pijani zdravko
17.09.2009., 12:19
Juniperus communis L. (Cupressaceae) - obična borovica, kleka, venja, smrika
Rasprostranjenost - obična borovica je najrasprostranjenija četinjača, rasprostranjena je na području cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj je vrlo raširena od nizinskoga do planinskoga pojasa, naročito u hrastovim i bukovim šumama, kao i u degradiranim šumama bukve i jele. Također raste i na otvorenim pašnjačkim površinama, goletima i sječinama.
Stanište - svjetle najčešće crnogorične šume, šikare, vrištine, neplodni travnjaci, pašnjaci i sl. Dolazi na vapnenačkim, silikatnim i serpentinskim podlogama. U Hrvatskoj je vrlo zastupljena i raste na degradiranim izuzetno kiselim staništima kitnjakovih šuma, te se često javlja s običnom brezom na vrištinama i bujadnicama.
Morfologija - srednje visok grm ili nisko stablo, ponekad i do 15 m visoko i oko 50 cm debelo, a najčešće naraste u visinu od 3-5 m). Habitus može biti različit od nepravilnoga do izrazito stupastoga, a najčešće je jajast ili čunjast. Deblo je žljebasto, grane su uzdignute ili viseće i nisu u pršljenima. Kora je u početku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka. Korijenov sustav je vrlo razgranat sa žilom srčanicom, a razvijena je i endotrofna mikoriza. Pupovi su sitni i obloženi ljuskama. Lišće je igličasto po tri u pršljenu, dugo od 5-20 (-30) mm, i do 2 mm široko, uspravno, bodljikasto, najšire pri bazi, postepeno se sužava u šiljasti vrh, s donje strane je zeleno, a na gornjoj strani ima bijelu ili sivu uzdužnu prugu, poprečni presjek je trapezast, ostaje na stablu do četiri godine. Mikrostrobilusi ("muški cvatovi") su jajasti, svijetložuti, sastoje se od većeg broja "prašnika", smješteni u pazušcima listova, 2-3 zajedno, ženski su pojedinačni, zeleni. Sjemenke su smještene u bobičastom češeru koji je kuglast, mesnat, sastavljen od 3-6 ljusaka, na kratkoj stapci, ispočetka svijetlozelen, u doba zrenja modrikastocrn, sivkasto nahukan, 6-9 mm u promjeru. Zri druge ili treće godine. Najčešće se nalazi po tri sjemenke u češeru koje su slobodne, tvrde, čunjaste, trouglaste i smeđe. http://www.imagesforme.com/out.php/i691450_communis2.JPG
Biologija - najčešće dvodomna a vrlo rijetko jednodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste vrlo sporo i može doživjeti veliku starost. Vrlo je otporna na jake mrazeve, kao i na veliku sušu. "Cvjeta" u IV. i V. mjesecu, zavisno od nadmorske visine.
http://www.imagesforme.com/out.php/i691449_Juniperuscommunis2.jpg
Varijabilnost - opisano je nekoliko geografskih rasa, a selekcioniran je i vrlo veliki broj kultivara (uspravni i polegli oblici s odstupanjima u obliku i boji iglica i ploda), te je vrlo cijenjena u hortikulturi. U višim gorskim i planinskim područjima u čitavom arealu vrste javlja se J. nana Wild. (= J. c. ssp. nana Syme, J. c. var. montana Ait., J. c. var. nana (Wild.) Baumg., J. c. var. saxatilis Pall., J. c. var. alpina Gaud., J. sibirica Burgsd.) - klečica, klekuša. To je polegli grm, 20-50 cm visok, grane su gusto smještene, grančice su kratke, debele, trobridne, svinute, pršljeni vrlo gusti, iglice su uz izbojak usmjerene prema gore, 4-8 mm duge, 1-2 mm široke, naglo ušiljene, češer je jajast do okruglast, 7-10 mm u projeru, plavičastocrn s peteljkom.
http://www.imagesforme.com/out.php/i691448_Juniperuscommunis4.jpg
Rasprostranjenost - obična borovica je najrasprostranjenija četinjača, rasprostranjena je na području cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj je vrlo raširena od nizinskoga do planinskoga pojasa, naročito u hrastovim i bukovim šumama, kao i u degradiranim šumama bukve i jele. Također raste i na otvorenim pašnjačkim površinama, goletima i sječinama.
