice lesnika nagrtanjem?
Da li se mogu dobiti sadnice lesnika nagrtanjem?
Mogu i to na način da na mlade izboje koje prethodno markiraš nagrneš zemlju. Najesen kada mladice razviju korjen možeš ih posaditi, ali je preporuka da se takve jednogodišnje sadnice presele u tzv. školicu odnosno rasadnik da ojačaju još jednu godinu i onda se posade. Većina proizvođača sadnog materijala to radi na taj način.
Ja sam u proljeće prvi puta povinuo 20-tak mladica u zemlju za probu i sad čekam jesen da vidim kakvi će biti rezultati tog pothvata.
sasobojovski
26.07.2010., 19:46
Mozhe li neko da mi kazhe kolika debelina stabla ili visina leshnjaka treba biti kod jednogodishna, a kolika kod dvogodishna sadnica. Primer da se ne sluchi da kupujem dvogodisne sadnice iz rasadnika, a da oni ustvari su jednogodisni, poshto prochitao sam negde na netu da chovek kupuje dvegodishne sadnice za kasnije da se ustanovi da su mu dali jednogodisni. Na chemu da obratim pazhnja? Hvala:hmmm::doh:
Jednogodišnja sadnica ti je ko deblja šiba oko1cm, kora je svijetle boje kao ova mladica koju držim na slici u postu #48.
Dvogodišnje sadnice su u promjeru oko 1.5 - 2 cm, kora im je tamnije boje.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0021.jpg
Dvogodišnja sadnica
Visina sadnica ti po meni i ne igra neku ulogu, jer ih u proljeće ovisno o uzgojnom obliku prikračuješ na željenu visinu.
Jako ti je bitno da obratiš pažnju da je kod sadnica dobro razvijen korjen a ne da je samo sa jedne ili sa druge strane sadnice,
jer takva sadnica nevalja. Pazi se toga jer kad kupuješ veću količinu onda ti sadnice daju u svežnjevima po 20-tak komada a onda ti unutra zna biti svašta.
sasobojovski
29.07.2010., 18:53
Marios, dali pri sadnju si utopio sadnice u meshavinu jednakoj razmeru voda, zemlja i govedjog izmeta. Dali ta operacija je neophodna zashto negde sam prochitao da koren leshnjaka pri sadnja nesme da se topi u vodom sa razlogom da mozhe da istruli, osobeno ako zemlja se dobro ne nagazi da bi vazduh mogao izachi van korenovog sistema.I josh neshto, kaze da mora pre sadnje leshnjaka dezinficirati koren. Dali znash kako i sa chime dezinficirati koren leshnjaka. Hvala i pozdrav. :kkkk:
Marios, dali pri sadnju si utopio sadnice u meshavinu jednakoj razmeru voda, zemlja i govedjog izmeta
Da, samo sam ja umjesto obične zemlje stavio zemlju za cvijeće. Meni su preporučili da to napravim a od tog zahvata korijen nemože istrunut, druga stvar je da sadnice ostaviš neko vrijeme u toj otopini, onda bi možda istrunule. Lijeska ti ne podnosi puno vode, tj. ako je posađena na tlu gdje se voda zadržava onda dolazi do bolesti korijena i truljenja.
Prije sadnje dobro je prikratit korijen da bi se potakao njegov daljnji rast i svakako obratit pažnju prilikom sadnje da se sadnica preduboko ne posadi. Znaći treba ju posadit do razine do koje je bila do tad u zemlji u protivnom takva će sadnica zaostajat u razvoju.
Još nešto, ja sam u svaku rupu prije sadnje bacio 4-5 litara zemlje za cvijeće.
Za dezinfekciju korijena prije sadnje mi nitko nije rekao, tako da ne znam s čim bi se to napravilo a da bubnem napamet rađe ne.
ubovicratko
29.07.2010., 22:11
Da li se mogu dobiti sadnice lesnika nagrtanjem?
Mogu i to na način da na mlade izboje koje prethodno markiraš nagrneš zemlju. Najesen kada mladice razviju korjen možeš ih posaditi, ali je preporuka da se takve jednogodišnje sadnice presele u tzv. školicu odnosno rasadnik da ojačaju još jednu godinu i onda se posade. Većina proizvođača sadnog materijala to radi na taj način.
Ja sam u proljeće prvi puta povinuo 20-tak mladica u zemlju za probu i sad čekam jesen da vidim kakvi će biti rezultati tog pothvata.
Kako se markira? :eeee: :doh:
I da li samo se nagrce zemljom ili pomesana sa peskom i u kom periodu se nagrce?
Da li se mogu dobiti sadnice lesnika nagrtanjem?
Mogu i to na način da na mlade izboje koje prethodno markiraš nagrneš zemlju. Najesen kada mladice razviju korjen možeš ih posaditi, ali je preporuka da se takve jednogodišnje sadnice presele u tzv. školicu odnosno rasadnik da ojačaju još jednu godinu i onda se posade. Većina proizvođača sadnog materijala to radi na taj način.
Ja sam u proljeće prvi puta povinuo 20-tak mladica u zemlju za probu i sad čekam jesen da vidim kakvi će biti rezultati tog pothvata.
Kako se markira? :eeee: :doh:
I da li samo se nagrce zemljom ili pomesana sa peskom i u kom periodu se nagrce?
Markiraš ih bilo čime tako da najesen znaš koje si mladice bio odabrao.
Nagrtanje vršiš u proljeće.Samo nagrni zemljom
Imam pitanje!
Koju je sortu najbolje posaditi ako želimo da lješnjak naraste do 1-1.2m u visinu, a da se zatim širi?
Da li bi bilo dobro posaditi lješnjake između stabala kruški?
Zavisi kolika su sad ta stabla kruške, ako su nove onda uz njih nikako ne smiješ saditi lješnjak jer će ih zatvoriti, Sadnja lješnjaka najbolja je uz stabla drugih voćki koje su stare oko tri godine, lješnjak će imati dovoljno prozračnosti i neće smetati drugim voćkama u razvoju. Isto tako zavisi koliki je razmak između krušaka pa ako je premali onda lješnjak možeš saditi uz kruške. Evo npr. ja mogu posaditi lješnjak između ove kruške i šljive.
http://www.pohrani.com/f/3H/yF/3I5ArCHh/ljesnjak-006.jpg
Koju je sortu najbolje posaditi ako želimo da lješnjak naraste do 1-1.2m u visinu, a da se zatim širi?
Teško da češ naći takvu sortu koja naraste 1.2 metra. Nego lijepo posadiš npr. Rimski ili Crveni Lambert, uzgojni oblik neka ti bude stablo visine 40 cm i intenzivnom rezidbom mu reduciraš rast u visinu a pustiš ga u širinu. Crveni Lambert sam spomenuo zato jer jako lijepo izgleda kada ga se tako orezuje. Svakako posadi dvije različite sorte radi oprašivanja.
Društvo još malo pa berba!
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0108-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0109-1.jpg
Rimski i Istarski dugoljasti
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0110-1.jpg
Sad ste me potpuno zbunili sa ovim slikama.. razlog... pre neki dan podigoh sa zemlje lešnike:
http://i446.photobucket.com/albums/qq188/eileen_eileen/Agrofotke/IMG01102-20100820-1730.jpg
Tek kad sam otišla odatle sam shvatila da sam ih našla ispod ogromnog drveta! Stoga, nemam sliku stabla... Zna li neko da mi kaže koja je to sorta i da li se isplati da se zezam sa sađenjem iz ovih plodova? Omotač je još uvek jednako zelen (tri dana je tek prošlo doduše) a plod izgleda ovako:
http://i446.photobucket.com/albums/qq188/eileen_eileen/Agrofotke/IMG01105-20100824-0214.jpg
Sad sam ga smazala, jezgro nije mnogo krupno i nekako je duguljasto, mlad je i sočan, sviđa mi se :ffwjj: (nadam se da mi sad nećete napisati da je neki otrovni divljak :sarkazam:)
Tako sam se i ja kao klinac zbunjivao i pitao se kada će naši lešnici u žbunu da porastu i budu veliki kao kod tetke u Rakovici. Radi se o sorti Corylus colurna (http://www.google.it/images?um=1&hl=it&biw=1271&bih=576&tbs=isch:1&aq=f&aqi=&oq=&gs_rfai=&q=Corylus%20colurna)
Izmedju ostalog za nju kažu :"Biljka skromnih zahteva, otporna na gradske uslove. Pogodna za drvorede, pogotovu u uzanim ulicama, za parkove, parkinge i vrtove."
Hvala ti! :ffwjj: Rakovica pored Bg, ili...?
Evo još da napišem šta sam pročitala u slučaju da još nekog interesuju detalji: to je Turski lešnik, ima ga po Evropi i maloj Aziji kao i Severnoj Americi i predstavlja najkrupniju vrstu lešnika (35m u visinu)! Ipak zbog relativno debele ljušture i sitnog ploda nema komercijalnu vrednost ali ga kultivari gaje za kalemljenje zbog otpornosti i ostalih povoljnih osobina. Znači, da se ne zezam sa njime već da pojedem preostale iz čaure.
Inače nameravam da posadim 2-4 lešnika na placu u Banatu, već u zavisnosti koliko će mi mesta ostati posle sabiranja svega što želimo da uzgajamo... Treba još malo da čitam da vidim koju vrstu je najpametnije uzeti za to podneblje.
Dejan.pfos
04.09.2010., 14:54
lijep pozdrav svima, ja imam nasad lijeske na 1 jutru oko 400 sadnica, za sada sam zadovoljan s situacijom oko razvoja nasada, u nasadu je rimski kao oprašivač i istarski duguljasti... evo par slika nasada:
http://img715.imageshack.us/img715/1062/dsc01691f.jpg http://img695.imageshack.us/img695/1629/dsc01689c.jpg
Dejan.pfos
07.09.2010., 15:05
Marios imam pitanjce: koje operacije obrade tla vršiš tijekom godina????
Evo par slika ovogodišnje poplave, šteta je vidljiva:
http://img820.imageshack.us/img820/250/dsc01439dc.jpg http://img830.imageshack.us/img830/1654/dsc01450zm.jpg
http://img842.imageshack.us/img842/9200/dsc01624n.jpg http://img259.imageshack.us/img259/6256/dsc01628l.jpg
Ova zadnja slika je susjedov nasad star 5 godinu.....................
Dejan.pfos, ovo izgleda prestrašno!
Marios imam pitanjce: koje operacije obrade tla vršiš tijekom godina????
U proljće prefrezam teren a ostali dio godine samo kosim.
Dejan.pfos
08.09.2010., 23:17
To radiš od 1 godine? Kako kosiš, imaš malčer ili ???
A što se tiče štete od poplave, korijen se ugušio jer nije imao kisika, totalno su se osušile mladice,
tu je sreća kod mene što su mlade 2 godine, a vidi susjedov koji je u 5 godini, sad će to morat vadit i nove saditi...
A šta ćeš, nikad neznaš što nam godina donosi...
Ove godine sam prvi put frezao otkako je nasad podignut i to samo zato da trava toliko ne raste.
Travu inače kosim sa roto kosom 80 cm a oko lješnjaka i između njih u redovima kosim sa flaksericom.
S obzirom da se na slikama ne vide koje su vrste trava ili korova zastupljene u vašem lješnjiku, morao bi samo napomenuti da se upotrebom freze šire rizonski korovi tipa slak i osjak. To konkretno znači što više usitnjavate zemlju usitnjavate i i širite njihovo korjenje, a radi se o višegodišnjim korovima. To je samo jedan naputak. :ffwjj:
Ovo su vjerovatno mladi zasadi lješnjaka kad vas muče korovi i trava jer ispod mojih lijeski nema korova a trava puno sporije raste nego u ostalim dijelovima vočnjaka.
korovi tipa slak i osjak
Slaka i osjaka nema ali ima dosta pirike i kiselice, prve godine nakon sadnje na jednom dijelu bilo je ambrozije ko da si je posijo, ali se povukla i više ne raste.
ispod mojih lijeski nema korova a trava puno sporije raste
Točno to je mladi nasad trava raste ko luda a uz nju i korov, mogu birat ili kosit i tu i tamo prefrezat(frezam samo uz red 80 cm sa svake strane) ili uzet herbicid i na taj način se riješit korova.
Ja sam za ovu prvu varijantu.
Pa i moja je preporuka da koristiš prvu varijantu jer kad lijeske razviju korijen i krošnju vjerovatno neće više biti korova a mislim da lješnjak ima karakteristiku kao i orah da ništa ne raste ispod njegove krošnje.
Dejan.pfos
12.09.2010., 11:35
Slažem se da je freza pre agresivna za tlo, ali operacija se provodi do 4te godine starosti dok se ne zatravni nasad... prefrezam maksimalno 4x godišnje + tanjuranje, i jako sam zadovoljan učinkom....
http://img295.imageshack.us/img295/1299/dsc01941w.jpg
Zakopali smo se oko frezanja a ja nikak da napišem de je bila berba :doh:. Pobrano je 30 kg, moja procjena je bila oko 50-tak kg.
Pošto se ove godine prvi put bralo ja i žena smo zadovoljni.
Za par kolača i moje liječenje žgaravice to bu dosta a za nekaj konkretno trebe pričekat puni rod :ffwjj:.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0005-1.jpg
Imam manju površinu - okućnicu u istočnoj Slavoniji, Osječka okolica, 19X60 m, a zasadio bih lješnjake, 50-60 kom, čisto da ne bude više samo ledina pod niskom miješanom travom, (ljulj, djetelina, maslačak) koju redovito kosim, kao nogometni teren je ...
Zemlja nije eksploatirana jako dugo, (preko 15 godina nije obrađena baš nikako), samo je kosilicom košena ledina-livada. Dio je bio voćnjak 60-ak, iskrčen prije 15-ak godina, a dio je bio vrt, prije više od 20..
Ne zanima me analiza tla, gnojidba ili plantažni uzgoj, jer je premala površina, a ne bih se, da izvinete, "zafrkavao" sa "šarenim" svaštara -voćnjakom, nego STABLIMA lješnjaka (nikako grmovi, da mogu i dalje kositi kosilicom). Volio bih klasiku - istarski i nešto rimskog jer su najčešći, a ne traže previše petljanja.
Ukratko, ljeskvik za osobne potrebe.
Edit: Ne žicaj! Koristi oglase koje ćeš moći vidjeti kad uđeš u grupu Provjereni!
Pročitaj pravila!
Opomena - 1 bod
Dejan.pfos
14.09.2010., 12:08
Naravno klasika koju želiš je odlična ali pazi da od tih 50-60 komada bude 20% oprašivača (rimski)... a što se tiče stabla kao uzgojni oblik to moraš sam kroz godine oblikovati...
