Dud; murva (Morus)

[Mamaa]

http://i675.photobucket.com/albums/vv118/MamaaaB/biljke/dudbijeli.jpg

http://i675.photobucket.com/albums/vv118/MamaaaB/biljke/dudcrni.jpg


Općenito: Pripada dudovkama (Moraceae). Porijeklom je iz Azije a naraste do 10 m. Jednodomna je biljka, izrazito rijetko dvodomna s epileptićnim, nazubljenim listovima. Iz gotovo neprimjetnih ženskih cvjetova nakon oplodnje nastaju bijeli (Morus alba) ili crvenkasto crni (Morus nigra) bobicama slični plodovi. Oni nisu bobe već skup pojedinačnog ploda. Po kvaliteti se više cijene plodovi crnog duda.

Vrijeme cvatnje: od travnja

Vrijeme sazrijevanja ploda: prije ljeta, sve do jeseni

Klima i stanište: Na potpuno sunčanim mjestima podnosi velike ljetne vručine i suše. Zimi ih od jakog mraza zaštičujemo sadnjom u redove uz južni zid kuće.

Tlo: Duboko pognojeno, humusno tlo, s dobrom odvodnjom. Tlo mora biti vrlo bogato hranjivim tvarima.

Sjetva i presađivanje: Sjemenke sijati u navlažene tresetne lončiće ili posude s mješavinom zemlje za cvijeće s puno pijeska. Nakon nicanja biljčice treba pikirati. Na otvoreno ih presađujemo tek poslije sredine ili kraja svibnja.

Njega i gnojidba: Stablima koja rastu na otvorenome je dovoljno samo obrezivanje zimi. Kod preslabog stvaranja plodova rodne grane treba obrezati na četiri oka. Jednom godišnje stablu dodajte organsko gnojivo, primjerice zreli kompost a tlo oko biljke valja redovito rahliti.

Primjena i uskladištenje: Osim korištenja u svježem stanju, kiselkastoslatki plodovi crnog duda služe za priređivanje dudovog vina, marmelade i sirupa. Plodovi se mogu osušiti i koristiti kao dodatak mliječnom kruhu.

Osobna nota: U zadnjih nekoliko godina postojeća stabla duda se sve više uništavaju i ova izrazito ukusna i zdrava vočka se neopravdano zanemaruje :plac:
Ove godine ću pokušati uzgojiti dud, pa ako kome još tko želi javite da poberem još plodova (Morus nigra).

[maslacak7]

kod mojih u parku imaju dva duda al crna i obrezuju ih da im grane vise...jel to onada ista vrsta crnog duda ili...plod izgleda totalno isti...uvijek sam jela kod bake bijeli tako da se ne sjecam ostalog...

[Sunka]

Kak misliš ista vrsta?
I crni i bijeli i crveni dudi, odnosno murva, su murve. Prefini plodovi - cijelo djetinjstvo sam se ih u Istri prežderavao. S time da ja uživo nisam nikad vidio crvenu murvu


Bijeli dud (Morus alba) – plodovi su bijeli do bijelo žute, povremeno ružičaste boje,



Crni dud (Morus nigra) – plodovi su tamno ljubičasti ili crni



Crveni dud (Morus rubra)– slična je crnom dudu, sa time da su plodovi u zreloj fazi crveni


Dal da razdvojimo u 3 zasebna topica ove murve? Mislim da bi bilo logičnije nekako :hmmm:

[Doktor]

joj mi imamo dva jedan dosta velik dud i jedan nesto manji, bas planiram da si jos jedan izrod napravim od reznice ili tak nekako, inace o bijelom dudu se radi, ali bi volio i crni nabavit, men to prezakon, cuo sam cak i da se pece rakija od duda, takozvana dudara, ali to je sve dosta izumrlo, sad se kod nas ne vidi vise tolko tih drvaca

[svilac11b]

cuo sam cak i da se pece rakija od duda, takozvana dudara, ali to je sve dosta izumrlo, sad se kod nas ne vidi vise tolko tih drvaca

Dudara se po narodski zove ulica u kojoj stanujem (nekada je bila puna stabala duda, danas nažalost nijednog više nema).

