Orah - crni ili američki (Juglans nigra)

[ginkgob]

Poznato je da postoji mnogo kultivara i varijeteta prastare vrste oraha koja raste na našem tlu, a to je Juglans regia i koja se u prošlost "pod moraš" sadila zajedno s dudom (Morus nigra etc.) iz višetruke koristi. No, osim ove vrste kod nas, iako endemično raste još nekoliko vrsta oraha iako kao hortikulturalne vrste.


http://www2.ville.montreal.qc.ca/jardin/images/plantes/juglans_nigra_rm.jpg
Stablo crnog orha staro oko 10 godina.


Najpoznatija od njih je vrsta Juglans nigra (iz roda Juglans) ili crni odnosno američki orah kojega je postojbina Sjeverna Amerika. Ta vrsta oraha u Hrvatskoj danas raste kao rijetka biljka po perivojima Zagorja, Slavonije i drugih mjesta, obično u sklopu raznih rijetkih sastojina kao što je Metasequoia d., Ginkgo biloba itd.
Crni orah u mnogo ćemu je sličan običnom orahu. Kod njega je najkvalitetnije stablo, tj. drvo, jer ima specifičnu boju, koje se koristi za izradu furnira. Raste relativno sporo, poput svih vrsta roda Juglans. List ove vrste sličan je Juglansu regii samo što je sitniji, dok je plod mirišljav, nešto veći i ima veći eksokarp (mesnati dio), a sjeme nije jestivo. Kada sazrije (listopad-studeni) plod dobiva zeleno-žućkastu boju i veličine je limuna po kojem ima i miris. Nakon opadanja plod kroz oko 10 dana pocrni i postaje mekan.


http://www.burntridgenursery.com/images/blkkwalnut3thm.JPG


Postoji mnogo sugestija kako se najbolje razmnožava, ali je svakako sigurno da mu je potrebna duga stratifkacija. No, najbolje se razmnožava iz sjemena i to tako da se plodovi koji su popadali sa stabala, sad da li oni već imali crnu boju ili ne odmah zakopaju na dubinu od cca 10 cm - tj. već u prosincu u bilo kakvu zemlju (naravno, najbolja je ona gdje ima humusa i komposta, te ponešto pijeska). Mlade biljke crnog oraha izgledaju gotovo potpuno isto kao i Juglans regia, a tek narednih godina počinje se primjećivati razlika. Prve godine biljka (iz sjemena) može nrasti i do 50-60 cm. Plod crnog oraha poznat je kao odličan prirodni fungicid, tj. ima fungicidno djelovanje, ali se koristi i u alternativnoj medicini. I u Hrvatskoj neki ljudi od ploda koji još nije pocrnio, uz dodatak škrobnog alkohola, rade razne tinkture. Treba spomenuti da mlađa stabla crnog oraha u jesen imaju prekrasne živopisne žute boje lišća.


http://www.njuskalo.hr/image-w450/vrt-vocnjak/sjeme-crnog-oraha-slika-1501503.jpg
Plod crnog oraha (Foto B. Begović 11/2009.).


Juglans nigra može narasti i do 20 metara, a životni vijek mu je dug, poput "brata" J. regia. Treba reči i to da se ova vrsta razlikuje od poznate nam vrste i po tome što ima relativno visoko osnovno stablo, a grane su relativno rijetko raspoređene, što je uočljivije što je stablo starije.

[Dubravko]

Htio sam otvoriti tu temu ali bolje netko drugi.Kod jednog tipa što uzimam voćke ali one starog porijekla koje netraže toliko kemije čuo sam jednu caku za orahe-Pitam ga dali ima krupnih orasa /jer vidio sam ih veličine marelice/ kaže da se todobiva čestim presađivanjem-odnosno da se jednogodišnju biljku presadi u proljeće pa opet u jesen bar 2 godine-zna li netko o kalemljenju oraha i na koju vrstu oraha?

[ginkgob]