Evo osnovnih stvari koje treba znati o uzgojnom obliku i samoj rezidbi lijeske:
Formiranje krošnje – prema biološkoj prirodi lijeska formira grm, zbog čega se prednost nekada davala ovom obliku krošnje. U Europi dominira grmast oblik koji se formira sadnjom 3-4 sadnice na jednom sadnom mjestu. Lijeska formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm. Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu, a ustvari su samo privremenog karaktera (po nekim autorima grm je rodniji). No to je samo u prvim godinama, jer je lijeska na vlastitom korijenu, pa prije rodi. Međutim, ovaj oblik uzgoja je s manjim brojem stabala po ha, i kada se obračun prinosa izvrši po jedinici površine, tada je prinos manji kod grma, naravno ako je ista sorta. Poslje 10-20 godina grm se počinje drugačije ponašati, zbog fizioloških promjena u formiranju cvjetnih pupoljaka, te u pogledu rodnosti i vegetativnom porastu. Opada rodnost, smanjuje vitalnost.
Zbog toga se nameće potreba intenzivne proizvodnje, a to znači i većim troškovima proizvodnje. Pored toga i primjena mehanizacije u berbi je otežana, što poskupljuje proizvodnju plodova. Značajne promjene u proizvodnji lijeske je napuštanje grma te prelazak na stablašice kao uzgojni sustav s različitim oblicima krošnje. Najčešći oblik krošnje je vaza, ali i ostali oblici.
Moguće je da sadnica s podlogom C.colurne formira grm s 3-4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu. Ovaj način je relativno skup i nema opravdanja. U novopodignutim nasadima sve više je stabala s deblom od oko 50-80cm i krošnjom u obliku vaze s 3-4 grane. Na ovaj način uzgaja se u SAD i Europi. Mnogi autori ističu da su troškovi na ovaj način proizvodnje manji. Prednost stablašice nad grmom se može ovako definirati: veća je produktivnost rada, moguća je maksimalna primjena mehanizacije, manji su troškovi proizvodnje.
Formiranje vaze – ova krošnja, kao i kod drugih voćaka nema provodnice. Najčešće ima 3-4 osnovne grane. Prilikom formiranja krošnje na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane. Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15-20cm tj. ne preporuča se ostavljanje za osnovne ljetnih izdanaka jedan iza drugog, budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru. Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3-4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je, prva od osnove udaljena oko 30cm, druga od prve 50-100cm, a treća od druge kao druga od prve.
Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane, druga serija suprotno prvoj, a treća suprotno drugoj seriji. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji – uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krošnje. Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Mogu se formirati i ostali oblici krošnje. Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama, kao i drugi razni oblici, ali su iskustva sa njima skromna.
Piramidalno stablo - kao atraktivan uzgojni oblik z pojedinačna stabla uz okućnice. Sastoji se od provodnice i postranih spiralno raspoređenih grana, bez nekih pravila u razmaku. Deblo je različite visine, ali bolje niže. Nakon sadnje sadnice se skrate na jedan do dva pupa. Kada mladice porastu oko 10 cm odabere se jedna najbujnija koja raste uspravno, a sve ostale se pinciraju. Poželjno je uz odabranu mladicu postaviti tanji naslon (kolac), vezati je i pustiti da slobodno raste. U lipnju pincirane se odrežu tako da im pri osnovi ostane jedan pup do dva lista. U drugoj godini uspravna se mladica skrati na nešto veću visinu od visine debla.
Kada počne vegetacija mladice porastu oko 5 cm, pincira se jedna od dvije ispod gornje mladice koja će biti provodnica. Početkom srpnja izabere se jedna ili dvije mladice za postrane grane. U sljedećim godinama uzgajaju se postrane grane slično kao i kod grma. Vrhove postranih grana kao i provodnice treba stalno održavati slobodnim. Suvišne grane saviti ili odrezati zimskom rezidbom. Kada se završi uzgoj provodnica se ne skraćuje, nego se svodi na uspraviju granu nižeg reda.
Grm – od drugih oblika krošnje već je spominjan grm. Odmah nakon sadnje sadnice se skraćuju na 15-30cm. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3-4 za osnovne grane. Broj osnovnih grana u grmu ovisi o bujnosti sorti, ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se umanji opći porast. Budući da se izdanci stalno formiraju, njih treba uklanjati redovito, samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma. Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorjeđivanje.
Poboljšani grm s kratkim deblom - ima kraće deblo visoko 30 do 45 cm, tek iznad ovog debla je grananje u primarne grane, prednost je u tome što se iz korijenova vrata ili iz debla lakše uklanjaju suvišni izboji.
Grmasta vaza – ovaj oblik krošnje je prijelaz između vaze i grma. Prilikom sadnje se zasade 3-4 sadnice. U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40cm. Sadnice su zasađene malo ukošeno, tako da čine široku vazu već od prve godine. Ukoliko se lijeska uzgaja po ovom načinu, bolje je da su sadnice na podlozi C.colurna, jer neće formirati izdanke. Ovaj se način danas malo prakticira.
Plošni grm - sastoji se od kratkog debla 30-45 cm i dvije osnovne primarne grane uzgojene koso na suprotnu stranu, a u pravcu reda. 5 do 6 bočnih kosturnih grana na svakoj kosturnoj grani gdje su donje dulje, a prema vrhu sve kraće. Deblo i osnovne grane dobivaju oblik slova Y. Imaju manji rodni kapacitet, manji broj rodnih grančica po jedinici površine. Nije za proizvodne nasade, nego je pogodan za vrtne nasade na rubnim površinama. Osnovne grane usmjeruju se u pravcu redova, a ne na sve strane.
Rezidba mladih stabala lijeske – svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utječe na pravilno razgranjavanje grana, suvišni ljetni izdanci se uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lijeske je neznatna, sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja krošnje.
Rezidba lijeske – kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. Iako je lijeska voćka koja se odavno uzgaja, rezidba kod lijeske se tek nedavno počela primjenjivati. Rezidbom reguliramo ravnotežu između vegetativne i generativne aktivnosti. Poslje desetak godina kod sadnje na stalno mjesto lijeska postupno počinje smanjivati vitalnost, što vrlo često dovodi do ne redovite rodnosti. Bilo je već riječi da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj i rodnost u korelaciji s dužinom. Prema nekim autorima najbolji prinos se postiže u slučajevima kada su grančice duže od 15cm. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17-24cm dala 5 puta veći prinos od stabala s grančicama dugim 8-16cm, a ova su imala 6 puta više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7cm. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7-8 godina dužina grančica do 15-20cm, odnosno kod stabala starih 15-20 godina 15cm, i kod starijih od 20 godina 10cm.
Dužina grančica (ljetnog izdanka) se uzma kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabla u pojedinim fazama. Treba znati da je lijeska heliofit i osvjetljenje ima velik utjecaj na prinos.
Najviše cvjetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krošnje, a to su najbolje osvjetljeni dijelovi. Stoga treba pravilno prorjeđivati krošnju, a naročito njen unutarnji dio. U Oregonu se prakticira svake 5 godine intenzivna rezidba, odstranjuje se i do 50% krošnje. Pravilno izvedena rezidba, a to znači dovoljno intenzivna svake godine, doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15-20cm, te je bolja oplodnja, veći prinos i bolja kvatiteta plodova. Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine, a ako se ne može svake godine, onda svake druge ili treće. Najbolje je da se rezidba vrši odmah poslje opadanja lišća, ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. Iz praktičnih razloga se preporuča rezidbu izvršiti u fazi cvjetanja ženskih cvjetova tj. kada se vidi što je rodno, a što nije, tako se neće desiti da rezidbom smanjimo prinos.
Rezidba u cilju pomlađivanja izvodi se od 10-12 godine. Ovu rezidbu treba provoditi postupno tijekom 3-4 godine, naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. Tehnika pomlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50cm od površine. Napomije se da nema standardnog pravila za rezidbu lijeske. Rezidba stablašice je minimalna, a sastoji se u prorjeđivanju krošnje i usmjeravanju rasta skeletnih grana kako bih dobili umjereno gustu krošnju u obliku kišobrana.
Lupi 2-3 entera koji put da se tekst razdvoji jer ga je inače teško čitati
Ispravljeno!
Hvala na informacijama, skinuo sam si s jedne stranice (mislim da postoji link iste i na ovom forumu), sve o uzgoju lješnjaka, nekih 10 MB teksta u Wordu. Iako se radi o opisu i konkretnim podacima, uglavnom plantažnog uzgoja, teskt je izuzetno koristan i poučan.
Prema tvom nicku (i još nekih korisnika, ono ..os na kraju) procjenjujem da smo "susjedi", pa bismo se mogli i naći, ( na plantaži ??) kako bi potanko mogli o detaljima i iskustvima...
Kako se bliži i kalendarski, vrijeme idealno za početak takvog projekta, zainteresiran sam za kontakt.....
Dejan.pfos
15.09.2010., 14:42
Mislim da na ovom forumu baš i nema toliko ljudi koji imaju nasad(e) lijeske, što se tiče članova foruma ja i marios smo jedini dosta slikovito prikazali nasade, koliko sam primjetio...
Je, u pravu ste ja sam iz vaše okolice Baranja, a što se tiče same Baranje mogu vam reći da se do sada podiglo dosta novih nasada lijeske za koje ja znam, krenuli su ljudi sa uzgojem.......
Moj nasad je jako mlad tek druga godina vegetacije završava, a još nije plodio tako da što se tiče tih nekakvih detalja i iskustava većinom je iz literature i drugih saznanja koja sam stekao na ovom Edit: nekom drugom forumu! gdje imate više ljudi koji iznose svoja iskustva i mogu vam reći da ima dosta toga lijepo objašnjeno, pa se možete priključiti u diskusiju....
Dio iz pravila:
Zabranjeno je bez suglasnosti Admina ili nekog od moderatora stavljati žive linkove i/ili nazive foruma koji se bave istom tematikom kao i ovaj forum, a našeg su govornog područja (bivša Juga).
Idući put sankcioniram!
Ljeskovic
29.09.2010., 13:13
Pozdrav svima,
u 11. mjesecu ove godine planiramo zasaditi prvih par stotina sadnica lijeske, jučer je potpisan kupoprodajni ugovor za zemljište,
zemlja je bila na analizi i pokretanje se sve više približava.
Nažalost, na više mjesta sam dobila informaciju da više ne postoji mogućnost dobivanja poticaja za uzgoj lijeske (koliko čujem,
od listopada prošle godine).
Ljubazno molim sve Vas koji ste voljni podijeliti informaciju, za bilo kakav podatak o mogućnosti dodatnog financiranja uzgoja lijeske,
iz tu- ili inozemstva (EU).
Unaprijed zahvaljujem,
Katarina
U nedelju ti je bila emisija, mislim u Plodovima zemlje, u kojoj govori proizvođač lješnjaka, o njegovoj neisplativosti uzgoja, zbog nemogućnosti plasmana. Možda da stupiš s njim u kontakt, prije svih početaka. :ffwjj:
Ljeskovic
29.09.2010., 13:41
Cvrčak, hvala na odgovoru :)
Kaže "partner" da je gledao i da je čovjekov problem u principu cijena jer je tražio 50,00 kn po kilogramu.
Nemogućnost plasmana me od svega najmanje zabrinjava, naći će se već neki kanal :)
U principu nas je malo zatekao podatak da nije moguće dobiti poticaje...
ako ti je poticaj na prvom mjestu onda trebas odmah odustat od svega jer sa ulaskom u eu poticaji ce biti sve manji i manji.tako da ce ostat samo oni koji ce puno radit i malo imat zato dobro razmisli:ffwjj:
Poticaji za podizanje trajnih nasada su ukinuti u srpnju 2009 godine.
Odeš u HZPSS u svojoj županiji i raspitaj se dali županija daje kakve subvencije na sadnice.
Probat se raspitat u HBOR-u oko kapitalnih ulaganja.
Nisi napisala koliku površinu planiraš zasadit. Mene je konkretno investicija sadnje 1 ha. pod lijeskom došla
oko 23 000 kn. U tu cijenu je bila uračunata analiza tla, umjetno gnoivo, 40 tona stajskog gnoja,
priprema tla - oranje 2x, podrivanje i obrada rotodrljačom i na kraju 460 komada sadnica.
Supruga i ja smo sve sami isfinancirali a kasnije smo išli ganjat papirologiju za ostvarit pravo na poticaje.
Otvaranje OPG-a, sređivanje katastra (promjena katastarske kulture).
Nakon toga sa svim tim papirima, deklaracijama sadnica, više ne znam kaj sve ne otišli u ministarstvo predat zahtjev za poticaje.
To pišem jer je to bilo tak kad smo mi to sadili.
Moj savijet je probat ako možeš sama isfinancirat, bolje pomalo nego tražit kredite.
A računat na sredstva iz EU pristupnih fondova čini mi se nemoguča misija.
Ljeskovic
30.09.2010., 11:20
Hvala vam na odgovorima, radišni smo mi ljudi, nismo se oslanjali na poticaje, ali zašto ne ako postoji mogućnost...
A očigledno ne postoji.
Površina našeg zemljišta iznosi 5 ha, planovi i organizacija nam je više-manje razrađena tako da u principu nema
prevelikih poteškoća (zasada).
Pitanje @Marios: Kakva vam je situacija sa prinosom, i koliko vam je star nasad?
Hvala,
Katarina
Pitanje @Marios: Kakva vam je situacija sa prinosom, i koliko vam je star nasad?
Da se ne bi ponavljao, sve ti piše u topiću o lješnjacima :ffwjj:.
5ha :notworthy: je lijepi komad za plantažu i super je kad ste to uspjeli izrealizirat sami.
Dejan.pfos
12.10.2010., 00:00
@Marios kada idete u zadnje ovogodišnje prskanje (zimsko) i s kojim preparatima???
Kakav je urod bio ove godine po stablu i hektaru, da li je bilo štete od ljeskotoča i praznih plodova, a i ostalih štetnika???
Baš me zanima s kojim štetnicima i bolestima se susrećete u vašem nasadu???
Evo da se i ja pohvalim nedavno sam diplomirao, a tema rada mi je bila o štetnicima u nasadima lijeske u mome kraju.....
Zadnje špricanje koje je trebalo ići poslije berbe (Nordox 75 wg) ću vjerojatno preskočiti
a u proljeće prije kretanja vagetacije pošpricat ću sa crvenim uljem.
Pobrano je oko 30-tak kila ploda sa 1 ha, nasad je još uvijek mlad i nešto konkretno se može očekivat tek kroz par godina.
Tako da kalkulacije o prihodu nema potrebe radit još koju godinu.
Kaj se tiće lijeskotoća primjetio sam na par plodova da su izbušeni, za prazninu ploda sam čuo da je to posljedica suša u svibnju i lipnju kada lješnjak puni jezgru ploda (valjda je ovo zadnje istina).