Pekla se rakija koju zovemo dudovača.

[pere]

Interesantna, dekorativna i njam... vočka odličnog okusa. Sviđa mi se pogotovo bijela murva. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg preferiram bijelu vrstu je taj da ako je posađena u dvorištu, a ono popločano kamenom... boju koju ostavlja crna murva na kamenu jako je teško isprati. Sviđa mi se kako ih ovdje u Istri oblikuju, tj. orezju, tako da u biti imaju oblik baldahina, suncobrana, predivan hlad po ljeti.

[Mamaa]

Dal da razdvojimo u 3 zasebna topica ove murve? Mislim da bi bilo logičnije nekako
Mislim da nema potrebe, dud je dud (sve je isto) bio bijeli, crni ili crveni (hvala - za njega nisam ni znala :sram:).

Šta se crnog tiče kad budu zreli plodovi tko hoće saditi naberem, zapakiram i pošaljem - preživjeti će dan, dva u pošti. I ja ću pokušati ove godine.
Inače već 4 godine ja gledam hoće li se ispod tog stabla pojaviti koja mladica - i nikad ni jedna. Sad kad sam pripremala topic, vidjela sam da se može saditi pa ću pokušati. Ako netko ima iskustva neka me posavjetuje lijepo molim.

[pere]

Nemam nekih velikih iskustava oko uzgoja, tj.sadnje murve, ali moje skromno mišljenje je da se ne isplati saditi sjemenke...pre dugo traje, već da se murva razmnožava i putem reznica. U krajevima sa hladnim zimama bolje je reznicu pikirati izravno u rahlo tlo u proljeće, ili u kasnu jesen u pitar, ( lončanicu ) koju čete pohraniti negdje u ne pre toplom mjestu da prije vremena ne propupa ) a onda u proljeće je prebacite u vrt. U toplijem podneblju može se sve to obaviti u kasnu jesen - pikirati reznicu direktno u za to predviđeno mjesto u vrtu. Nadam se da sam ti malo pomogao. Ako imaš "zelenu ruku" uspjet će ti, meni je.

[maslacak7]

a nisam znala da su sve iste vrste:hmmm: cuj ja sam ipak plavusa...
zbog svoje krosnje mi uopce ne izgleda kao klasicno drvo duda,zato sam govorila..nemam slike da mogu pokazati...sad znam i kad idem gore potrazit cu ima li ispod sadnica malih...
znam samo da je plod crne boje i da ga stvarno ima puna krosnjica...

[sompopirovic]

Inače jako cijenjena biljka među stolarima, ustvari bačvarima, ustvari proizvođačima rakije. U slavoniji se rakija čuva u dudovoj bačvi i od nje dobije zlatnu boju.

[Sunka]

A nadasve cijenjena kod svilara, odnosno dudovog svilca koji se hrani lišćem murve (duda), a prvi ih je iz Kine prokrijumčario (po legendi) Marko Polo (porijeklom sa Korčule, a ne digić) u bambusovom štapu.

[Mamaa]

Sad kad si spomenuo dudovog svilca nije li upravo zbog uništavanja dudova on pred istrebljenjem :hmmm: :eeee:

[Sunka]

Misliš na bubu? Nemam pojma. Kaj je dud pri istrebljenju u Kini?

[pere]

Dudov svilac se još koristi u proizvodnji, ali u zanemarivim količinama predpostavljam. Zamijenila ga je industriska ( sintetički dobivena svila ). Nema više puta svile koji je ustanovljen negdje u 2. stoljeću prije Krista, mada Kinezi i dalje proizvode svilu, ali sintetičku. Tko zna, možda je stvarno " moj " korčulanin donio iz daleke kine svilu, ali samo kao poklon, jer se za " švercanje" dudovih svilaca u ono vrijeme gubila glava.