Stanište - svjetle najčešće crnogorične šume, šikare, vrištine, neplodni travnjaci, pašnjaci i sl. Dolazi na vapnenačkim, silikatnim i serpentinskim podlogama. U Hrvatskoj je vrlo zastupljena i raste na degradiranim izuzetno kiselim staništima kitnjakovih šuma, te se često javlja s običnom brezom na vrištinama i bujadnicama.
Morfologija - srednje visok grm ili nisko stablo, ponekad i do 15 m visoko i oko 50 cm debelo, a najčešće naraste u visinu od 3-5 m). Habitus može biti različit od nepravilnoga do izrazito stupastoga, a najčešće je jajast ili čunjast. Deblo je žljebasto, grane su uzdignute ili viseće i nisu u pršljenima. Kora je u početku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka. Korijenov sustav je vrlo razgranat sa žilom srčanicom, a razvijena je i endotrofna mikoriza. Pupovi su sitni i obloženi ljuskama. Lišće je igličasto po tri u pršljenu, dugo od 5-20 (-30) mm, i do 2 mm široko, uspravno, bodljikasto, najšire pri bazi, postepeno se sužava u šiljasti vrh, s donje strane je zeleno, a na gornjoj strani ima bijelu ili sivu uzdužnu prugu, poprečni presjek je trapezast, ostaje na stablu do četiri godine. Mikrostrobilusi ("muški cvatovi") su jajasti, svijetložuti, sastoje se od većeg broja "prašnika", smješteni u pazušcima listova, 2-3 zajedno, ženski su pojedinačni, zeleni. Sjemenke su smještene u bobičastom češeru koji je kuglast, mesnat, sastavljen od 3-6 ljusaka, na kratkoj stapci, ispočetka svijetlozelen, u doba zrenja modrikastocrn, sivkasto nahukan, 6-9 mm u promjeru. Zri druge ili treće godine. Najčešće se nalazi po tri sjemenke u češeru koje su slobodne, tvrde, čunjaste, trouglaste i smeđe. http://www.imagesforme.com/out.php/i691450_communis2.JPG
Biologija - najčešće dvodomna a vrlo rijetko jednodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste vrlo sporo i može doživjeti veliku starost. Vrlo je otporna na jake mrazeve, kao i na veliku sušu. "Cvjeta" u IV. i V. mjesecu, zavisno od nadmorske visine.
http://www.imagesforme.com/out.php/i691449_Juniperuscommunis2.jpg
Varijabilnost - opisano je nekoliko geografskih rasa, a selekcioniran je i vrlo veliki broj kultivara (uspravni i polegli oblici s odstupanjima u obliku i boji iglica i ploda), te je vrlo cijenjena u hortikulturi. U višim gorskim i planinskim područjima u čitavom arealu vrste javlja se J. nana Wild. (= J. c. ssp. nana Syme, J. c. var. montana Ait., J. c. var. nana (Wild.) Baumg., J. c. var. saxatilis Pall., J. c. var. alpina Gaud., J. sibirica Burgsd.) - klečica, klekuša. To je polegli grm, 20-50 cm visok, grane su gusto smještene, grančice su kratke, debele, trobridne, svinute, pršljeni vrlo gusti, iglice su uz izbojak usmjerene prema gore, 4-8 mm duge, 1-2 mm široke, naglo ušiljene, češer je jajast do okruglast, 7-10 mm u projeru, plavičastocrn s peteljkom.
http://www.imagesforme.com/out.php/i691448_Juniperuscommunis4.jpg