@Dejane čestitka na diplomi :notworthy:.
Dejan.pfos
12.10.2010., 15:11
Je, tako je, posljedica tih praznih plodova je ili fiziološke naravi (suša), a i također stjenice mogu nanijeti štetu dok se plod zameće usljed čega se razvija plod bez jezgre.... Stjenice svojim usnim ustrojem buše plod i izlučuju enzime koji razgrađuju bjelančevine, a nusprodukte te razgradnje one iskorištavaju (hrane se), pa se plod razvija ili bez jezgre (ukoliko je zaraza u zametanju plodova) ili je jezgra mala, smežurana i ima gorak okus...
http://img692.imageshack.us/img692/2967/bugsdamagenut.jpg http://img151.imageshack.us/img151/6453/pic1v.jpg
30kg lijep je urod u tim godinama....
A recite mi koje štetnike nalazite tijekom vegetacije u nasadu... pretpostavljam da je to hrušt, strizibuba, lisne uši, grinje, mala zelena pipa koja buši listove u vidu rupica, i naravno ljeskotoč kao glavni štetnik????
Od štetnika je u nasadu do sad osim ljieskotoča, primječena lisna uš i nekakve gusjenice male tanke znaju biti
ili zelene ili crne boje. Znaju se javit u proljeće i kasnije tjekom vegetacije a znaju obrstit svo lišće sa grana.
Jedne godine je cijelo mlado stablo ostalo bez lišća, jer nismo pravovremeno reagirali tako da smo kasnije kompletne grane micali koje su bile napadnute.
Ove godine sam primjetio da se npr mladi izboji suše na nekih desetak cm od kraja i da jednostavno puknu,
čini mi se i da je to posljedica nekog štetnika.
@Dejane nadam se da češ nam svojim znanjem pomoći u suzbijanju štetnika u našim nasadima.
I još jedna stvar nevezana uz lijesku, čuj svi smo na forumu na "ti".
Pozdrav!
Dejan.pfos
12.10.2010., 20:16
Nemogu sada točno reći o kojim štetnicima iz reda lepidoptera se radi jer bih trebalo uzeti jednu ličinku (gusjenicu) i ostaviti da se razvije i tada točno utvrditi koja je vrsta... predpostavljam lisne sovice ili gubar, ima ih i kod mene u nasadu....
Ti mladi izboji koji se suše su od strizibuba, ona se razvija 2 godine u izboju te kopa tunele od vrha prema bazi izboja. Tu u bazi izboja u drugoj godini čahuri i stvara prstasta zadebljanja usljed čega dolazi do pucanja izboja. Suzbijanje je moguće mehanički u zimskoj rezidbi i odstranjivanjem napadnutih dijelova lijeske koji se zatim spale i uklone iz nasada kako ne bih postali izvor zaraze.
http://img837.imageshack.us/img837/7451/olinearisadult2.jpg http://img834.imageshack.us/img834/6700/obdamage.jpg
Kod mene u mladom nasadu dosta rano u proljeće prvi počinje hrušt i to imago koji se hrani lišćem, a odma uz njega i zelena pipa (Phyllobius argentatus) to je najćešća voćna pipa koja buši listove u vidu malih rupica. Onda dolaze ostali strizibuba, ljeskotoč, uši, gusjenice...
A što se tiče pomoći oko suzbijanja ili determinacije štetnika na lijeski slobodno pitajte, ja koliko znam i umijem uvijek ću pomoći......
Pozdrav
U Nedjelju izmeđuostalog bio i u obilasku nasada stanje redovno. Lišće je dobrano otpalo, počeli su puštat rese.
Povijenice su dobro napredovale, al mi je nekak pretoplo za vadit ih van i presadit.
Raymišljam da ih do proljeća ne diram, pa ih tad presadim a s druge strane živo me zanima kako se razvio korjen jer sam to prvi puta radio.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/PICT0115-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/PICT0114.jpg
Nove slike
Danas mi vrag nije dal mira, pa sam otkopal jednu povijenicu, od koje se trebala razvit sadnica.
Ostal sam ugodno iznenađen bujnošću korjena, tak da ću na proljeće imat sadnog materijala za nadosađivanje.
A od ovogodišnjih mladica izabrat najrazvijenije i povinut ih za uzgoj sadnica, za sezonu 2011/12.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0041.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0043.jpg
Mladica koja je povinuta u proljeće Sadnica koja se razvila od nje
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0045.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0044.jpg
Sadnica presađena na novu lokaciju Dobro razvijen korjenov sustav
Dejan.pfos
21.11.2010., 12:35
Baš me zanima kako će se razvijati u narednoj godini mladice razmnožene na ovaj način jer bih i ja trebao povaditi ove što su se ugušile od poplava....
Evo i slike mog nasada pripremljenog za zimu.....
http://i53.tinypic.com/eg6b6g.jpg
http://i56.tinypic.com/259dhmq.jpg
mladice razmnožene na ovaj način
U knjizi je opisan takav način uzgoja sadnica, vjeruj mi da sam ostao ugodno iznenađen bujnošću korjena.
Vjerujem da će se dobro razvijati u sljedećim godinama.
Pošto je praktički sezona pri kraju, tam do drugog mjeseca(ostaju samo obilasci nasada), prilažem par slikica od prije dva tjedna
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/PICT0002.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/PICT0003.jpg
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/PICT0004.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0005-3.jpg
Jedna mala novost!
Parcele pod nasadom upisane u sustav ARKOD. Bez toga druge godine ništa od poticaja.
ARKOD - novi sustav zemljišnih parcela.
Dejan.pfos
15.12.2010., 17:28
Također smo upisali ovih dana nasad u sustav identifikacije zemljišnih parcela ARKOD (LPIS), onaj tko nezna ili treba malo pojašnjenje evo:
ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih parcela (Land Parcel identification System - LPIS). To je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje poticaja Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju.
Jedan od uvjeta za ulazak u EU jest i uspostava IAKS-a (Integrirani administrativni i kontrolni sustav), kojim zemlje članice dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Ključna komponenta IAKS sustava koja služi za praćenje potpora po proizvodnoj površini jest ARKOD – sustav za identifikaciju zemljišnih parcela.
Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (ARKOD) uspostavlja se na temelju karata, zemljišnih knjiga ili drugih kartografskih referenci. Koriste se metode računalnog geografskog informacijskog sustava, uključujući zračne ili satelitske ortosnimke, u mjerilu 1:5.000. Drugim riječima, ARKOD predstavlja grafičku evidenciju zemljišnih resursa poljoprivrednika, te u budućnosti, njihovih zahtjeva za plaćanjima po površini.
@Marios: u koje ste vrijeme savili mladicu (povaljenicu) u tlo i na koju dubinu, tj. kako ste ju fiksirali da stoji na toj dubini???
u koje ste vrijeme savili mladicu (povaljenicu) u tlo i na koju dubinu, tj. kako ste ju fiksirali da stoji na toj dubini???
Povijano je ovog proljeća. Prvo sam mladicu savinuo do zemlje, da vidim gdje trebam kopat. Nakon toga sam štihaćom napravio kanalić dubine kolka je štihaća znači oko 20 cm.
Kanalić mora biti "komotan" da se prilikom savijanja, mladica ne presavine previše te da radi toga dođe do pucanja iste.
Sad dolazi onaj teži dio ako to radiš sam. Kad se mladica povine u kanal nagrne se zemlja koja je iskopana i lagano zagazi. Kad to radiš sam dosta je naspretno jer držiš mladicu, zagrčeš i moraš zagazit jer inče mladica želi van. Najbolje je kad to radi dvoje ljudi, jer onda nama potrebe za fiksiranjem mladice.
Puno lakše bi ti bilo da si koristio one male pridrživače u obliku slova U.
http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/111/1-155.png http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/111/4-29.png http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/111/2-81.jpg http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/111/3-49.png
Edit: mala zbrka je sa slikom bila jer je nestala, pa je ponovo vraćenaa (prva slika) i nadodane još tri nove!
one male pridrživače
Strah me tak nešto stavljat iz straha, da se prilikom vađenja sadnice previše ne ošteti korijen.
A ko bu poslje u zemlji našel tu kukicu kad se korijen razvije.
Slika je malo izdeformirana. Stavi 2 komada, jedan na ulazu u zemlju, tako da je vidljiv i vani je, a drugi možeš na izlazu iz zemlje ili čak i ovak kak je na slici, samo veži neki komad špage koji će virit van zemlje onda. Nije korijenje baš tak osjetljivo da bu uvenulo ak ga krivo pogledaš :uimep:
Sljedeće prolječe ih planiram povinut oko 100 komada. Pošto je nasad kod Virbla na Fuki a ja u Zg. nemam se vremena zafrkavat sa fiksatorima, nego mi je jednostavnije na način koji sam opisal s tim da imam još nekog uz sebe da odmah zagazi kad se povine.
Dejan.pfos
16.12.2010., 10:58
Mi ćemo isto probati ovog proljeća poviti par komada jer nam je poplava uništila oko 25 mladica pa treba sad tu presaditi nove, mislim da to i nije tako loše riješenje ako ne nabavimo razvijenije i starije mladice..... samo da ne dođe opet voda :doh:.
Hvala @marios na objašnjenju Vaše metode....
Dejan.pfos
03.01.2011., 00:45
Zimska idila na silvestrovo....... Naš ljesik u zimskom snu i susjedov ljesik....
http://img819.imageshack.us/img819/5251/dsc02130dw.jpg http://img41.imageshack.us/img41/2998/dsc02125c.jpg
http://img80.imageshack.us/img80/6185/dsc02126k.jpg
...............Sretna Nova svim kolegama na forumu, zdravlja, sreće, ljubavi i poslovnih uspjeha u 2011. godini................
dobar dan svima. posljednja dva mjeseca intenzivno razmišljam o uzgoju (valjda se tak kaže) ljeski. pročitao sam valjda sve forume na ovu temu i svakim danom sam sve zagrijaniji za tu ideju iako moram prizanti da nemam baš iskustva sa poljoprivredom. nemislim se obogatiti na tome, ali bi si kroz nekakvu vrstu hobija volio kroz par godina "ojačati" kućni buđet. dakle plan je slijedeći: kupiti zemljište na cca. sat vremena vožnje od zg-a (u zagrebačkoj županiji zemljišta su 5-6 puta skuplja), nekih 1,5 ha te na jesen krenut sa sadnjom. Da li netko od vas zna nekog ko ima tekvo nešto na prodaju? da li ima netko iskustva sa tvrtkom corylus-hr?
Probaj potraziti tamo prema Kostajnici, zemljiste se moze jeftino kupiti (ali vjerojatno uz trosak razminiravanja :/ )
Iako, ja bih prvo proučio neke zahtjeve za lješnjake (mislim, ja pojma nemam, već nabadam ovako kaj mi padne na pamet)
1. Kakvo tlo zahtijeva (kiselo, neutralno...nebitno)
2. kakvi su zahtjevi sto se vode tiče (potrebno navodnjavanje/ dovoljno navodnjavanje nebesko?)
3. kako zaštititi plodove od sitnih predatora (vjeverica)...
pa tek prema tim nekakvim opcenitim zahtjevima koji moraju biti ispunjeni tražiti pogodno i jeftino zemljište.
a gle, prvo bi trebao nać neko zemljište pa onda s njim na analizu. i koliko sam skužio, da je neznam kakvo da se izregulirati (gnojenjem itd). što se tiće vode, bilo bi poželjno navodnjavanje al može i bez toga (manje prinosa naravno). svezi glede životinja, planiram uložiti u ogradu (što jeftiniju) tako da bi to bilo to. viđam nekakve oglase od 5-7000 € za 1-1,5 ha i to bi bilo ok.
darkoford
12.01.2011., 15:40
planiram uložiti u ogradu
Ograda je obavezna pogotovo ako je u pitanju subvencija! (poticaj)
poticaji? kakvi sad poticaji? šta nije gotovo sa poticajima? ili misliš na poticaje za sadnice? neznam, zvao sam min. poljoprivrede al su me oni izvozali tako da sam odustao od njihove eventualne pomoći. neznam dali pojedine županije dijele kakve poticaje za sadnice? al opet onda bi morao imati račune za sve sadnice odnosno plačat pdv a to neznam dali se isplati
Pazi na razmake iza interpunkcija, a ne da te se mora ispravljati. A da metneš koje veliko slovo na početku rečenice?
darkoford
12.01.2011., 19:59
poticaji? kakvi sad poticaji? šta nije gotovo sa poticajima? ili misliš na poticaje za sadnice? neznam, zvao sam min. poljoprivrede al su me oni izvozali tako da sam odustao od njihove eventualne pomoći. neznam dali pojedine županije dijele kakve poticaje za sadnice? al opet onda bi morao imati račune za sve sadnice odnosno plačat pdv a to neznam dali se isplati
Pitaš i sam odgovaraš.
Upravo tako, kod nas to još šljaka ali od pretprošle godine svi koji dobivaju godišnji poticaj morali su ograditi svoje plantaže a to je i OK. jer zečevi i srne sve potamane (visina 1,5m).
Uglavnom su ograđivali kestenovim stupovima jer je to bilo najjeftinije a i dosta je trajno.
Malo je neprikladno javno izjavljivati da se nešto kupuje na crno, odnosno bez PDV!
Ma ja se šalim za ovaj pdv:doh:, naravno da ga mislim platit. Nego darkoford dali se ti baviš s uzgojem lješnjaka? Kakva su tvoja iskustva?
poticaji? kakvi sad poticaji? šta nije gotovo sa poticajima?
Gotovo je sa poticajima za podizanje trajnih nasada al se godišnji poticaji u iznosu od 2500kn i dalje isplaćuju.
Za ostvarivanje poticaja moraš imat osnovano OPG i biti po novom u sustavu ARKOD.
Subvencije su nešto drugo, tu na razini grada, županije dobivaš određeni dio po sadnici 2,3,5,kn.
Opez moraš imat osnovan OPG, papir o izvršenoj analizi zemlje, račun o kupljenim sadnicama s potrebnim certifikatom o kvaliteti porijeklu i proizvođaču sadnog materijala.
Još jedna zanimljiva stavka . Konkretno meni je nasad u Zagrebačkoj županiji a sjedište OPG-a u gradu Zagrebu i grad Zagreb mi isplačuje subvenciju od 5 kn po sadnici.Doduše nikad nisam ni ja ni žena podnjeli zahtjev za subvencije al su nam svi poticaji bili isplačeni.
darkoford
13.01.2011., 22:32
Nego darkoford dali se ti baviš s uzgojem lješnjaka? Kakva su tvoja iskustva?
Ne, ne uzgajam lješnjake ali sam prošle i pretprošle godine radio sve moguće sisteme za bušenje rupa da bi razni "poticajni" uzgajivači mogli ograditi svoje plantaže.