Postoji jedna caka oko dobivanja debelih ili sitnih varijeteta oraha (Juglans regia). Naime, pokazalo se (a to stoji i u literaturi) da orah mora biti stratificiran iz mnogo razloga. Na taj način se zadržava nepromjenjena genetska osobnost vrste ili kultivara. Stoga, što Vam mogu posvjedoćiti iz vlastitog iskustva, ako posijete orahe (Juglans regia) koji su nekog varijeteta koji je debeo i ima mnogo mesnatog dijela u kasnu jesen ili ranu zimu niknut će tipična vrsta J. regie koja je dosta sitna i tvrde ljuske. Međutim, ako se varijetet koji je debeo, lako se ljušti i ima mnogo mesnatog upotrebljivog dijela ostavi na temperaturi od cca 5 stupnjeva, tj. stratificira i posije u ožujku ili početkom travnja tada će niknuti biljke koje će imati ista svojstva. Možete se raspitati u rasadnicima, koji će Vam dati više uputa.
Ja znam samo to da sam prije mnogo godina krajem jeseni posijao kultivar koji ima crveni mesnati dio (neznam ime kultivara) - porijeklom iz virovitičke bolnice kod psihijatrije, no taj orah daje najobičniji orah tipične vrste i nije crven. Jesenos smo ga odkopali (iako je bio velik - cca 3,5 m), orezali grane i preselili na ladanjsko imanje jednog mojeg kuma u Križnicu preko rijeke Drave kod Pitomače. Da li će se primiti neznam, samo znam da je prošle godine rodio nešto malo plodova i bili su poput tzv. "kostiša", vrlo tvrdi i nisu bili crveni.
Stoga - pokušajte posijati orahe kakve želite u ožujku i travnju, mislim da će niknuti identični sjemenu.
Što se tiče crnog oraha, njegov plod nije za jelo. On ima košticu poput npr. breske. Interesantan je plod kada je zeleno-žute boje. Podsijeća na lopticu za tenis, a i mekan je poput loptice samo što miriše.

[Dubravko]

Mislim da se može dobiti ista svojstva ako ga posadimo sistemom reznice iako nisam čuo da se orah na taj način može razmnožavati.Zanima me dali se orah može okulirati ili kalemiti i u koje vrijeme jer obično u proljeće ako mu se odreže grana "plače"ko i loza.:kkkk:

[ginkgob]

Postoje i načini na koji se dobivaju kultivari transplantacijom (cijepljenjem) i oraha, međutim, to je relativno zahtjevan posao. Ali postoji još jedan način razmnožavanja i oraha, a da se zadrže svojstva starije biljke, a to je tzv. margotiranje.
Naime, u vrijeme vegetacije odabere se odrvenijela mlađa grana, na oko 30-50 cm od vrha, zatim se zareže kora ili se skine sa dvije suprotne strane (ili potpuno oguli) kora u dužini od cca 0,5-1,5 cm. Na tom mjestu dobro je savinuti granu kako bi napukla. Sve lišće se mora otkinuti. Na "starinski" način margotirali su tako da su navedeno mjesto omotali gustom mahovinom, navlažili i zatim cijeli taj dio omotali kožom ili sličnim materijalima. Danas se margotiranje radi da se također stavi mahovina (može i humus ili kompost s malo gline), navlaži i zatim omota najlonom ili PVC neprozirnom folijom. Nakon nekog vremena cca 2-4 tjedna biljka će pustiti žilice, a grana se zatim odreže ispod margotiranog dijela i zajedno sa mahovinom presadi u posudu. Jako je bitno da se mahovina stalno održava vlažnom, pa ju je potrebno svakodnevno zalijevati. Majka biljka će učiniti svoje, pokušati će zarasti ranu i ako ima uvijete pustiti žile.
Međutim, kod mnogo vrsta margotiranje ne uspijeva. To je dosta mukotrpan posao, ali kada se dobije nova biljka - isplati se. Postoje neke upute u kojima se navodi da je dobro staviti na oguljeni dio (ranu) hormone za ukorijenjivanje, a zatim sve ostalo. Pokušajte na ovaj način razmnožiti orah ili druge biljke. Dobro se na taj način razmnožava npr. smokva (Ficus carica) i svi fikusi, javor (Acer) itd.

[Sunka]

jako je bitno da se mahovina stalno održava vlažnom

Ako je zamotana pod najlonom, onda niti ne gubi vlagu, kaj ne?


Dobro se na taj način razmnožava npr. smokva (Ficus carica) i svi fikusi, javor (Acer) itd

Smokva stvara jako puno izdanaka iz korijena koje se sami iskopaju i zasade :ffwjj:

[ginkgob]

OK. Smokva se dobro razmnožava grebenicama i povaljenicama, kao i vinova loza i neke druge vrste. No margotiranjem se prije dobije nova biljka. Odlično se razmnožava i maslina i još mnogo drugih vrsta.
To mjesto jest omotano najlonom, međutim ne treba ga jako stisnuti, a i nemoguće je hermetički zatvoriti sa obadvije strane. Računajte i to da se margotiranje radi uglavnom u ljetu, kada je toplo i suho. Pozdrav!

[Scotch]

Opšte je poznato da orah(Juglans regia) ne prenosi osobine na potomstvo, što znači da sejanac od izuzetno kvalitetne biljke maže biti koštunac. Ujednačen kvalitet plodova postiže se ili kalemljenjem ili vegetativnim razmnožavanjem. :ffwjj:

[mrav]

Opšte je poznato da orah(Juglans regia) ne prenosi osobine na potomstvo, što znači da sejanac od izuzetno kvalitetne biljke maže biti koštunac. Ujednačen kvalitet plodova postiže se ili kalemljenjem ili vegetativnim razmnožavanjem. :ffwjj:

Tako je u pravu si, postoji mala šansa da sjemenjak pokupi osobine od "roditelja", tj. da plod bude isti kao i sjeme. Cijepljenje oraha je dosta komplicirano nekoliko godina sam se mučio dok mi jedan kolega preko foruma nije odao tajnu.