[Sunka]

Pa rekoh da je prokrijumčario dudove svilce u bambusovom štapu. Dakle, nije ih dobio na poklon, jer se zaista skidala glava u to doba za pokušaje iznošenja dudovih svilaca van Kine. Nama je od toga ostao samo forumski Svilac koji umjesto da svilu prede, on gubi dane loveći zlatne smuđeve na Separaciji :uimep:

[ginkgob]

Ako niste znali Morus nigra ili druge vrste Morusa u vrijeme Vojne krajine u velikom dijelu Hrvatske (do 1871. godine, do razvojačenja), bilo je stablo koje se sadilo po obaveznoj dužnosti. Naime, takvo je bilo stablo i Juglans regia, tj orah, jer: od ove dvije vrste narod je imao velike koristi. Nabrojit ću samo dio. Dud je koristio narodu za hranu, kao i životinjama, svinjama, posebno kokošima, i drugoj pernatoj "živini" - plod. Od duda se dobivalo vrlo kvalitetno drvo za izradu bačvi, a služilo je i za ogrijev, od ploda se radila rakija (tzv. dudovača) itd. Još je interesantnije bilo stablo oraha za koje možemo prikazati čitavo čudo korisnih epiteta: kao prvo, stablo daje hlad, osim toga miris odbija kukce i insekte, pa nema ispod krošnje niti komaraca tijekom cijeloga ljeta. List oraha se koristi u razne lijekovite svrhe, a zeleni plod za izradu likera tzv. orahovca. Zreli plod je odličan, kada se očisti za izradu kolača i drugih slastica, a olupina ploda je odlično sredstvo za potpalu. Drvo oraha cijenjeno je radi svojeg specifičnog i izvanrednog izgleda u tehničke svrhe - izrada furnira, npr. Osim toga drvo oraha odlično je za potpalu, a dijelovi debla koji se uredno izrežu mogu biti prekrasni materijal za izradu stolarije, skulptura i drugih elemenata za svakodnevnu uporabu! O ovim biljkama moglo bi se mnogo toga reči!

[ginkgob]

Ako niste znali Morus nigra ili druge vrste Morusa u vrijeme Vojne krajine u velikom dijelu Hrvatske (do 1871. godine, do razvojačenja), bilo je stablo koje se sadilo po obaveznoj dužnosti. Naime, takvo je bilo stablo i Juglans regia, tj orah, jer: od ove dvije vrste narod je imao velike koristi. Nabrojit ću samo dio. Dud je koristio narodu za hranu, kao i životinjama, svinjama, posebno kokošima, i drugoj pernatoj "živini" - plod. Od duda se dobivalo vrlo kvalitetno drvo za izradu bačvi, a služilo je i za ogrijev, od ploda se radila rakija (tzv. dudovača) itd. Još je interesantnije bilo stablo oraha za koje možemo prikazati čitavo čudo korisnih epiteta: kao prvo, stablo daje hlad, osim toga miris odbija kukce i insekte, pa nema ispod krošnje niti komaraca tijekom cijeloga ljeta. List oraha se koristi u razne lijekovite svrhe, a zeleni plod za izradu likera tzv. orahovca. Zreli plod je odličan, kada se očisti za izradu kolača i drugih slastica, a olupina ploda je odlično sredstvo za potpalu. Drvo oraha cijenjeno je radi svojeg specifičnog i izvanrednog izgleda u tehničke svrhe - izrada furnira, npr. Osim toga drvo oraha odlično je za potpalu, a dijelovi debla koji se uredno izrežu mogu biti prekrasni materijal za izradu stolarije, skulptura i drugih elemenata za svakodnevnu uporabu! O ovim biljkama moglo bi se mnogo toga reči!

Koristi od duda:
Plod je bio za jelo, za ishranu svinja i drugih životinja, drvo za ogrijev, tehničko drvo, daje hladovinu, plod služi za pečenje rakije i izrade vina, suhi list se nekada koristio kao stelja u stajama jer nije bilo slame kao danas. Posebno je važno spomenuti da se na dudu uzgajao (u 19. stoljeću značajno diljem Hrvatske) dudov svilac za proizvodnju svile. Uzgoj dudovog svilca bio je u vrijeme Austro-ugarske (i Vojne krajine) reguliran posebnim zakonima i bio je to vrlo unosan posao.