Inače znam nekoliko uzgaivača ali baš se previše i ne hvale. Ako te nešto konkretno zanima reci pa ću se raspitati.
Za ostvarivanje poticaja moraš imat osnovano OPG i biti po novom u sustavu ARKOD.
Da li ja kao zaposlenik u državnoj firmi mogu osnovati OPG?
Ne, ne uzgajam lješnjake ali sam prošle i pretprošle godine radio sve moguće sisteme za bušenje rupa da bi razni "poticajni" uzgajivači mogli ograditi svoje plantaže.
Baš sam jučer nešto pisao o ograđivanju plantaže al mi posta više nema. Uglavnom, malo sam se raspitivao i došao do saznanja da bi najjeftinija varijanta bila pletena pocinčana ograda (mreža) sa pocinčanim stupovima. Međutim i ta "najjeftinija" varijanta, s obzirom na količinu mi je malo too much. Vidim da imaš iskustva sa ograđivanjem pa bi mi dobro došao tvoj savjet, hvala.
Baš sam jučer nešto pisao o ograđivanju plantaže al mi posta više nema.
Ima ima, ali je prebačen ovdje (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=8667&p=116647#post116647), tamo dalje o ogradama.
Za ostvarivanje poticaja moraš imat osnovano OPG i biti po novom u sustavu ARKOD.
Da li ja kao zaposlenik u državnoj firmi mogu osnovati OPG?
Možeš!
Današnjim danom otvorena ovogodišnja sezona u nasadu. Ja i žena smo ga obišli praktički do zadnje granćice, da se utvrdi moguća šteta od srna i zečeva. Za sada je sve uredu nikakve štete nema izgleda da srni za sada još nije interesantno samo drvo nego problem počinje u fazi kad lisni pupovi počnu izbijat i nove mladice.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0007-2.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0002-1.jpg
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0001-2.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0005-4.jpg
Rese su se polako počele otvarat, a na pojedinim vočkama vidljivi su i ženski cvijetovi
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0008-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0020-3.jpg
Presađeno je jedno deset sadnica i isto toliko prošlogodišnjih mladica povinuto u zemlju
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0015-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0017-2.jpg
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0013-1.jpg
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/PICT0014-2.jpg
Toliko za ovaj put!
Današnjim danom otvorena ovogodišnja sezona u nasadu.
Koliko je stara lijeska na prvoj slici? Da li je "ono" što raste kraj nje rezultat povijanja?
Koliko je stara lijeska na prvoj slici? Da li je "ono" što raste kraj nje rezultat povijanja?
Nasad je star 4 godine, al ima u nasadu i dosta kak ih ja zovem spavača koje ni trc ni mrc ak ove godine ne krenu na jesen idu van i nove sadnice unutra.
Da to su povijenice od prošle godine.
Dejan.pfos
19.01.2011., 11:20
Tako je @marios ovogodišnja sezona je počela..... komšo pored mene je već orezao ljesik ovih lijepih dana, mada ja mislim da treba još pričekati, sad će to brzo.
Mi nemamo odmah puno posla jer je još mlado ajde tu i tamo koju grančicu, ali odstranjivanje izdanaka i kupanje s pripravcima negine.....
Mi nemamo odmah puno posla jer je još mlado ajde tu i tamo koju grančicu, ali odstranjivanje izdanaka i kupanje s pripravcima negine.....
Da vrijeme dopusti, prvo ću pošpricat sa crvenim uljem i povadit do kraja povijenice i presadit ih na mjesta gdje su rupe u redovima.
Sa uklanjanjem izboja, rezidbom i prihranom bi išao poslje spricanja. Dogovorio sam sa susjedom za stajski
gnoj jedno 3 prikolice cca 6 tona. Uz to planiram baciti jedno 100 kg NPK 7-20 30.
Dejan.pfos
20.01.2011., 11:51
Prema preporuci struke u rano proljeće prije vegetacije, oko grmova (nešto šire nego što je obod krošnje), 0,5kg u prvoj godini, 0,6kg druge godine, 0,8kg treće godine i 1kg mineralnog gnojiva KAN 27% četvrte godine. Od četvrte do osme nasad lijeske gnoji se s mineralnim kompleksnim gnojivom NPK i KAN-om po cijeloj površini nasada. Kompleksni NPK rasipa se tijekom jeseni. Takvom gnojidbom trebalo bih dodati oko 20kg fosfora i 150kg kalija po hektaru.
U proljeće se po cijeloj površini voćnjaka rasipa oko 100kg dušika odnosno 350kg KAN-a.
Od osme godine i dalje se lijeska gnoji po istom načelu kao poslije četvrte godine, s tim da 35% povećavamo količine gnojiva.
Ne slažem se s tim. Mislim da je najbolja varijanta da se dušična gnojiva rasporede oko same biljke a ne po
cijeloj površini. Gnojidba po cijeloj površini doprinosi boljem rastu korova i ekonomski je neisplativo.Djelomice
sam pristaša eko-poljoprivrede a i pravilnik o unošenju dušičnih gnojiva kaže da prevelika gnojidba dušičnim
gnojivima dovodi do zagađenja tla i podzemnih voda.
Dugoročna upotreba dušićnih gnojiva za razliku od organskih gnojiva osiromašuju tlo humusom koji je izuzetno bitan za višegodišnje nasade.
Dejan.pfos
21.01.2011., 13:15
Niti ja se ne slažem sa ovom preporukom za razbacivanje po cijelom nasadu i slažem se s vama.
Ovo je preneseno iz knjige prof. Ive Krpine "Voćarstvo" samo informativno. Moja greška što nisam stigao napisti ovo jučer.
Ja bih bacio KAN umjesto vašeg NPK, jer ipak u KAN-u ima i kalcija i magnezija (centralnog elementa klorofila) zbog vegetacije. Ovo je samo moje mišljenje.
Ovu vaša opcija razbaciavanja stajskog gnoja (preporuča se svake treće ili četvrte godine uz mineralnu gnojidbu) pozdravljam.
Evo par crtica o nitratnoj direktivi ostalima koji prate ovu temu.....
Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC) iz 1991. godine popis je Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora.
Nitratna direktiva (čl. 6. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi) propisuje:
U početnom četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina unosa dušika iz organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje.
Nakon isteka početnog četverogodišnjeg razdoblja uvodi se trajno ograničenje najveće dopuštene količine unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koja iznosi 170 kg N/ha godišnje.
Propisana je i količina dušika u stajskom gnoju, koji se dobije godišnjim uzgojem domaćih životinja preračunat na broj uvjetnih grla.
ako ti bude potrebna pomoc oko nabavke sadnica odrzavanja i ostalog tu sam
Jučer sam bio u obilasku nasada i može se primjetit da vegetacija polako kreće. Naime pupovi su se počeli punit i bubre a rese su se skroz otvorile i vidi se peludni prah.
E sad pitanje je dal je to dobro, zbog toga jer bi još moglo biti niskih temperatura. Zna se da lijeska dobro
podnosi minus ali u ovoj fazi sad kad su se rese otvorile i par sati temperarura nižih od -7*C može napravit veliku štetu.
Kad je u fazi punog cvjetanja povrede na ženskim cvjetovima nastaju na -5*C što značajno smanjuje rodnost.
Korjen i mladice se smrzavaju na -5*C.
Dalje za pravilnu cvatnju potbna je temperatura od 7*C, i to za ženski cvijet 600-800 sati te temperature a za muške 350-600 sati iste tmperature.
Dejan.pfos
13.02.2011., 16:39
Nebih trebalo biti nekih problema što se tiče peluda on će podnijeti i -30"C.
Cvjetovi će isto podnijeti od -14 do -18"C, a što se tiče te kritične temperature između -9 i -11"C ako bude mislim da neće dugo trajati da bih nastala velika šteta.
Tako da mislim da neće biti nikakvih problema.
Pozdrav @marios
Na mojim ljeskama još se nisu otvorile rese ali me isto tako brinu ove oscilirajuče temperature. Da li bi pogriješio ako bi ljeske pobijelio krečom. Naime dva puta sam to činio i nisam vidio da je kreč radio nekakvu štetu na kori.
Dejan.pfos
14.02.2011., 11:54
Koliko ja znam bijeljenje ima zaštitnu ulogu na kori, estetika, ekološki pristup, spriječava prijevremeno otvaranje pupova i utjecaj sunca na kolanje sokova... mislim da je to uredu. Iako nisam vidio, a niti čuo da netko to radi na lijeski evo Vi ste prvi.....:ffwjj:
bob1391
14.02.2011., 12:51
Gnjojenje po cijeloj povrsini ili ne?
S obzirom da ljeska ima razgranat korijen na velikoj povrsini (cak se sadi i za zadrzavanje tla zbog erozije) mislim da bi bilo bolje gnjojit cijelu povrsinu jer je tako apsorpcija gnjojiva bolja. Nuspojava takvog gnjojenja je da ce i trava bolje rasti ali malciranjem trave opet gnjojimo ljesnjake (a malcirati se mora).
Po meni dok je nasad mlad, bolje je gnojiti samo oko vočaka baš radi toga da trava tolko ne raste a i financijski je povoljnije.
Tek kad uđu u puni rod gnojit po cijeloj površini a teren održavati i jalovom ugaru.
misterz
22.02.2011., 23:09
Nov sam na ovom forumu i da za početak opišem ukratko moje iskustvo s ljeskom.
u 11. mjesecu 2007. zasadio sam cca 0,6ha ljeske, 250kom. 80% istarski, 20% rimski.
Sve pripreme sam napravio prema preporuci polj. savjetnika (ili kak se već zove) i dobio poticaj za sadnju trajnih nasada. S tim novcima sam pokrio cca 80% investicije.
Napravio sam analizu zemlje, pognojio prema preporuci sa analize i dao duboko izorati. 3 mj. kasnije išao sam u sadnju.
Sadnice sam kupio kod Moulisa u Daruvaru (naravno sve pokriveno računom i deklaracijama).
Sadio sam u trokutaste jamice dubine jednog štiha, širine po dvije širine lopate. U svaku jamicu stavljao sam cca 2 šake mljevenog stakla (zaštita korijena od voluharica i sl).
Pošto sam se odlučio na uzgojni oblik vaze, na proljeće sam prikratio sadnice na visinu 50-80cm i ostavio po 3-4 pupa iz kojih su se razvike glavne grane.
Koliko se još sjećam sve sadnice su se primole, no nakon prve godine zbog loše odvodnje (ravni teren) posušilo mi se desetak sadnica zbog vode koja je duže vrijeme stajala.
Nasad održavam tako da nekoliko puta u sezoni potanjuram teren, kasnije namjeravam nabaviti malčer.
Dosta vremena mi oduzimaju mladice koje izbijaju iz zemlje, a za sada sam odlučio to rješavati mehaničkim putem, za kemiju još ima vremena.
Prošle godine imao sam cca 2 kante od jupola ploda, ove godine se nadam ipak nešto više.....
Čujemo se još....
Dejan.pfos
23.02.2011., 14:37
Lijep pozdrav i drago mi je da ste se uključili u temu.............
Naravno da očekujemo po koju sliku nasada i da se uključite u rasprave i diskusije oko uzgoja lijeske. Vjerujem da imate dosta toga što bih podijelili s nama....
Još jednom pozdrav!
misterz
24.02.2011., 00:33
Evo i nekoliko fotki.
Duboko oranje, pripreme za kolčenje, kolčenje parcele, prva sadnica, sađenje, nasad mjesec dana nakon sadnje sa zaštitom sadnica protiv zečeva.
http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl2.jpg http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl3.jpg http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl4.jpg http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl5.jpg http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl6.jpg http://i1225.photobucket.com/albums/ee397/misterz2/sl7.jpg
Slike obavezno centrirajte u postovima.
Više u svemu tome napisano je ovdje (klikni me) (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=1586)
Kada stavljate više slika za redom u post, kodove složite tako da ne stišćete enter između dva koda/slike nego lupite samo par puta razmak.
Primjer:
http://i33.tinypic.com/25v8.jpg http://i33.tinypic.com/2a79.jpg http://i33.tinypic.com/2re4n6u.jpg http://i38.tinypic.com/e7xahi.jpgI dobijete da su barem 2 slike u istom redu (ako imate veće rezolucije ekrana, onda i viiše njih), a kad stavljate kodove svaki u novi red (kod - enter - kod - enter - kod), onda dobijete uvijek slike jednu ispod druge i to razvuče post do blesavosti.
http://i33.tinypic.com/25k28v8.jpg
http://i33.tinypic.com/2a7btj9.jpg
http://i33.tinypic.com/2re4n6u.jpg
http://i38.tinypic.com/e7xahi.jpg
Evo i nekoliko fotki.
Nasad izgleda :ffwjj:. Bilo bi super da staviš par novijih fotografija da vidimo kako nasad napreduje.
Dvije jupolke ploda u trečoj godini na toj površini je više nego O.K.
Ja ga na 1ha nisam imal za jednu kantu.
misterz
25.02.2011., 14:57
Budem pogledao da li imam nešto u arhivi, ili pak ovih dana napravim nove. Mislim da imam nešto prošlogodišnjih kad sam na cca 1/3 površine zasijao faceliju (da si pčelice koje držim u blizini spreme zimnicu :ffwjj:). Jedino kaj mi je poslije bilo malo teže "počistiti" nasad.
Inače radi se o dvije kante ploda u ljusci, ne očišćenog.
Na koji način drobite ljusku? Ima kakav stroj, naprava ili sl?. Znam da postoje profi stvari, no meni će trebati nešto jednostavnije, prilagođeno veličini nasasda.:hmmm:
Dejan.pfos
25.02.2011., 17:05
Našao sam na youtube par snimki krckalice, a i neizgleda teško za napraviti ako netko ima staru muljaču ili slično....
http://www.youtube.com/watch?v=zLQ6V00hzNo
Kod nas još nisu počeli ti problemi s čišćenjem jer je nasad mlad, ali znamo što nas čeka...
Evo jednog domačeg proizvođača drobilice.
Vjerujem da bi Darkoford mogel nekaj takvog napravit. Može se preradit i mlin čekićar.
http://www.youtube.com/watch?v=vuAKqCM7CEY&feature=related
Izgleda da ću ovaj vikend konačno uspjet izvršit špricanje nasada. Malo se zima otegnula to je bilo u planu napravit prije dva tri tjedna.
Špricat ću sa crvenim uljem i kunilentom protiv beštija tipa srna i zec. Orezivanje i nadosađivanje planiram napravit kad prođe karenca.
(http://www.herbos1.t-com.hr/html/Program_zastite_lijeske.htm)
Program zaštite lijeske (http://www.herbos1.t-com.hr/html/Program_zastite_lijeske.htm)
Ovaj vikend dio nasada pošprican kunilentom i modrim uljem. Ne znam kak sam se preračunal da bu mi dosta 2 lit modrog ulja :sram:, još mi treba 4 litre za kompletan nasad.