Tajna je u tome da kad u proljeće kalemiš orahe kalem mora biti čim bliže korjenu podloge, znači podloga posijana ove godine i na proljeće slijedeće godine kalemljenje, caka je u tome da orah pri korjenu ima najmanje tanina kao i kesten i kad se tanin pokrene nema prolaska sokova ni primanja plemke. Lani sam na taj način kalemio 6 oraha 4 mi se primio bio sam sretan ko beba. :ffwjj:

[tomsed]

Pozdrav!
Ja sam počeo saditi orahe prije tri godine. Za sad imam zasađeno oko tisuću komada, oko 300 kom. J. regia i oko 700 kom. J. nigra.
Sadnice crnog sam kupovao u Ludbregu, a običnog sam sam presadio samonikle iz svojih šuma. Prije dvije godine nabavio sam sjemenke crnog oraha i posadio ih u vrt u gredice u razmaku nekih 20 cm. Ti orasi su sad narasli na nekih 2 m visine i moram ih ove jeseni presaditi.
Htio sam u biti reći da one sadnice koje sam kupovao puno slabije napreduju nego orasi posađeni iz sjemenke i odlučio sam da više neću kupovati sadnice.
Zanima me da li netko zna nekoga tko prodaje sjemenke, po nekakvoj razumnoj cijeni. Ne zanimaju me orasi zbog ploda već samo radi trupaca, tako da ne trebam neke posebne sorte velikih plodova.


Mlade biljke crnog oraha izgledaju gotovo potpuno isto kao i Juglans regia

To ovisi o vrsti crnog oraha. Ja imam tri recimo "podvrste" i svaka ima malo drugačiji list. Dvije vrste su potpuno različitog lista i ne možete ih pomiješati sa J.regiom, a ova treća izgleda identično. Zapravo nisam siguran da li me čovjek zaj. ili je to stvarno crni orah :roflmao:. Vidjet ću sa vremenom...

[tomsed]

Smokva stvara jako puno izdanaka iz korijena koje se sami iskopaju i zasade

Iz mog iskustva smokvu je teže iskorijeniti nego presaditi. Zapikneš par mladica u zemlju i kad krene, za dvije tri godine smokvi ko blata. Kod mene u zagorju je jedino problem kad je zima prehladna, pa ju smrzne. Ali opet na proljeće ista priča, iz korjena tisuću mladica!! Kad bi barem orasi tak rasli :uimep:.

[ginkgob]

Opšte je poznato da orah(Juglans regia) ne prenosi osobine na potomstvo, što znači da sejanac od izuzetno kvalitetne biljke maže biti koštunac. Ujednačen kvalitet plodova postiže se ili kalemljenjem ili vegetativnim razmnožavanjem. :ffwjj:
Ovo nije točno!
Od sijanja dobrih plodova određene vrste dobije se identična svojta! Tu nema sumnje! Postoje, naravno, i problemi i kod ovog načina razmnožavanja. Nećete vjerovati - ali je tako = provjerite! Sjeme koje ste stratificirali (npr. u frižideru) prvih dana, od oko listopada sve do 4/5 mjeseca (stavili u klijalište) poprimit će sve osobine oraha ne tipične vrste već varijeteta koji u biti i jest (veliki ili sitni plodovi, crvena jezgra, puna jezgra...) - Juglans regia. Ali ako sjeme nije stratificirano i stavi se u klijalište odmah nakon opadanja plodova dobit ćete tipićnu vrstu, tj. orah s puno ploda, međutim koji ima sitnu jezgru i mali prinos, debelu ljusku! - Provjereno stotinjak puta!

[Branko]

A koja je neka prosječna brzina rasta? Mislim na promjer stabla a ne visinu. Recimo koliko mu treba da dostigne promjer od 40 cm?

[sadnice]

Pozdrav svima.

Vidim da ovdje ima dosta ljudi koji su zainteresirani za uzgoj crnog oraha.

Ja imam nasad, koji planiram proširiti, a također imam i rasadnik crnog oraha.

Probat ću svoja iskustva i znanja također podijeliti sa vama.