Koristi od oraha:
Plod se koristi za jelo, olupina se nekada koristila za potpalu, od zelenih oraha i danas se radi poznati orahovac (liker), orah daje odličan hlad, njegov specifičan miris tjera insekte, a nadasve komarce i muhe, od ploda se radi poznato orahovo ulje koje je imalo i još uvijek ima razne namjene u svakodnevnom životu, list se koristi u nekim slučajevima za čaj (kao lijek), tekućinu koju su dobivali od lista kojega su namakali u vodi nekada su ljudi koristili kao insekticid, a drvo se koristilo i koristi za potpalu, dok je deblo idealno za izradu furnira. Nema boljeg tehničkog i dugotrajnijeg tehničkog drva od oraha i hrasta. Najkvalitetniji dio za tehničku obradu je korijen i prizemni dio od kojega su se radili kundaci za oružje. Kada se orahov list osušio služio je kao stelja (za nastir) u stajama, a u vrlo siromašnim krajevima orahovim listom punili su se jastuci. Orah je prekrasan i kao ukrasno stablo, a zelene grane s listovima stavljale su se u ormare protiv moljca.
Danas još uvijek u Slavoniji i Podravini, a i nekim drugim krajevima često susrećemo (u zajednici) stara stabla oraha i duda. Ostala je tradicija da narod sadi ova stabla, posebno oraha – od kojih će naredne generacije imati više koristi, budući da je, posebno orah, dugovječno stablo.

[Scotch]

Moj se gradić nekada zvao "Svilne" a susedni na jugozapadu, na moravi ja Svilajnac. Imena su dobili po svilenoj bubi koja se tada intanzivno gajila. I danas se po okolini mogu naći odromna stabla duda. Za ishranu svilca dudovi sa jako režu nebi li imali što više letorasta koji se poseku i unose u prostorije gde se gaje svilci.

U našim uslovoma retkost je naci svilca, on je tuđin a kada je donet već je selekcijom dio otuđen-neprirodan. Leptir je toliko nezgrapan da se bez pomoći čoveka ne može razmnožavati
Osim već pomenutog orah i dud su se koristili i za bojenje vune,kudelje i lana. :ffwjj:

[Scotch]

E da neko je pomenuo dud koji ima oblik suncobrana. Ta forma se dobija obrnutim cepljenjem na spavajući pupoljak, pa kad se plemka primi orezuje se tako da ulogu terminalnog pupoljka preuzmu lateralni. Obično se kalemi crni dud. :ffwjj:

[ginkgob]

Ljudi ako netko hoće kupiti sadnice crnog ili bijelog duda (Murve) u okolici Zagreba i u njemu imam jednog poznanika koji se bavi uzgojem te biljke i isporučuje osobno sadnice na tom području. Trenutno ne znam cijene ali se mogu informirati i javiti Vam!

[Dubravko]

U staroj kući u mjestu gdje sam rođen bio je jedan dud širine 50 cm u presjeku ili što bi rekli fi.Zanimljivo je da nije bilo uroda nikakovog na njemu a djed mi je rekao da je to muški dud.Sad kad sam u nekoj zreloj odnosno prezreloj dobi predpostavljam da nije bio kalemit.Inače ko djeca smo znali koncem povezati tri ploda od duda pa ponuditi guskama koje su ga obožavale i onako iz prikrajka posmatrati kako smo ih zažvalili kao konje.Dječija posla .Sad nema baš puno ni duda a pogotovo gusaka na cesti jer je u ovo satelitsko doba manje više narod alergičan na perije :plac:

[taxxodium]

Juče sam narezao desetak reznica crnog duda i stavio ih u hormon za ožiljavanje, pa u mješavinu zemlje i pijeska. Mislim da sam promašio i doba godine i da neće od toga biti ništa jer su vani na otvorenom u vrtu. Ali to mi je veće zadovoljstvo nego kupiti gotove sadnice u rasadniku ili baumaxxu ili ... Sad, izvolite se kladiti što će preživjeti i dočekati jesen, hoće li biti dudova iz vlastitog rasadnika! I navijajte za mene amatera, naivčinu i optimistu! Javim rezultate ovog eksperimenta kad bilo što mognem zaključiti.