Sljedeči vikend slijedi nastavak špricanja a ovaj dio koji je pošprican idem orezat.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0018.jpg
zdravko
14.03.2011., 18:04
Sljedeči vikend slijedi nastavak špricanja a ovaj dio koji je pošprican idem orezat.
Kako to da najprije pošpricaš pa posle orezuješ, zar ne bi bilo logičnije obrnuto ?
Kako to da najprije pošpricaš pa posle orezuješ, zar ne bi bilo logičnije obrnuto ?
Zato jer sam u stisci s vremenom, rezat ih mogu i kasnije. Mlad je nasad tak da se i nema kaj rezat osim izboja.
Dio nasada koji nije pošprican u prvoj turi riješen je ovaj put.
Krenulo se sa uklanjanjem izboja i uklonila se koja grana viška. Od kad je ugroženi dio tretiran Kunilentom prije dva tjedna, nije primječen napad rogate divljači. Izgleda da stvar funkcionira.
Sa frezom Klementinom, kolko se stiglo pofrezano uz redove na dva puta.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0033-1.jpg
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0034-1.jpg
Žena sa škarama, uklanjanje izboja i štucanje
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0032-1.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0031-1.jpg
Ja i Klementina 14 ks dizel - freza 80cm
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0040.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka%202/PICT0042.jpg
Na kraju to izgleda ovak
Nastavak sljedi, idemo ostali samo ja pišem....
Imaš ti kaj delati kompa :grgljam: , kak stvari stoje moraš početi tražiti otkupljivača voča, ili ideš delat hladnjaču :xqqa:.
ideš delat hladnjaču
Hladnjača mi ne treba, al bum trebal za koju godinu sušaru za jedno tonu i pol do dvije lješnjaka.
Sad mi je sinulo :idea: Kraš čokolada sa lješnjacima by marios :ffwjj:
Dejan.pfos
06.04.2011., 13:48
U petak nasad je okopan u redu između sadnica, te bih trebalo sada ići sa herbicidima u redu. Prema uputama prof. Ive Krpine knjiga "Voćarstvo" izdavač Globus, od druge godine do četvrte prska se Simazinom (Radokor i Simapin konkretno, ali ja niti jedan nenađem u apoteci jel je Simazin kao aktivna tvar zabranjen odnedavno u nas), a poslje četvrte Casoron.
Jel imao tko iskustva s kakvim herbicidima ovdje?
Danas sam pitao tehnologa na institutu pa mi je rekao: Pledge + Razza pred kišu, može i u kiši na čisto tlo jel se treba inkorporirati u tlo...
http://www.vet-kalinova.hr/herbicidi/pledge-50-wp/1-12.html
http://www.herbos.hr/Default.aspx?art=168&sec=148
Drugi profesor kaže Reglon ali mislim da je jak, jel je glifosat pa može spržiti sadnice.
Ovaj vikend smo se ja i žena bacili na dio nasada koji je na drugoj parceli površine 7 500 m2. Taj dio je izložen napadu rogate divljači, zbog toga je u zaostatku od 1 god. prema grnjoj parceli koja se nalazi uz kuču.
Krenul sam frezat uz lijesku, ali pošto je trava dobrano narasla odlučio sam se za lavovski posao i prefrezao sa Klementinom kompletnu površinu.
Žena se za to vrijeme bacila na uklanjanje izboja.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka008.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka007.jpg
Na početku je to izgledalo ovak.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka013.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka012.jpg
Nako što je prefrezano ja zadovoljan.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka009.jpg http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/fuka/fuka010.jpg
Žena uklanja izboje a netko zna i uživat
Nastavak slijedi....
Dejan.pfos
12.04.2011., 14:06
Odličan posao napravljen @marios ali i iscrpljujuć..... baš me zanima što ćete s ovom travom u redu, mi smo okopavali u redu, a međuredno traktorska freza.
Pretpostavljam trimerom u redu ili herbicidima ?
Evo i par mojih slikica
http://i52.tinypic.com/2zho3rp.jpg http://i55.tinypic.com/59vtpi.jpg
Ovako to bijaše u početku
http://i53.tinypic.com/fda5bo.jpg http://i53.tinypic.com/332m8o7.jpg
i jedan pogled sa planine
http://i53.tinypic.com/2yoz4gm.jpg
Ovu subotu planiram gornji dio proć sa rotokosom a travu između lješnjaka pokosit sa flaksericom.
Nisam pristaša herbicida, to mi je zadnja varijanta u suzbijanju korova.
Ako netko ima volje da mi objasni par "sitnica" vezano uz lješnjak. Dobila sam , tobože sadnice. Izgledaju kao kolci, nemaju korjenje niti išta. Da li je netko od vas možda sadio na takav način , i kako bi to bilo najpametnije izvesti. Stavila sam ih za sada u vodu , jer baš i ne znam što bih s njima.
Probal sam takve šibe pikat u zemlju bez uspjeha da se zakorjene, probal sam i sa reznicama umočenim u hormon 0. bodova.
Možda bi i ova prva varijanta bila uspjela, da sam svaki dan bio na gruntu i zaljeval te šibe. Probaj ih popikati negdje gdje ti zemlja ima dovoljno vlage i da nisu previše izložene suncu i zeljevaj. Nemaš kaj izgubiti.
Probal sam takve šibe pikat u zemlju bez uspjeha da se zakorjene, probal sam i sa reznicama umočenim u hormon 0. bodova.
Možda bi i ova prva varijanta bila uspjela, da sam svaki dan bio na gruntu i zaljeval te šibe. Probaj ih popikati negdje gdje ti zemlja ima dovoljno vlage i da nisu previše izložene suncu i zeljevaj. Nemaš kaj izgubiti.
Hvala ti na odgovoru, a probat ću , tu se slažem s tobom , izgubit se nima šta :kkkk:
Drži ih jedno vrijeme u vodi i nabacaj unutra komadiće obične vrbe. Dotle u tih mjesec dana u nekakvom poluhladu natkrivenom nabavi riječni obični pijesak, pobacaj ga u taj metar kvadratni (podloga mora biti da korijenje ne prođe iz pijeska u zemlju) i čekaj do jeseni ili eventualno proljeća idućeg pa što pusti korijenje sadi u zemlju!
Coraline
26.04.2011., 21:07
Početkom mjeseca sam zasadila 3 sadnice koje sam dobila, ne znam dal sam pogriješila jer sam nekud pročitala da bi se trebale presađivati u jesen.
Ali koliko vidim lijepo su se primile zasad. Zanima me dal ih trebam s čime prihranjivat... ?
I što je s prskanjem, netko je spominjao crveno ulje, sad je prekasno za to?
Ako lijepo napreduju ja osobno ih ne bih prskala - no ja sam pristalica prirodnih metoda uzgoja (zato se nemoj iznenaditi ako čuješ da me poneki nazivaju "eko teroristom" :roflmao:).
No kako na forumu ima i osoba koji su pristalice "kemije" zasigurno ćeš dobiti odgovor :ffwjj:
Coraline
26.04.2011., 21:28
I ja sam pristalica prirodnih metoda uzgoja, al mi je prvi put da uzgajam nešto pa prikupljam sve korisne informacije.
Crveno ulje sam najviše kupila zbog breskve jer je kovrčavost uništi skroz, a ne znam koja bi bila prirodna verzija, maslačak možda?!
Lješnjak isto mogu prihranjivat koprivom ili...?
Lješnjak isto mogu prihranjivat koprivom ili...?
Ja osobno nema šta ne prihranjujem koprivom :uimep: jedino za stablašice koristim mrvicu jaču koncentraciju ili jednostavno sam talog raspodjelim oko grma/drva - djeluje super :ffwjj:
Ja od breskve imam samo kod mojih vinogradarke i kod mene jednu "divljakušu" (neki križanac vinogradarke i ?) - ne šrskam je nikada i dobro se drži (možda samo luda sreća). Jedino imam oscilacije u prinosu - neke godine rodi super (zna biti i za mali kotao rakije), a neke godine malo slabije, no ipak dovoljno da se najedemo.
No kako je ovo ipak tema o lješnjaku, za njega mislim da zbilja nemaš potrebe brinuti i špricati ga. Posebno ako je tek posađen. Možda griješim? No prihrana nije naodmet - posebno ne prirodna :)
Dejan.pfos
27.04.2011., 15:26
Ako ste lješnjak zasadili pored drugih voćaka u vrtu, prskajte ga istim preparatima kojima prskate i ostale voćke ako su ekološki prihvatljivi, a što se tiče kemije i zaštite od štetnika i bolesti možete na internetu naći program zaštite lijeske jedne od niza kuća (herbos,....) pa pogledati koji insekticid i fungicid možete koristiti i za druge voćne vrste....
Što se prihrane tiče koristite folijarnu prihranu u vegetaciji nekim od pripravaka za tu namjenu. Oko sadnice prve 4 godine u rano proljeće prije vegetacije, oko grmova (nešto šire nego što je obod krošnje) 0,5kg prve godine, 0,6kg druge godine, 0,8kg treće i 1kg mineralnog gnojiva KAN 27% četvrte godine.
Pošto su sadnice pretpostavljam samo šibe koje se nisu još razgranale ove godine preskočite uporabu crvenog ulja i bilo bih dobro da ih zalijete koji put.. od iduće godine normalno kao i kod ostalih voćnih vrsta.
Dejan.pfos
13.06.2011., 12:15
Malo da osvježim temu... u subotu je frezano ali i okopano, te odstranjeni izboji oko svakog stabla.... iako je nasad u trećoj godini, na par stabala ima plodova, tako da će biti par šaka uroda...
Sada od početka mjeseca je vrijeme tretiranja protiv ljeskotoča jer počinje s ovipozicijom ili odlaganjem jaja koje traje i u sedmom mjesecu, pa treba 2-3 prskanja u tom periodu pošto je ovo najkritičnije razdoblje i tu su njegove štete najznačajnije.... Mi konkretno koristimo Chromgor 40 sistemik, prošle godine smo išli s Kingom ali prema preporuci struke treba mijenjati preparate čak i u vegetaciji 2-3 različita da kukci nerazviju rezistentnost na insekticide.
http://i54.tinypic.com/ej7r42.jpg http://i53.tinypic.com/5jsm6c.jpg
zmajica
13.06.2011., 18:23
Čestitam krasan nasad, nemoj ga zapustit jer ti se ne da ili ti nešto ne uspije jednu godinu! Sretno i ako bude trebalo pomoć prodat jednog dana, tlači! :uimep:
cerberuszg
28.06.2011., 09:07
Pozdrav svima.
Evo novi sam na forumu pa da malo opisem svoju situaciju. Inace sam gradski decec, rodjen u Zagrebu i zivio u njemu skoro 30 godina. Igrom slucaja sam se odselio na selo (zaljubio se u seljanku :ffwjj:) i tu takorekoc "naslijedio" oko 12 000 m2 poljoprivrednog zemljista. Ne trebam naglasavati kako o poljoprivredi ne znam gotovo nista. Zato je zena tu da me poduci :daaa:
Planiramo se baviti uzgojem ljesnjaka, nista hard core, onako poluamaterski tek toliko da vidimo kako bi islo. Sad tu nastaju dileme, svi pisu i savjetuju sto napraviti kad je vec plantaza prakticki stara 3-5 godina pa na vise (usput receno svaka cast, nigdje nisam naletio na toliko konstruktivnih savjeta i prijedloga), ali takodjer nigdje nisam nasao (mozda moj propust?) kako uopce poceti. Kada poceti traziti i narucivati sadnice? Imaju li rasadnici dovoljno sadnica "po defaultu" za cca 1 ha ili treba naruciti xy mjeseci unaprijed? Moraju li se bas kupiti u rasadniku, ili se mogu nabaviti od nekog privatno, posto vise nema poticaja? Da li se mogu jednostavno kupiti i posaditi ili se treba javiti u neku poljoprivrednu zadrugu/opcinu i traziti dozvolu ili nesto slicno? Eto, trenutno se ne mogu sjetiti dodatnih pitanja ali bit ce i njih :uimep:.
Kada poceti traziti i narucivati sadnice?
Najbolje vrijeme za naručivanje sadnica ti je sad. To znam iz iskustva jer smo i mi kad smo podizali nasad rezervirali sadnice u ovo vrijeme +- 20 dana.
Imaju li rasadnici dovoljno sadnica "po defaultu"
Čisto sumnjam, jedino ak ideš ciljano u rasadnik pa naručiš uz neki avans da ti osiguraju sadnice za jesen.
Probaj kontaktirat par uzgajivača tipa Corylus, P.P. Orahovica ili Vladu Moulisa iz Daruvara.
Konkretno ja sam svoje sadnice uzeo u P.P Orahovica. Direktno sam otišao tamo dogovorio 460 sadnica platil avans čini mi se 10% a ostalo kad su sadnice bile na lageru.
Za sadnice su mi javili tjedan dana prije nego što su ih vadili iz zamlje.
treba javiti u neku poljoprivrednu zadrugu/opcinu i traziti dozvolu
Zakaj bi nekom javljal kaj buš sadil na svojoj zemlji?
Marios i Dejan.pfos, imate prekrasne nasade lješnjaka. Imam pitanja. Koliko je razmak između redova, a koliko u redu, između pojedinih sadnica. :hmmm:
Dejan.pfos
29.06.2011., 01:31
Lijep pozdrav @cerberuszg i dobrodošli....
Prvo i osnovno prije podizanja nasada napravite analizu tla povodom koje dobijete preporuku za meliorativnu gnojidbu (npr. jako se dobro pokazalo meliorativno gnojenje stajnjakom u startu, brže dolazi u rod, popravak strukture i fizikalnih svojstava...).... Nadam se da znate uzeti uzorke za analizu ako treba pomoć recite.... Ostalo je @marios rekao... Ako planirate ove godine dizati nasad točno ste pogodili i pravo je vrijeme za te zahvate. Prvo analiza tla (iza žetve ako je nešto zasijano na parceli), nakon koje ide meliorativna gnojidba uz rigolanje koja se obavlja sada u ljeto, iza nje jesen finiširanje ravnanje i označavanje sadnih mjesta i redova, te kopanje jama i jesenjska sadnja nasada... nikako ne preporučam proljetnu sadnju koju treba izbjegavati zbog suša.....