Neka česta pitanja su:
Da li je plod dobar za upotrebu (jestiv) -> nije
Kako ga ja najbolje uzgojiti:
- stratificirati ga preko zime, i u rano proljeće posaditi u rasadnik. U jesen se dobiju odlične lijepe sadnice, koje zadržavaju osobine oraha od kojih su plodovi ubrani. Upravo iz tog razloga ja dajem u rasadnik samo plodove od najboljih stabala (visoka, ravna, debela, što veća udaljenost do prve račve)... Takve sadnice razviju i dobar korijen i odlične su za presađivanje sljedeće jeseni ili proljeće (jednogodišnje sadnice).

Iz iskustva sam vidio puno više problema sa dvogodišnjim sadnicama. U startu su veće, ali problem je kod presađivanja (osim što treba napraviti veće rupe - ima više posla), slabije se primaju, i slabiji je početni prirast.

Toliko za sada.

Za više informacija pitajte....

---------------------------------- Postovi spojeni! Napisani u razmaku od 5 minuta ----------------------------------



A koja je neka prosječna brzina rasta? Mislim na promjer stabla a ne visinu. Recimo koliko mu treba da dostigne promjer od 40 cm?
Prosječni promjer od 40 cm može postići u već u 30toj godini.

Govorimo dakle o prosječnoj širini debla. Stime da na hektaru u to vrijeme možeš imati ~250 takvih stabala (recimo da je u 30toj godini moguć razmak između stabala od 6*6-7 metara).
Naravno prvih 5-6 godina je dobro međuredno "obrađivati" tlo, odnosno tanjurati ga, tako da orah što brže raste (manje konkurencije)....

[Branko]

već u 30toj godini.

Ti si očigledno ovdje samo radi vrtlarstva a ne i ribolova. Daj slaži malo. Odmah sam odustao kad sam preračunao da bi ja trebao tad imati 70. A znaš li da su u narednih 30 godina predviđeno tri puta smak svijeta? :roflmao:

Koliko su stari ti tvoji u nasadi? Postavi nam i neku sliku, da vidimo kako to izgleda. Jel ih sadiš tako gusto da ne bi krošnja išla u širinu već da se stablo što više razvija u visinu? Kod običnih oraha sam nalazio u literaturi da se sade jedan od drugog na 12 m a između redova 13 m. Može li se plod koristiti i za šta drugo, ako nije za torte i kolače? Ma ja bi na stablo crnog oraha nakalemio par grančica neke jestive sorte. :uimep:

[sadnice]

već u 30toj godini.

Ti si očigledno ovdje samo radi vrtlarstva a ne i ribolova. Daj slaži malo. Odmah sam odustao kad sam preračunao da bi ja trebao tad imati 70. A znaš li da su u narednih 30 godina predviđeno tri puta smak svijeta? :roflmao:

Koliko su stari ti tvoji u nasadi? Postavi nam i neku sliku, da vidimo kako to izgleda. Jel ih sadiš tako gusto da ne bi krošnja išla u širinu već da se stablo što više razvija u visinu? Kod običnih oraha sam nalazio u literaturi da se sade jedan od drugog na 12 m a između redova 13 m. Može li se plod koristiti i za šta drugo, ako nije za torte i kolače? Ma ja bi na stablo crnog oraha nakalemio par grančica neke jestive sorte. :uimep:

Neću ti lagati.

Gle...ja sam više od godinu dana proučavao sve i svašta -> kako bi si osiguran sigurnu starost (financijsku), i kako bi svojoj djeci i unucima pomogao što više.
Dolazim iz seoske obitelji, gdje se živjelo samo od rada....ja sam završio fakultet, i imam ok posao.
ALI....investicija u ovako nešto se višestruko isplati....i mom djedu, i tati su drugi govorili nemoj toliko raditi, nemoj ulagati u poljoprivredu....a sada ok živimo zahvaljujući njima.
Isto tako i ja želim uz malo rada (a kod crnog oraha je to stvarno malo rada) osigurati značajne dodatne prihode sebi i svojoj obitelji za budućnost.
Ne želim ulagati u neki "mirovinski" ili "životni" fond sljedećih 30g, pa da mi oni vrate te novce kada ću ići u mirovinu -> glupost! Radije ću svake godine po malo ulagati, a dobiti ću puno puno puta više.

I šta ako treba 30g???
Ako ćemo tako svi razmišljati, kako ne vrijedi ulagati, saditi, graditi za budućnost nećemo imati ništa. Od čega će naša djeca i unuci živjeti, zašto im ne pomoći sada ako možemo?
Koliko bi ja, ti ili netko treći mogao sada dobiti novaca da ima nasad crnog oraha star 30 ili više godina?
Bi li rekao joj kako su glupo "ulagali", ili bi bio presretan što su imali toliko razuma, strpljenja, ljubavi pa tebi, meni ili kome već pomogli u životu.