@topika... u redu 4 x 4,20m (za mehanizaciju)
http://i55.tinypic.com/2v0lhc4.jpg
cerberuszg
03.07.2011., 22:38
Pozdrav, evo me opet :uimep:
Zanima me ta analiza tla. Negdje pise kako se iskopa rupa, uzme uzorak, stavi u vrecicu i napise na cedulju uzorak 1, 0-30 cm. Te da se isto tako ponovi i za dubinu od 30 do 60 cm samo kaj se tu napise uzorak 2, 30-60 cm i to je to. Dok sam negdje procitao da treba uzeti uzorke na 20-25 mjesta po hektaru (ako nije jednaka zemlja po cijeloj povrsini tada se uzima vise uzoraka), kasnije tu zemlju izmijesati (naravno posebno 0-30 cm a posebno 30-60 cm) i u vrecicu staviti cca 0,5 do 1 kg te izmijesane zemlje (necu ni pisati proceduru ako slucajno imate nesto viska zemlje). Takodjer ide i ceduljica na koju treba napisati slijedece:
Poduzeće ili ustanova (koje šalje uzorak)____________________________
Uzorak broj_______________________________
Vlasnik parcele_____________________________
Naziv adresa_______________________________
Naziv parcele_______________________________
Tip tla__________________________________
Dubina uzimanja uzorka_________________________
Predkultura______________________________
Kultura za koju će se gnoiti_______________________
Datum_____________ Uzorak uzeo________________
Samo sto ne traze da im napisem sto je baka jela kad je u polje isla sr..t prije 48 godina! :laughh:
I jos nesto, koliko se ceka na odgovor?
Puno fala :cheers:
Dejan.pfos
04.07.2011., 11:32
Tako je, to se sve traži kako bih se dobila što bolja i kvalitetnija analiza i preporuka za meliorativnu gnojidbu, neke ustanove vrše i unos podataka u GIS kako bih se dobila precizna pedološka karta tipova i kvalitete tla.... Sve to ovisi kod koga šaljete analizu jer svaka ustanova ima svoj način analize donesenog tla (opremljenost labaratorija i opreme)... Najbolje da odete kod njih na kratki razgovor gdje će Vam sve lijepo objasniti (metodu uzimanja uzorka) usput ih možete i pitati ako Vas nešto interesira...
Konkretno metoda uzimanja uzorka u voćarstvu izvodi se: slučajnim izborom uzeti 10 uzoraka sa površine budućeg nasada kopanjem jama dubine 60cm. Uzeti sloj sa 3 dubine (0-20cm, 21-40cm, 41-60cm) i izmješati svih 10 uzoraka s iste dubine u 1 prosječni uzorak. Staviti u vrećicu 1-2kg te mješavine i označiti flomasterom dubinu. Takva 3 prosječna uzorka reprezentiraju čitavu površinu nasada. Ali kažem zbog nedostatka opreme i lab. uvijeta moguće je da netko radi na drukčiji način. Zato najbolje otići u ustanovu koja će Vam raditi analizu i lijepo se dogovoriti...
Odgovor se čeka oko tjedan do dva tjedna, što isto ovisi u kojoj su gužvi... odite provjeriti sve te informacije kod njih najbolje...
Pozdrav, živili...
cerberuszg
05.07.2011., 17:22
Pozdrav,
Dosla mi na pamet jedna ideja. Da li je itko razmisljao (buduci da ce plantaza biti ogradjena) o ovcama kao "kosilicama"? recimo 2-3 ovce pustiti neka pasu po plantazi. Koze su stetocine i pobrstile bi apsolutno sve ali ovce mislim da bi se drzale trave. Ima li tko da je drzao ili drzi ovce pa da kaze da li bi to funkcioniralo? :hmmm:
Sutra idem do agronomskog faksa u Dubravu raspitati se o uzimanju uzoraka pa se nadam kako cu taj dio price brzo privesti kraju.
ovcama kao "kosilicama
I ja sam o tome razmišljal, al me susjed razuvjeril kad mi je pokazal kaj su mu ovce napravile od voćaka. Bolje su ti kosilice jedno 20-30 Pazinskih purana :ffwjj:.
Guske i patke! :notworthy:
o ovcama kao "kosilicama"?
To se je radilo, a možda još i radi. Ovca se hrani, usput i gnjoji. To znam za čiste, velike površine. One su u toru i tor se samo pomjera kada završe s"poslom".
Znam, gledao sam na TV, pobunu maslinara zbog toga što ovčari puštaju ovce na ispašu, a one dolaze u maslinik i prave štetu. Za razliku od njih, na drugom djelu Jadrana, maslinari su sretni čak i presretni što im ovce zalaze u maslinik. Pa ti sad znaj.
cerberuszg
16.07.2011., 22:20
Dobra vecer,
Evo malo je zapelo u nekim stvarima tako da tek sad biram sadnice. Zanimalo bi me ima li tko kakvih iskustava sa Cosford kao glavnom sortom? Stavio bih Rimski i Crveni Lambert kao oprasivace. Koliko sam shvatio, Cosford je dosta kvalitetna sorta. Jedino me malo strah posto bujno raste tako da cu morati povecati razmak medju sadnicama. No do ponedjeljka se jos moze svasta desiti pa tako i promjena sorti :uimep: Takodjer mi se zanimljivom cini Daria ili (navodno) E-104 ali nigdje ne mogu naci koje bi sorte bile prigodne kao oprasivaci. Buduci da je to talijanska sorta, bilo bi logicno da su oprasivaci takodjer talijanske sorte, ili se varam :hmmm:
Da li su sadnice koje kupujem vec cijepljene na medvjedju ili to moram sam napraviti?
I jos nesto, kako se sade oprasivaci? da li u red ili se "porazbacaju" sadnice po plantazi?
Dejan.pfos
17.07.2011., 12:14
Što se tiče sorata u našem kraju najviše su zastupljeni: rimski, istarski duguljasti, haleški, tonda gentile romana i t.g. giffoni, lambert.... moram priznat da nisam čuo da netko u našem kraju uzgaja engleski cosford ali vidim da se dosta spominje u literaturi s dobrim radmanom od 52%.
Što se tiče kupovine sadnica cijepljenih na medvjeđu ili vlastiti korijen, ja preporučam da kupite na vlastitom korijenu jel i ove koje su cijepljene na medvjeđu također daju izdanke tako da ta teorija danas pada u vodu, a i uštedit ćete dosta novaca....
Što se tiče oprašivača prema preporuci mog profesora u nasadu treba biti zastupljeno barem 4 sorte oprašivača zbog bolje oplodnje, a samim time i veći izbor peluda i veći urod. Raspored po nasadu otprilike rasporediti (porazbacati) ravnomjerno. Oprašivača treba biti 20% tako da 4 sorte oprašivača ne čine neke velike izdatke...
cerberuszg
17.07.2011., 19:33
Pozdrav,
E hvala na brzom odgovoru :) Da, i ja sam primjetio u literaturi da je cosford jako dobra sorta s velikom popunjenoscu ljuske i dobrom rodnoscu ali svi imaju (bar na forumima ovih prostora) sorte koje ste gore napisali tako da nikako ne mogu skupiti informacije iz prve ruke. Izgleda da cu morati ja biti taj prvi :uimep:.
Takodjer ne znam jeste li sreli u literaturi ili nekoga tko ima ovu sortu Daria. Na stranicama jednog slovenskog rasadnika pise slijedece "Talijanska sorta, lijeska cvjeta i počinje vegetirati srednje kasno, srednje bujnog i srednje uspravnog je rasta. Plod je srednje krupan i okrugao, ljušti se od ovojnice 90 - 100%, popunjenost ploda jezgrom (randman jezgre) je 52%, rodnost je vrlo dobra." Ali kao sto sam vec napisao, nigdje na netu ne mogu naci koji su kompatibilni oprasivaci za tu sortu, vjerojatno je pod drugim imenom pa ju ne mogu naci.
Zapravo zanima me po cemu su ti "kompatibilni" oprasivaci zapravo kompatibilni s "glavnom" sortom. Da li ima neki poseban uvjet koji moraju zadovoljiti ili je ta "kompatibilnost" jednostavno isto ili slicno vrijeme dozrijevanja cvijetova? Ako je ovo drugo, tada je lako, samo treba naci par sorti kojima cvijetovi (pretpostavljam muski) sazrijevaju u isto vrijeme kad i cvijetovi (pretpostavljam zenski) glavne sorte na plantazi.
Eto, i onda netko kaze kako s lijeskama nema problema :roflmao:. Nisam ni posadio nista a vec hrpa nedoumica :laughh:
Dejan.pfos
18.07.2011., 11:23
Probajte kontaktirati rasadničku kuću za oprašivače Darie, vjerujem da će Vam izaći u susret i odgovoriti.........
Što se tiče oprašivanja može biti da na njuški tučka gdje se nalazi tekućina s biljnim hormonima, koji prouzrokuju klijanje peludnih zrna u peludnu cijev izostane jer nije peludno zrnce kompatibilno sa tom sortom, a ti što velite dihogamija/homogamija.
p.s: jer mogu dobiti link stranice te rasadničke kuće? i kako je prošlo s analizom jeste dobili papir?
cerberuszg
18.07.2011., 17:03
Aha... Znaci ipak nije bas tak jednostavno kak sam si mislil. Hvala na objasnjenju http://www.pijanitvor.com/images/smilies/00rt%20%2890%29.gif Analizu jos nisam napravio, nikako kisa da padne, zemlja tvrda kao kamen... No, skoro kao kamen :uimep:. Hm, link sam mislio poslati PM-om ali jos nisam zasluzio tu privilegiju :doh: pa cu napisati ovdje, http://www.rast-bs.si/hr/
(http://www.rast-bs.si/hr/)
Danas, ako ne bude kisa padala, idem kopati rupe za analizu. Igrom slucaja, tip koji je ozenio susjedu radi na faksu u dubravi pa je rekao da samo njemu ostavim zemlju pa ce sve rijesiti :hurra: valjda bu i brze gotovo.
Malo kasnim s ovim postom kojih mjesec dana. Radi se o mom pokušaju proizvodnje sadnog materijala lijeske principom povijanja (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=2615&page=7#axzz1UPhq72Vt).
Naime radi se o sljedečem, sve je rađeno školski iz knjige al nekaj ne štima. U obilasku sam primjetil da je plod na sadnicama koje su dobivene povijanjem plod duplo manji nego na lijeski koja je kupljena.
http://i1032.photobucket.com/albums/a410/tamaramario/Fotografija-0265.jpg
Neznam kaj bum napravil, al izgleda da se praksa još jednom pokazala drugačija nego je to u teoriji, makar mi to nema smisla jer bi se genetske osobine trebale prenjet na novu sadnicu jer ista nije uzgojena iz ploda.
Preostaje mi ili počupat sve to van i kupit deklarirane sadnice ili ove ostavit još godinu dana u zemlji pa kaj bu se dogodilo. Možda je plod sitan radi toga kaj je vočka mlada i nedovoljno razvijena.
bob1391
08.08.2011., 09:15
Plod ti je sitan jer je vocka mlada kako si i sam zakljucio. Genetski to su potpuno iste biljke.
Dejan.pfos
08.08.2011., 12:40
@Marios:... ostavite sadnice nemojte ih vaditi, najlakše je uzeti sjekiru ili budak i lupit pa izvadit, a teško je posaditi. Sabla(grm) su mlada, mladice koje si posadio su klonovi biljke od koje su nastali i vjerno prenose i nose osobine roditelja..... a to što su plodovi mali, pa stablo je mlado, povećat će se u narednim godinama...... nema vas s komentarima, već sam mislio da ste odustali s foruma, pozdrav...
@Dejan.pfos nisam odustal od lješnjaka samo mi je bedasto trpat u ovaj topic kak kosim travu i okopavam oko lješnjaka.
Za to sam si otvoril dnevnik radova (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=10188#axzz1URFuXYeK), pa možeš pogledat kaj se događa među lješnjacima i oko njih :ffwjj:.
nikola114
02.11.2011., 13:40
Ima kod Labina veliki mzapušteni nasad lijeske. Neki susjed tamo pase ovci. Ne vide se štete. Osim što brste izboje iz korijena. šaljem slike.
---------------------------------- Postovi spojeni! Napisani u razmaku od 5 minuta ----------------------------------
uf... ništa od slika.
uglavnom, grmovi su ogromni, spojeni, i izgleda da im ništa osim rezidbe ne fali. Sve je sa travom do 10 cm.
Dejan.pfos
02.11.2011., 23:02
Pozdrav @nikola114.... pogledaj uputstva za stavljaje slika na forumu http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=1213#axzz1caU7mXeI
(http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=1213#axzz1caU7mXeI)To nije neobično.... čuo sam ja i za 18ha zapuštenih.... ovo s ovcama je zanimljivo i istinito... ja sam vidio kombinaciju s guskama i patkama, tako obrste zelene dijelove nasada starog 9 godina do visine od 1m i više da ispada kao da je provedena vrhunska rezidba u prostorni grm....
nikola114
03.11.2011., 10:16
Trebao bi neki savjet. Imam rupe 150x150x80 na 5,5x5,5 u trokut postavljene. Teren jako kamenit. Dubina bar 30cm svugdje. Mljeveno i ripano 2 puta. Zemlja je u rupama uz nešto kamena. Bile su posađene masline koje su se smrzle prije 2g., sada bi stavio lješnjake, i mislim uzeti od Vlade Moulisa prve sadnice Istarskog. Razmišljao sam i o Tondi Romani (zbog suše i vručina), ali ju ne mogu nabaviti. Inaće na terenu do mene su grmovi Istarskog dugog, zapušteni preko 30+g, a sađeni tko zna kada (oko Limskog kanala). Pitanje je kako podnosi sušu i da li se može uzgajati na 80 cm deblu kao stablašica, na tom razmaku. Tj. da li naraste toliko da bi zauzeo tu površinu. Event. bi postavio navodnjavanje, ali tek za koju godinu. Parcela ima 16000 m2 i 500+ rupa. Pitam Vas, jer ja sam imao prilike vidjeti isključivo grmolike uzgoje, a nikada stablašice starije od par godina. Vidio sam po slikama iz Italije, da stabla Tonde Romane narastu jako velika, a ona bi trebala biti slabije bujna od Istarskog.
Dejan.pfos
03.11.2011., 17:05
Nemam informacija kako se navedena sorta ponaša na takvom tlu.
Lijeska ima vrlo plitko korijenje samo 25-30cm u dubinu, a i inače plitko rasprostire svoje korijenje i na dobrim tlima. Lijeska podnosi nešto lošija tla pa da i na lošim tlima (na kojima, inače, neke druge voćne vrste ne bi rodile) donose nekakav urod, ali sorte lijeske koje imaju visoki genetski potencijal rodnosti mogu mnogo roditi samo na dobrom tlu i uz primjerenu njegu. Dobra tla za lijesku su vlažna, osrednje duboka, povoljne strukture i humozna. Lijeska dobro podnosi karbonatna i skeletna tla. Ne voli suha, kisela, hladna i zbijena tla, tako da mislim ako stavite navodnjavanje sve će se ovo poklopiti. Samo što bih Vam ja preporučio da prvo stavite navodnjavanje pa onda sadite jer će bit kasnije komplikacija oko razvlačenja sistema tako struka predlaže, a Vi kako hoćete...... Općenito uzevši, lijeska se može uspješno uzgajati na položajima gdje se uspješno uzgaja vinova loza......
Što se tiče razmaka mislim da je dovoljan, ja bih Vam preporučio da u nasadu imate što više sorti barem 4 zbog boljeg oprašivanja i oplodnje po preporuci struke.....
Pretpostavljam da mislite na sortu Tonda Gentile Romana, gledam u prospektu rasadnika Milić iz Donjeg Miholjca http://www.rasadnik-milic.hr/voce.asp gdje se navodi da imaju ovu sortu i uz nju Tonda di Giffoni, Istarski i Rimski pa pogledajte.....
Pošaljem Vam PM s više detalja... pozdrav, živili
stipezz
06.11.2011., 17:54
evo da ne načimam novu temu ovdje ću pitati: može li istarski lješnjak izrasti iz osušenog ploda? Dobio sam nekoliko sjemenki pa me zanima mogu li ih upotrijebiti za sadnju? unaprijed hvala!
nikola114
06.11.2011., 18:15
Ima 50% šanse da nešto nikne, ali to nebi bila ista sorta kao matično stablo.
Dejan.pfos
06.11.2011., 19:42
Tako je... nikola114 je sve rekao, ali da Vam skratim muke sijanja i ostalog. Sorta Istarski lješnjak je jako raširena u nas i bolje tražite izbojak koji izbija iz vrata korijena matičnog stabla i imate identičnu sortu, to je bar lako pošto je lijeski genetski uvjetovano izbijanje izboja i sad bih bilo pravo vrijeme za sadnju takvog odvojenog izboja...pozdrav
nikola114
11.11.2011., 18:04
Evo, posadio danas 100 prvih lijeski. Skroz skromno izgledaju (navikao sam se na sadnju maslina, a one barem imaju krošnju i lišče). Sadnice sam nabavio od Vlade Moulisa, i stvarno imaju impresivno korijenje. Kupio sam si i Tubex-e, za zaštitu od herbicida i zečeva. Mislim da ću prvih godina samo špricati sa Bastom uokolo 1,5-2m. a ostalo neka bude u korovu do struka :sram:
Dejan.pfos
11.11.2011., 23:05
samo u prve dvije godine se ne preporuča prskanje herbicidima (i još kažete basta, izuzetno jak i djelotvoran herbicid koji odlično spali mlade zelene korijenove izdanke kod starijih stabala ili grmova) nego okopavanje, ipak su to još mlade nedovoljno razvijene višegodišnje drvenaste biljčice (ako Vam je baš nužno prskanje preporučam da oko biljke ne prskate jer lijeska dosta plitko razvija korijen, nego opljevite rukom ili pažljivo trimerom okolo) ..... pretpostavljam da ste napravili par fotografija tijeka sadnje, sadnica i sadašnjeg izgleda mladog nasada pa bih volio da okačite slike ovdije....pozdravljam, živili
maslina
05.12.2011., 08:10
Posadila sam 1 (jedan) :uimep: lješnjak Istarski Rimski. Prije tri godine posadila sam dobiveni ne znam koje vrste lješnjak koji je počeo malo roditi. Udaljeni su jedan od drugoga cca 15 metara. Jel će mi ovaj 1 Istarski roditi ili trebam još koji posaditi radi oprašivanja i koje sorte? Hvala!
Dejan.pfos
05.12.2011., 15:29
Ne može biti sorta Istarski Rimski jer takva sorta ne postoji..... postoji sorta Istarski duguljasti ili okrugli i sorta Rimski lješnjak, jedna od te dvije je Vaša, e sad koja ne znam (ako su plodovi krupniji i duguljasti onda je istarski, a ako su okrugli onda je Rimski).... Rimski je odličan oprašivač Istarskom tako da nije loše imati ove dvije sorte u vrtu, a možete i neke druge: cosford, enis, Tonda Gentile Romana, Tonda di Giffoni... Prvo moramo utvrditi koja je Vaša sorta, Vi vidite pa javite...
Ono što Vam ja savjetujem je da imate što veći izbor sorti u voćnjaku barem 4 različite sorte lijeske, onda će biti i veći izbor peludnih zrnaca, a samim time i bolja oplodnja i zametanje.......
A što se tiče Vašeg slabog uroda to je normalno kad je tek u trećoj godini...... što je straiji urod će se povećavati... maksimalni urod očekujte tamo oko 10te godine...
maslina
06.12.2011., 08:04
Sadnica je kupljena u Zrinjevcu. Na kontejneriću je bio Fragariin kartončić s opisom sadnje etc. a na žutoj deklaraciji zaheftanoj piše sorta: ISTARSKI RIMSKI. Eto, naših vrlih stručnjaka po rasadnicima. Bog zna što sam kupila.
Hvala na iscrpnom odgovoru. Držati ću se tog naputka ubuduće.
Jel zbog oprašivanja važno da budu blizu i koja je najveća udaljenost dozvoljena?
Dejan.pfos
06.12.2011., 10:40
Lijeska je anemofilna drvenasta višegodišnja biljka, znači da se oprašivanje odvija uz pomoć vjetra, možete stavit jedan do drugoga (razmak oko 4-5-10-15m koliko trebate), a i ne morate jer pelud leti i po nekoliko kilometara uokolo.
Sadnicu lijeske možete i sami uzgojiti od korijenovih izdanaka (vlastiti korijen), isto tako i uzeti ih (izdanke iz korijena) od kolega, susjeda, rodbine, a ako znaju koja je sorta onda još bolje...
Pozdrav svima,
zanima me koju sortu lješnjaka ne treba špricati protiv štetočina, buba i bolesti, vidjeo sam da je jafer1 napisao da ima lješnjake i da ih ne tretira ničime.
Ja imam u voćnjaku 15 lješnjaka koji su stari osam godina, posadeni su jako blizu jedan drugome (na 1.5m), to su relativno mali grmići, kao neki patuljasti lješnjaci, moj otac ih je tako obrezivao da se mogu brati sa zemlje, ove godine je bilo oko 40 kg neočišćenog ploda. Neznamo koja je to sorta, ali znam da ih samo jednom godišnje u jesen špricamo sa crvenim uljem i potpuno su zdravi.
Prvi post ide ovdje (klikni) (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=10648&p=208021#post208021), a tamo se i predstaviš.
Dejan.pfos
22.01.2012., 23:20
@josip1 evo želim ti dobrodošlicu na forum, odi se predstavit jel si dobio upozorenje od admina...... što se tiče sorti koje ne treba špricati, nema sorte lijeske koja je otporna na sve bolesti i štetočine kao i ostalo voće, postoje neke sorte koje imaju deblju ljusku, a pozitivna strana je što onemogućuje ljeskotoču bušenje rilom i polaganje jajašaca u plod. Konkretno istarski lješnjak ima dosta tvrdu ljusku pa je otporniji na ljeskotoča od recimo rimskog lješnjaka koji ima tanju ljusku....
Pogledaj koje sorte te zanimaju pa izabereš s tvrđom ljuskom, a što se tiče bolesti tu nema puno razlike, kad udari monilija, bakterioze šteta je velika ali u većim nasadima, zato treba djelovati preventivno...
Tih 15 lješnjaka koliko imate oprskajte isto kad prskate i dr. voćke protiv ušiju, pipa, monilije i dr. bolesti i mirni ste......
Možda @marios ima neko drugo mišljenje, pozdrav..
odi se predstavit jel si dobio upozorenje od admina
:hmmm:
Dajte shvatite da se Staff ne sastoji od jedne osobe i da moderatori a i supermoderatori postoje da bi također moderirali forumom. Admini cijelim forumom, Supermoderatori velikom većinom, a moderatori određenim dijelovima.
Otkud ti tolika sigurnost da je baš Admin moderirao post?
Ko da ja kažem da tvoji lješnjaci nisu lješnjaci nego vrsta elektromotora iz bušilica. :sarkazam:
Dejan.pfos
05.02.2012., 16:38
Evo friških današnjih snimaka nasada po debelim pokrivačem.... usput i fotografija mojih košnica s pčelicama, ovo ljeto sam ih nabavio, čak i vrcao med, moj novi hobi koji sam jako zavolio... budem ove godine kombinirao med s lješnjacima ako dobro rode... treba svašta probati...
Šteta što nema na forumu tema o pčelarstvu jako puno bih se toga reklo, a i raspravljalo o tehnologijama, bolestima, košnicama, opremi, biologiji pčela, medonosnom bilju, zakonima, itd... evo ujedno i prijedlog stafu, adminu, itd, a i ostalim članovima... živili
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/Snijeg i planina veljaca 2012/DSC03121.jpg
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/Snijeg i planina veljaca 2012/DSC03123.jpg
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/Snijeg i planina veljaca 2012/DSC03127.jpg
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/Snijeg i planina veljaca 2012/DSC03132.jpg
Vidim da se govori o otpornosti lješnjaka. Zanima me dali je lješnjak cijepljen na podlogu divljeg lješnjaka otporniji prema bolesti. Također me zanima dali tako cijepljeni lješnjak ima bolju rodnost i veću trajnost stabla.
LP
Dejan.pfos
16.03.2012., 19:33
Ono što ja znam vezano za vaša pitanja je da: sorte cijepljene na medvjeđu lijesku stvaraju manje izdanaka koji izbijaju iz korijenovog vrata i koji predstavljaju velike probleme jer se moraju redovno odstranjivati i po nekoliko puta u vegetaciji... ali napominjem da i lijeska cijepljena na medvjeđu lijesku stvara izdanke ali ne u tolikoj količini kao lijeska uzgojena na vlastitom korijenu... što se tiče rodnosti tu nemam informacija o razlikama, a trajnost stabla je ista jer se s vremenom moraju izmjeniti izrođene grane (stabla) jel svaka voćka ima stadije kroz koje prolazi, a to su stadij mladosti, stadij rodnosti i stadij obamiranja kada primjećujemo opadanje prinosa i tu nastupa spomenuto pomlađivanje stabla ili određenih grana kod grma...
Konkretna prednost cijepljenja na medvjeđu lijesku: otpornija je na sušu, ali toj podlozi ne odgovaraju teška i hladna tla tipa pseudoglej i općenito ta podloga je tek u počecima ispitivanja...
Evo par fotografija pokusa na izdancima s cijepljenom lijeskom koje je proveo naš cijenjeni prof. Krpina
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/cijep1.jpghttp://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/cijep2.jpg
@Marios jel imate Vi kakve spoznaje vezano za pitanje???
Pozdrav
@Marios jel imate Vi kakve spoznaje vezano za pitanje???
Vjeruj mi iskreno, čekal sam tebe.
Čini mi se da cijeli sortiment koji je na tržištu u R.H. uzgojen je na vlastitom korjenu.
Kaj se tiće bolesti, minimalno koristim zaštitna sredstva i zapažanje od prošle godine je da je ljeskotoč više napal Rimski nego Istarski lješnjak.
Daljnje napradovanje lijeske bum pratil i podjelil sa vama, radimo sve kak mislimo da bi bilo najbolje pa će se vidjet kaj bu od toga ispalo.
Dejan.pfos
16.03.2012., 20:12
Slažem se s vama da su gotovo svi nasadi u RH (koje sam čuo) zasađeni na vlastitom korijenu... preko u srbiji ima puno nasada na colurni....
Nije ni čudo za istarski jel ima deblju ljusku i otporniji je od rimskog na ljeskotoča...
Što se tiče radova kod mene u nasadu, ja sam prekjučer završio s rezidbom izdanaka, sve sam ih porezao jer ih nisam jesenas odstranio pa sam sada imao brdo izdanaka (vidi se na slikama pod snijegom), a i posla, dosta sam izdanaka izvadio s korijenom i odmah ih stavio u školu za buduće sadnice.... danas okupao s nordoxom protiv bakterijske paleži i monilije grančica....
Ove godine neću okopavati više (dosta mi je već 3 godine okopavanja), međuredni ću i dalje kao do sada frezat, a između sadnica herbicidni pojas.... probat ću prema preporukama s herbicidom Basta s kojim ću i izdanke prskat dok su mladi oko 10cm i zeleni (navodno ih stopira i ne tjeraju toliko) kasnije kad odrvene ne može im se ništa jedino odstranjivanje......
Ovaj Basta herbicid "navodno" je jako dobar ali jako skup mislim da je litra oko 240kn.... isplati se nama koji imamo malo po jutro, ali onima koji imaju po 10, 20 hektara ????
Koncentracija je oko 2% pa će litra durat par godina, a ne treba puno prskanja....
Dejan.pfos
17.03.2012., 17:10
Mali edit prethodnog posta..... Basta nije 240kn nego oko 180kn....
Planiram ovu jesen posaditi tridesetak komada ljeske. Tlo na kojem bih sadio je pjeskovito, radi se o Podravini. Zanima me kako ljeska podnosi takvo tlo i koja vrsta je najpogodnija.
Imam tri ogromna grma lješnjaka ( crveno lišće i crvena opna oko ploda) nemam pojma koja sorta. Prije dvadesetak godina smo ih posadili, moram priznati zbog boje, jer sam željela malo razbiti zelenilo.
Nakon nekoliko godina tu je bilo na kile lješnjaka, grmovi su se povećavali, mi smo ih dohranjivali jer nismo bili sigurni da ispod nema vapnenastih ploča koje im smanjuju dotok hrane.
Ali već nekoliko godina mi ne stižemo do svojih lješnjaka od djetlića i vjeverica. Još vjeverice su mi OK, ali djetlići kidaju lješnjake dok su još poluzreli.
Kako vi štitite svoje lješnjake od ovih nepozvanih gostiju ?
Dejan.pfos
17.05.2012., 10:52
Planiram ovu jesen posaditi tridesetak komada ljeske. Tlo na kojem bih sadio je pjeskovito, radi se o Podravini. Zanima me kako ljeska podnosi takvo tlo i koja vrsta je najpogodnija.
Ono što Vam ja mogu reći je da lijeska izbjegava, tj uzgoj u pjeskovitom tlu se izbjegava iz istih razloga kao i za drugo voće (hraniva, vlaga...), ali negdje se navodi da može uspijevati na siromašnom skeletnom tlu koje ima alkalnu reakcije (karbonatna tla). Karbonatna tla zahtijeva zbog formiranja plodova. Na siromašnim, kamenitim i suhim tlima ne postižu se dobri rezultati, nema vegetativnog rasta ni formiranja generativnih dijelova. Lijeska ima plitki korijen tako da mislim kako joj pjeskovito tlo ne bih odgovaralo jer je manjak vode baš u tom dijelu....