Ne kritiziram tebe....daleko od toga, nemoj se ljutiti...samo gledam to ovako, što me spriječava da svake godine zasadim samo pola hektara crnog oraha?
Trošak: sadnice ~ 8.000kn (razmak 3*3 ili 3*4 metra). Ako je polje dalje od šume ne treba ga ograđivati, jedino bi bilo dobro sadnice zaštititi (a to svatko radi na svoj način...)
Treba pretanjurati 2 puta godišnje, ako imaš volje jednom svaku okopati godišnje i više manje to je to...

No, otišo sam predaleko....sorry....

Da, sadi se gušće uato da ne ide puno u krošnju. Ako se gušće sadi ide više u visinu, prva grana će biti puno višlje, i neće ići puno u krošnju, neće krošnja biti velika, i neće imati puno grana.
Što se tiče običnog oraha, mislim da se sadi od 8*8m do 11*11m obično...ali naravno kako tko voli, i smatra da je najbolje


http://img849.imageshack.us/img849/678/2508.jpg http://img148.imageshack.us/img148/764/1007141.jpg http://img705.imageshack.us/img705/9644/p1060141a.jpg


Slike obavezno centrirajte u postovima.

Više u svemu tome napisano je ovdje (klikni me)


Kada stavljate više slika za redom u post, kodove složite tako da ne stišćete enter između dva koda/slike nego lupite samo par puta razmak.

Primjer:



http://i33.tinypic.com/25v8.jpg http://i33.tinypic.com/2a79.jpg http://i33.tinypic.com/2re4n6u.jpg http://i38.tinypic.com/e7xahi.jpgI dobijete da su barem 2 slike u istom redu (ako imate veće rezolucije ekrana, onda i viiše njih), a kad stavljate kodove svaki u novi red (kod - enter - kod - enter - kod), onda dobijete uvijek slike jednu ispod druge i to razvuče post do blesavosti.



http://i33.tinypic.com/25k28v8.jpg
http://i33.tinypic.com/2a7btj9.jpg
http://i33.tinypic.com/2re4n6u.jpg
http://i38.tinypic.com/e7xahi.jpg

[sadnice]

Pošto ne mogu da editiram post koji sam nekada ranije napisao, napisati ću to ovdje.

Plod crnog oraha je jestiv, i više nego dobar za korištenje. Naime i sam sam više puta naišao na tekstove u kojima je pisalo da crni orah nije jestiv, dobar.
I čudio sam se kako je to ustvari moguće -> nema logike.

Jučer i danas sam pročitao par stručnih tekstova gdje je i više nego jasno sljedeće:
- ovojnica crnog oraha nije jestiva, ustvari čak je i otrovna za neke životinje (za konja izrazito otrovna, opasna i za psa); naravno nije za korištenje
- plod crnog oraha je izrazito zdrav, hranjiv i jestiv.
Često se koristi za kolače, torte, pa i sladoled.
Također često ćete sresti da se spominje u narodnoj medicini, te u alternativnoj medicini (npr. metode liječenja Dr. Clark)

Korijen je izuzetno cijenjen zbog svoje kvalitete i koristi se za izradu kundaka pištolja i pušaka.

Osim toga korijen izlučuje hormone koji će ubiti ili usporiti rast: biljaka poput lucerne, rajčice, krumpira, kupine, borovnice.
Ali, repa, grah, kukuruz, malina, grožđe brže će napredovati ukoliko im je susjed crni orah.

[jakovkozic]

Pozdrav,

Koliko su visoke jednogodišnje sadnice? Kolika je rupa potrebna za sadnju?

Može info o cijeni i kontakt na PM?

Hvala.

[sadnice]

Jednogodišnje sadnice su visoke od 20 do 40 cm. Korijen im je dugačak obično 15-30 cm.
Neke su malo višlje, naravno i korijen je malo duži.

Tako da dovoljno je da su rupe doboke 30tak cm (30*30*30 cm).

Poslao sam ti poruku na PM (pošto je zabranjeno objavljivanje brojeva mobitela i sl.).

Inače, po meni najbolje je saditi jednogodišnje sadnica iz razloga što se lakše primaju od drgodišnjih, i naravno značajno manja rupa je potreba za sadnj, znači puno manje vremena je potrebno utrošiti, posebno kada se radi o velikom broju sadnica.

[sadnice]

Zašto uzgajati crni orah?
Crni orah je jedno od navrijednijih drveća gledajući cijenu po m3 (Europa & SAD).
Jako dugo vremena je bio izuzetno tražena roba u cijelom svijetu zbog svoje ljepote (boja drveta), čvrstoće, trajnosti, stablisnosti (i na većim dimenzijama) nakon sušenja, i odličnih mogućnosti kod obrade drveta.