Gledam u literaturu gdje kažu kako tlo za komercijalni uzgoj lijeske treba sadržavati: 15-20% gline, 15-20% koloida, 20-30% sitnog pijeska i 30-50% krupnog pijeska. Pa vidite jel se nađete u ovome.
Probajte testirati pa zasadite dva, tri... budete vidjeli kako napreduju kroz godinu(e), mada ne vjerujem jel su ove zadnje godine sve ekstremnije nekad izrazito sušne, a onda izrazito vlažna(e)....
---------------------------------- Postovi spojeni! Napisani u razmaku od 5 minuta ----------------------------------
Imam tri ogromna grma lješnjaka ( crveno lišće i crvena opna oko ploda) nemam pojma koja sorta. Prije dvadesetak godina smo ih posadili, moram priznati zbog boje, jer sam željela malo razbiti zelenilo.
Nakon nekoliko godina tu je bilo na kile lješnjaka, grmovi su se povećavali, mi smo ih dohranjivali jer nismo bili sigurni da ispod nema vapnenastih ploča koje im smanjuju dotok hrane.
Ali već nekoliko godina mi ne stižemo do svojih lješnjaka od djetlića i vjeverica. Još vjeverice su mi OK, ali djetlići kidaju lješnjake dok su još poluzreli.
Kako vi štitite svoje lješnjake od ovih nepozvanih gostiju ?
Nisam se susretao sa ovim napastima još, ali imam jednu kolegicu koja je imala problema s djetlićima.... moram provjeriti s njom kakvu zaštitu koristi pa vam javim, kako ona navodi štete su samo 7-10 dana dok su plodovi još pastelno zeleni dok jezgra ne otvrdne, a onda prestaju.
darijos
10.08.2012., 21:44
Ljepi pozdrav lješnjakoljupci :notworthy:
Evo ja planiram ovu jesen zasaditi plantažu lješnjaka, koliko točno još neznam jer zemljište na kojem planiram zasaditi je još šikara (nekad davno bio šljivik) jer 15-20 godina niko to nije obrađival i sad sam u fazi krčenja. Nažalost zemljište je brdovito pa se nemože obrađivati traktorom tako da nemogu to smalčati ali sam u nepunih mjesec dana raskrčil cca 4000m2 i još otprilike toliko imam za raskrčiti. Kolko sam uspio saznati o lješnjacima njima treba dosta sunca pa je po meni prednos to kaj je na padini jer je padina okrenuta prema jugoistoku tako da če timati sve sadnice gotovo cjeli dan sunca a i po meni onda bi razmak između sadnica mogo biti nešto manji jer neče svarati sjenu jedno drugome.
Zanima me samo di se u zagrebu može odnjeti zemlja na analizu i jel zna možda neko koliko košta analiza tla? Dali bi trebao uopče nositi zemlju na analizu pošto na tom zemljištu postoje "divlji" lješnjaci i kaj da s njima napravim, da ih ostavim kao oprašivače ili da sadim sve nanovo?
Našao sam na internetu sadnice za kupiti po 15kn sa PDV-om po komadu, jel je to cijena OK ili se može naći jeftinije ili treča solucija jel ima neko višak sadnica za doniranje :D :laughh: ?
Dejan.pfos
10.08.2012., 22:55
Analiza zemljišta ti je jako važna jel preko nje vidiš kakvo je stanje s tlom, koj(a)e hranivo ti je u manjku, pH, humus, itd...odmah dobiješ i preporuku gnojidbe(koliko čega treba baciti) pa tom meliorativnom gnojidbom dovedeš nasad u optimum i miran si naredne 4 godine što ti i preporučam da napraviš.
Što se tiče sadnica mogu ti dati par brojeva telefona na PM pa se čuješ s njima, to su vrlo kvalitetne sadnice stare 2 godine.... a vjerujem i da @marios zna nekog iz nj kraja, na kraju ste i zemljaci pa ti se možda javi s kakvim savjetima...
misoo83
14.08.2012., 11:38
Ja imam dva lesnjaka jedan je prosle godine po prvi put imao plod i to jako sitan manji od malog nokta i ja sam ove godine posekao skoro sve grane i kalemio, ostavio sam 1 granu koja radja i na kraju se ispostavilo da sam zeznuo stvar da nisam sekao grane imao bi vise lesnjaka ovako imam samo 10-tak.A drugi lesnjak je dosta veliko drvo koje je ove godine po prvi put rodilo ali zbog velike suse su svi plodovi pootpadali.
Slika lesnjaka ne znam koja je vrsta:
http://img43.imageshack.us/img43/1111/lesnjak.jpg (http://img43.imageshack.us/img43/1111/lesnjak.jpg)
http://img833.imageshack.us/img833/1740/lesnjakv2.jpg (http://img833.imageshack.us/img833/1740/lesnjakv2.jpg)
Dejan.pfos
14.08.2012., 20:13
Da, to otpadanje plodova u ovo doba je posljedica fiziološkog stresa uslijed nedostatka vlage (suša).... a ovi sa slike mi liče tako izduženi i duguljasti na neku formu istarskog, imam ja u dvorištu lješnjak koji je sam iznikao prije jedno 12 godina i isto tako izgleda....
vduspara
15.08.2012., 18:49
Imam nekoliko zasađenih lješnjaka u drugom dijelu dvorišta, dvije vrste, ne bih znao o kojima se točno radi, jedni su duguljasti kao na fotografijama dva posta iznad, a drugi okrugli i krupniji.
Kako se lijeska obično sama širi tako bi rasla u grm, što joj nije bilo dozvoljeno već je odgajana u stablo.
I više joj odgovara tlo koje je u blizini nekakvog đubrišta ili septičke jame, naravno ne uz izravan dodir sa spomenutim, ali jednostavno to dobro funkcionira zajedno.
Iako je suša, plodovi su dosta krupni, nema ih puno jer je prošla zima bila pogubna za mnoge voćke, ali bit će za Božićne kolače. :sparget:
Dejan.pfos
16.03.2013., 20:15
Lijep pozdrav svima, evo malo da osvježim temu postavit ću fotografiju cvatnje lijeske slikano 19.02.2013. i koja je trenutno kod mene završila. Na fotografiji se lijepo vide muški cvjetovi tj. rese i ženski cvjetovi s karakterističnim crvenim njuškama tučka (lijeska ima odvojene muške i ženske cvjetove na istoj biljci)..... Inače je lijeska vrlo neobična voćna vrsta koja za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi, i to od prosinca do ožujka te predstavlja prvu pčelinju pašu peluda uz vrbu, cicamacu... Još je zanimljivije da za razliku od drugih voćaka, kod kojih razdoblje od oprašivanja do oplodnje traje samo nekoliko dana, u lijeske razdoblje od oprašivanja, odnosno klijanja peludi na njušci tučka pa do oplodnje plodnice ženskog cvijeta traje mjesecima – sve do lipnja..... pa se za lijesku može reći, kako kaže naš uvaženi profesor i doktor voćarstva Ivo Krpina da bi lijesku mogli prozvati svojevrsnim seksualnim hedonistom :aha:...
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/c16cda8f-35f5-4f28-a508-4fe80358ce9d.jpg (http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/c16cda8f-35f5-4f28-a508-4fe80358ce9d.jpg)
Evo jedan savjet za Bastu i druge totalne herbicide . Kod mješanja sredstva stavi i malo urea (gnojivo) i polućit će puno bolje djelovanje herbicida . :ruka:
Dejan.pfos
30.03.2013., 12:44
Nema svrhe stavljati ureu u Bastu ili Gramoxone ili čak Reglon kad su to herbicidi brzog kontaktnog spaljujućeg djelovanja i ti herbicidi pokazuju simptome sušenje kroz 24 sata, po meni je to nepotrebno ali kao dodatak herbicidima s aktivnom tvari glifosat tu se slažem s Vama u potpunosti. Da objasnim moje mišljenje: urea kao herbicidni pripravak, odnosno kao dodatak ima dugu povijest. Korištenje uree kao surfaktanta, poboljšivača ili okvašivača u kombinaciji sa herbicidom poboljšava penetraciju na površini lista kroz kutikulu i na taj način povećavaju fitotoksičnost herbicida. Drugim riječima ovo se odnosi na herbicide tipa Total 480 SL, Boom efekt, Cidokor, Clinic i sl..... tj. herbicidi na osnovu aktivne tvari glifosata je njima treba i do 7 dana da bih efekt sušenja započeo i bio vidljiv, ovako to urea poboljšava te pojačava efekt herbicida spaljujućim djelovanjem... Simptomi oštećenja kod folijarne aplikacije uree manifestiraju se kao opekotine lista. Dolazi do razaranja i destrukcije stanica membrane, a samim time i razaranja klorofila. Listovi postaju blijedi, te se pojavljuju nekroze na rubovima lista. Simptomi opekotina općenito su progresivnije naravi u toplim i vlažnijim uvjetima. Početak oštećenja vidljiv je kao intervenalna kloroza, odnosno kao nekroza koja počinje oko rubova lista i progresivno se širi prema centru i bazi lista.....
Evo jedna moja fotografija test-ne aplikacije Reglone forte (Dikvat) i simptomi sušenja kroz 24 sata bez dodavanja uree, na izdancima lijeske....
http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/37b6ddde-858e-4786-9011-fdc1756938e8.jpg (http://i1107.photobucket.com/albums/h387/dejan_pfos/37b6ddde-858e-4786-9011-fdc1756938e8.jpg)
Planiram ovu jesen posaditi tridesetak komada ljeske. Tlo na kojem bih sadio je pjeskovito, radi se o Podravini. Zanima me kako ljeska podnosi takvo tlo i koja vrsta je najpogodnija.
Ono što Vam ja mogu reći je da lijeska izbjegava, tj uzgoj u pjeskovitom tlu se izbjegava iz istih razloga kao i za drugo voće (hraniva, vlaga...), ali negdje se navodi da može uspijevati na siromašnom skeletnom tlu koje ima alkalnu reakcije (karbonatna tla). Karbonatna tla zahtijeva zbog formiranja plodova. Na siromašnim, kamenitim i suhim tlima ne postižu se dobri rezultati, nema vegetativnog rasta ni formiranja generativnih dijelova. Lijeska ima plitki korijen tako da mislim kako joj pjeskovito tlo ne bih odgovaralo jer je manjak vode baš u tom dijelu....
Gledam u literaturu gdje kažu kako tlo za komercijalni uzgoj lijeske treba sadržavati: 15-20% gline, 15-20% koloida, 20-30% sitnog pijeska i 30-50% krupnog pijeska. Pa vidite jel se nađete u ovome.
Probajte testirati pa zasadite dva, tri... budete vidjeli kako napreduju kroz godinu(e), mada ne vjerujem jel su ove zadnje godine sve ekstremnije nekad izrazito sušne, a onda izrazito vlažna(e)....
---------------------------------- Postovi spojeni! Napisani u razmaku od 5 minuta ----------------------------------
Imam tri ogromna grma lješnjaka ( crveno lišće i crvena opna oko ploda) nemam pojma koja sorta. Prije dvadesetak godina smo ih posadili, moram priznati zbog boje, jer sam željela malo razbiti zelenilo.
Nakon nekoliko godina tu je bilo na kile lješnjaka, grmovi su se povećavali, mi smo ih dohranjivali jer nismo bili sigurni da ispod nema vapnenastih ploča koje im smanjuju dotok hrane.
Ali već nekoliko godina mi ne stižemo do svojih lješnjaka od djetlića i vjeverica. Još vjeverice su mi OK, ali djetlići kidaju lješnjake dok su još poluzreli.
Kako vi štitite svoje lješnjake od ovih nepozvanih gostiju ?
Nisam se susretao sa ovim napastima još, ali imam jednu kolegicu koja je imala problema s djetlićima.... moram provjeriti s njom kakvu zaštitu koristi pa vam javim, kako ona navodi štete su samo 7-10 dana dok su plodovi još pastelno zeleni dok jezgra ne otvrdne, a onda prestaju.
Djetlić napada samo zaražen plod crvima a zdrave ne dira pa kod branja ostaje većina zdravog ploda. Dakle straha nema i ne treba zaštita od djetlića nego crvića u lješnjaku .:cussing:
Djetlić napada samo zaražen plod crvima a zdrave ne dira pa kod branja ostaje većina zdravog ploda. Dakle straha nema i ne treba zaštita od djetlića nego crvića u lješnjaku .
Vjerujem da ima i pokoji crvić jer ne špricam ništa u vrtu i voćnjaku. No nemaju svi, a djetlić otkine cijelo plodište koje ima 4-5 lješnjaka, a možda je samo u jednom crvić. I to nije sve, odnese ga do stare kruške, ututne u rupu na kori i kucka li kucka.
Ponekad stavi lješnjak između oblica na kućici i imamo ranojutarnje buđenje :uimep:.
Uglavnom, već nekoliko godina nismo dočekali lješnjake. Jednom smo stavili mrežu oko njih ali našli smo uginulog djetlića koji se upetljao u mrežu i otada je ne stavljamo. Ove godine smo pometali crne vrane po stablima i izazvali veliko oduševljenje djetlića koji su ih uredno obilježili bijelim flekicama i mislim da će oni i dalje biti ukras u prostoru.
I kod mene isto samo što mu mjesto za razbijanje služi rašlja na šljivi, ali i za mene ostane dovoljno zdravih plodova za moju osobnu potrošnju.:hmmm: :retardi:
Jako su dosjetljivi ti djetlići i kod mene puno razbijenih plodova. Najviše sam primjetil na vrhovima grmova, jer vjerovatno one gušće u krošnji ni ne primjete...
Trebao bi mi savjet oko razmnožavanja lješnjaka.
Oko svakog grma ima dosta mladih, jednogodišnjih izdanaka. Mogu li se oni nekako iskopati i posaditi dalje i što ako imaju malo ili nimalo korjenčića? Hoće li se primiti kao što recimo uspijeva s crnim ribizlom ?.
Dejan.pfos
03.04.2013., 13:32
Te izboje slobodno možete posaditi drugdje. U biti lijeska se tako i razmnožava izbojima tj. vegetativno... samo ste trebali to u jesen posaditi jer je najintenzivniji rast korijena, a može se i sada (što prije to bolje) samo treba češće zalijevati ako naiđe suše razdoblje.... otkopajte oko izboja zemlju pa probajte što više korijena s žilama dobiti, ali i ako ima malo žila primit će se, samo ispoštujte što sam napisao.. inače lijeska tjera mnoštvo izboja (20, 30...) posadite više i nešto će se sigurno primiti... pozdrav
Pogledajte ovdje imate lijepo prikazano: http://www.agroklub.com/upload/dokumenti/sorte_i_uzgojni_oblici_lijeske.pdf
Powered by vBulletin® Copyright © 2013 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.