Osim proizvoda od drveta crni orah se uzgaja i za proizvodnju ploda, te ima važan utjecaj za zaštitu biljne raznolikosti, zaštitu tla i vodnih resursa.
Zbog toga je u zadnjih 40tak godina došlo do naglog smanjenja površina pod crnim orahom. Trend je i dalje takav. U „bogatim“ zemljama (SAD prvenstveno) crni orah je jako tražena roba, a sa druge strane jako malo novih nasada postoji. Razlog za to je što „bogati“ ne žele čekati 20tak, 30tak godina da crni orah dođe u eksplaotacijsku fazu, te da imaju od njega itetako velike koristi; ne, oni žele zaradu odmah, a to ne ide niti sa jednom vrstom drveća, te stoga oni uvoze.
Cijena crnog oraha, kao i mnogih drugih vrsta drveća će sa vremenom ići samo prema gore, i oni koji imaju strpljenja, ljubavi, volje itekako će imati od toga koristi. Prirodno stanište crnog oraha je područje SADa, Južne Kanade, te Europa.


Potrebno mu je od 80 – 100 cm padalina godišnje, ne više od 5 mjeseci smrzavanja. Raste na nadmorskoj visini od 0 – 1200 m nadmorske visine.
Sve ovo je kod nas i više nego ispunjeno. Može podnesni i područja na kojima se događaju povremene poplave (naravno ne dugotraje), te na područjima blizu rijeka. Nemojte ga saditi u hladu, on voli sunce. Na plantaži crnog oraha može se proizvesti vrhunska stabla za 30-35 godina uz pravilan uzgoj, što je upola od vremena koje mu je potrebno u šumi (klasičnim načinom).

Kada je cilj vašeg nasada deblo, onda želite sadnice saditi što gušće. Najboji razmak bi bio 2*2 metra. Ukoliko imate mehanizaije (malčer, tanjurače ili traktorska kosa), te imate mogućnost međuredno obrađivati nasad (što je potrebno svega prvih 5-6 godina) onda je potrebno prilagoditi razmak između stabala mehanizaciji koju imate. Ali ne treba saditi crni orah na veći razmak od 3*4 metra.

Ako ga sadite gušće prije ćete raditi prvu proredu, ako je razmak veći onda će možda i biti samo jedna proreda. Svaka sadnica će se natjecati sa drugom, rasti će brzo, te će im se grane početi miješati. Na taj način najdoljne grane se neće razviti ili će uvenuti od nedostatka sunca. To i želite, jer će na taj način prva grana biti jako visoko. Osim toga gušći nasad omogućava veći izbor za proredu, te ćete lakše moći izabrati koja stabla ćete izbaciti nakon 10tak godina, a koja ćete ostaviti do kraja da rastu i razvijaju se. Orah se može saditi i u kombinaciji sa drugim drvećem, ali to nije preporučljivo, jer crni orah je dominantna vrsta, i što god da posaditi pokraj njega on će nadjačati.

Biti će toga još...



Lupi 2-3 x enter nakon svakih 5-6 rečenica da dobiješ odlomke da se lakše čita tekst Miroslave!

[Scotch]

Jučer i danas sam pročitao par stručnih tekstova gdje je i više nego jasno sljedeće:
- ovojnica crnog oraha nije jestiva, ustvari čak je i otrovna za neke životinje (za konja izrazito otrovna, opasna i za psa); naravno nije za korištenje
- plod crnog oraha je izrazito zdrav, hranjiv i jestiv.
Često se koristi za kolače, torte, pa i sladoled.
Također često ćete sresti da se spominje u narodnoj medicini, te u alternativnoj medicini (npr. metode liječenja Dr. Clark)

Može li neko da potvrdi i argumentuje gore napisano? :hmmm:

[sadnice]

Jučer i danas sam pročitao par stručnih tekstova gdje je i više nego jasno sljedeće:
- ovojnica crnog oraha nije jestiva, ustvari čak je i otrovna za neke životinje (za konja izrazito otrovna, opasna i za psa); naravno nije za korištenje
- plod crnog oraha je izrazito zdrav, hranjiv i jestiv.
Često se koristi za kolače, torte, pa i sladoled.
Također često ćete sresti da se spominje u narodnoj medicini, te u alternativnoj medicini (npr. metode liječenja Dr. Clark)

Može li neko da potvrdi i argumentuje gore napisano? :hmmm:

Na internetu, na raznim hrvatskim stranicama postoje opisi crnog oraha kao oraha koji nije jestiv za ljude.
I ja sam bio u zabludi na početku.

Međutim, ako pretražujete na engleskom jeziku svugdje je opisano kako je on jestiv, zdrav, iznimno hranjiv.

Također, istina je za konje, može biti otrovan ako pojede zelenu ovojnicu. Iako pitanje je kako će on doći do nje.
Što se tiče psa nije otrovan, nego je opasan, u slučaju da pas pojede više zelenih ovojnica što je isto jako jako mala šansa da će se dogoditi.

Narodna medicina - da, često se spominje, ali u to se ne razumijem.

Što se tiče toga koliko je dobar pogledajte na ovom linku firme koja tvrdi da je najveći proizvođač crnog oraha na svijetu.
http://www.hammonsproducts.com/default.asp?ie_key=

I pogodite za što se koristi -> za ishranu, kolači i sve ostalo.

[Madass]

Ja sam prošle godine uzgojio tridesetak sadnica crnog oraha (plodovi iz kruga Varaždinske bolnice) i sad su sadnice 30-50 cm visine, namjeravam ih saditi u podnožju vinograda gdje je bila šuma-šikara koju sam iskrčio na jesen, nekih 9*65m - nije nešto ali neka, bit će mjesta za nekih 50 komada.
Teren je strm i okolo raste i visoko drveče pa pretpostavljam da rast neće biti brz kao što bi bio u plantažnom nasadu no valjda če barem stabla biti ravna i visoka.
Bolje nego da raste bazga kao do sad.
Negdje sam naletio na podatak (ne mogu se sad sjetiti gdje :hmmm: ) da se od ploda također pravi parfem - BVLGARI.

[sadnice]

Gdje god je nekada bio vinograd, ili područje oko vinograda crni orah će sigurno dobro napredovati.
Koliko sam primjetio nije previše izbirljiv oko zemljišta. Naravno u sjeni će rasti sporije, ali bolje i on nego nešto od čega nećeš imati koristi.

Ono što mene posebno raduje je njegova otpornost na smrzavanje, naime on može izdržati bez problema temperature i do -35°C, dok običan orah ima problema i može se smrznuti kod temperature -25°C do -30°C, tako da možda i o tome treba voditi računa.

[ivan_m]

Crni orah mi se čini kao nešto korisno što bi mogao posaditi bez neke prevelike investicije.
Ali ne bi htio imati samo jednu vrstu drveća, da li je moguće posaditi još nešto uz crni orah, tipa hrast, ili običan orah?
Ili nešto od ljekovitog bilja?


Da li je bolje saditi ga sada u jesen, ili u rano proljeće?

[sadnice]

Općenito je bolje saditi sadnice u jesen, ili ranu zimu nego u proljeće.
To ne znači da se sadnice posađene u proljeće neće primiti, nego sigurniji si sa sadnjom u jesen / zimu.

Što se tiče susjeda crnog oraha pogledaj ovo:
Susjedi koji još bolje uspjevaju kraj crnog oraha:
Vegetables: lima beans; snap beans; beets; corn; onions; parsnips
Fruits: cherry; black raspberry
Landscape plants: red cedar; crabapple*; elm; winged euonymus; forsythia; hawthorn; hemlock; hickories; black locust; most maples; oaks; autumn olive; pachysandra; pawpaw; persimmon; wild rose; sycamore; most viburnums; Virginia creeper
Flowers & herbaceous plants: bluebells; Kentucky bluegrass; daffodil; daylily; ferns; fescue; iris; Jack-in-the-pulpit; liriope; narcissus; phlox; poison ivy; Shasta daisy; trillium
Field crops: white clover; red top grass; orchard grass; soybean; timothy; wheat


Susjedi koji ne uspjevaju dobro:
Vegetables: cabbage, eggplant, pepper, potato, tomato
Fruits: apple, blackberry, blueberry
Landscape plants: black alder (Alnus); azalea; basswood; white birches; Hopa crabapple*; hackberry; Amur honeysuckle; Japanese larch; lespedeza; lilac; saucer magnolia; silver maple; mountain laurel; loblolly pine; red pine; scotch pine; white pine; potentilla; privet; rhododendron; Norway spruce
Flowers & herbaceous plants: autumn crocus (Colchichum); peony
Field crops: alfalfa; crimson clover; tobacco

[sadnice]

Evo malo slike jednog mog nasada crnog oraha.
http://img836.imageshack.us/img836/6938/sadnicauranoproljece.jpg (http://img836.imageshack.us/img836/6938/sadnicauranoproljece.jpg)http://img94.imageshack.us/img94/9151/orah0108.jpg (http://img94.imageshack.us/img94/9151/orah0108.jpg)http://img838.imageshack.us/img838/8339/250820103.jpg (http://img838.imageshack.us/img838/8339/250820103.jpg)http://img24.imageshack.us/img24/6588/0102201101.jpg (http://img24.imageshack.us/img24/6588/0102201101.jpg)

[sadnice]

Korak po korak – osnovne stvari o sadnji i uzgoju crnog oraha:

Prva godina:
01.11 – 01.04 Sadnja sadnica crnog oraha
15.05 – 01.07 Prva košnja trave oko sadnica (kosilica, malčer, freza, tr. kosa, tanjurače, flakserica...ovisno o mogućnostima), potrebno je „koliko-toliko“ smanjiti količinu trave
15.09 – do snijega Druga košnja (ovo je više čišćenje nasada od trave i svega ostaloga što u međuvremenu naraste)

Druga godina:
01.05 – 01.07 Prva košnja trave oko sadnica (kosilica, malčer, freza, tr. kosa, tanjurače, flakserica...ovisno o mogućnostima), potrebno je „koliko-toliko“ smanjiti količinu trave
01.05 – 01.07 Skidanje pupova sa voćke (do 65-70% visine sadnice se mogu skinuti svi pupovi / grančice koje su krenule), na taj način se stimulira rast sadnice
15.09 – do snijega Druga košnja (ovo je više čišćenje nasada od trave i svega ostaloga što u međuvremenu naraste)

Treća godina:
01.05 – 01.07 Prva košnja trave oko sadnica (kosilica, malčer, freza, tr. kosa, tanjurače, flakserica...ovisno o mogućnostima), potrebno je „koliko-toliko“ smanjiti količinu trave
01.05 – 01.07 Skidanje pupova sa voćke (do 65-70% visine sadnice se mogu skinuti svi pupovi / grančice koje su krenule), na taj način se stimulira rast sadnice
15.09 – do snijega Druga košnja (ovo je više čišćenje nasada od trave i svega ostaloga što u međuvremenu naraste)

Četvrta godina:
Isto kao i prethodne godine....

Ukoliko je moguće bilo bi dobro u sušnoj godini jednom preko ljeta ih zalijati (npr. Ako ne padne kiša 20tak dana bilo bi dobro oko svake sadnice izliti 3-4 l vode rano ujutro ili jako kasno navečer).
Znači, ne treba zalijevati svakih par dana, dovoljno je jednom ili dva puta preko ljeta zalijati sadnice (poslije 4te godine zalijevanje nije ni potrebno).
Ovo ostalo je dosta jednostavno i ekonomično.

Ovo je ono što bi bilo dobro napraviti ako sadite crni orah.
Može se reći da su prve godine najvažnije, iako ni tu nema previše ulaganja.
Nakon toga u skladu sa mogućnostima bilo bi i dalje dobro skinuti pupove / grane koje krenu do 65-70% visine drveta.

Kada se krošnje spoje priroda će odraditi veći dio posla.

U svakom slučaju bolje je saditi sadnice što gušće (2x2 metra je idealan razmak).

Ovakvim uzgojem se može dobiti jako puno vrhunskih debla, sa jako malo grana u relativno kratkom vremenskom razdoblju (20tak godina).

Za mnoge isplativa investicija, posebno kada se radi o zemljištu koje inače ne stvara dobit.

[sadnice]

Ajmo malo o isplativnosti sadnice crnog oraha.


Zato dajem podatke o cijenama nekih od češćih drveća u RH, mislim da su nam svi poznati, i tu se može dobiti osjećaj o tome koliko je ustvari sadnja crnog oraha isplativa:



http://img542.imageshack.us/img542/1817/crniorahisplativnostsad.jpg (http://img542.imageshack.us/img542/1817/crniorahisplativnostsad.jpg)



Recimo i to da se crni orah sadi u razmaku od 3x3 metra (ili gušće što bi bilo još bolje). Ovdje sam prikazao kako bi to moglo u praksi izgledati. Proreda ide po potrebi, i ne mora striktno biti takva, ali cilj je uvijek da se ostavi dovoljno prostora ostalom drveću da se širi i raste (prsni promjer i visina do prve grane da se poveća). Uklanjaju se lošija drveća i ona koja smetaju.
Znači na istoj površini možemo imati više debla crnog oraha nego što bi imali hrasta ili običnog oraha... Naravno za vrhunska debla moramo i crnom orahu omogućiti dovoljna prostor, pa se onda ide na još jednu proredu i konačni razmak od približno 12x12 metara.



http://img801.imageshack.us/img801/809/orahrasporedsadnjeispla.jpg (http://img801.imageshack.us/img801/809/orahrasporedsadnjeispla.jpg)



Ukoliko je netko zainteresiran za sadnju ili treba više informacija neka mi se javi.

[lucini]

Pozdrav,
zanimaju me plodovi crnog oraha, ima li negdje opis, recept ili slicno?
Znam da su jestivi i ukusniji od obicnih pa me zanima primjena.

[sadnice]

Pozdrav,

Puno literature i recepata možete naći na engleskom jeziku.
Često se koriste za izradu kolača, i raznih drugih slastica (pa i kao dodatak sladoledu), samo na hrvatskom jeziku bojim se da baš i nema recepata.
Probajte u Goolge ukucati:
black walnut cake recipe
black walnut cookies recipe
i slično...