[komarec]

Zna li tko kako se obrezuje stablo duda ?

[Mamaa]

Ne znam kako bi se po pravilu trebalo orezivati, ali ovaj jedan kod svekrve orezujem tako da kad prođe opasnost od mraza odstranim sve stare grane (koje mi se čine mrtve), prikratim mlade i eventualne "divljake". Još znam odrezati i grane unutar krošnje za koje mislim da će se gušiti. Jedino do čega nemogu su skroz vršne grane same krošnje, jer se nikako nemogu popeti toliko visoko :doh:

Tako radim već 6 godina i nisam primjetila da bi mu išta smetalo, jako je rodan i zahvalan.

Nadam se da ti i ove informacije nešto pomažu.

[anadea]

Na livadi putem do moga šumskog vrta ima jedan stari dud koji nitko ne orezuje i super rodi svaku godinu. Nisam primjetila da treba orezivanje.
Danas sam htjela kupiti bijeli dud ali sam odustala kad sam vidjela da je kalemljen na crni. Nije mi jasno zašto, zna li netko??

[Sunka]

Vjerojatno je crni otporniji. Ne znam koji bi drugi razlog bio.

[taxxodium]

Anadea, zašto si odustala ? Je li to bilo na prodaju negdje gdje nitko nije znao zašto je
tako kalemljen?

[ginkgob]

Zna li tko kako se obrezuje stablo duda ?
Koliko ja znam ne bih ga se trebalo orezivati. Komarec čao - moraš razlučiti pojam obrezivanje i orezivanje. Orezuju se vinogradi i voćke, a obrezuju biljke kojima se režu grane "mint" ili do kraja - tako barem ja imam saznanja. Postoji i sanitarno orezivanje Tilie ili lipe, npr., ali ne obrezivanje. Konkretno stvarno neznam da se dud orezivao?! Možda zna netko drugi. Nebi bilo smisla!
SP.

[anadea]

Želim posaditi što izvornije sorte svih biljaka do kojih mogu doći.

Kalemljenjem dolazi do miješanja genetkog materijala podloge i cijepa pa zato iz sjemena uglavnom dobijemo drugo stablo nego ono koje raste na podlozi.

Nisam nikoga ni pitala zato što znam da na tom mjestu nitko ne zna odgovor. A stvarno mi nije jasno zašto se danas sve kalemi, sigurno zato što želim ono što nije kalemljeno.:laughh:

Zvati ću jednog čovjeka u pon koji će vjerojatno znati odgovor na to pitanje, a možda čak imati bijeli dud koji nije kalemljen.

[Sunka]

Pa murvi ima jako puno kod nas. Zašto ne probaš sa komadom grane, ili čak i iz sjemena?

[anadea]

Crni ću cvaknuti čim se zaputim gore, a bijeli ne znam tko ima.Ako imaš otkud uzeti grančicu, super!

[pere]

Kako kaže Mamaa, murva se može obrezivati.

Mi smo imali bijelu murvu (dud) i obrezivali smo je svake godine.

Kao i kod drugih vočaka, rezidba samo pospiješuje razvijenje i rodnost iste :ffwjj:

Murva vrlo dobro podnosi rezidbu.

Očistiti treba i sredinu stabla (naravno u stadiju mirovanja biljke), da bude što prozračnija.

[sobranin]

Ako smijem mali savjet:
Ne saditi murvu u blizini cisterne, septičke jame, gnojnice ... , jer ima opasan korjen, gori od smokve. Za nju ne važi ona -kolika krošnja toliki korjen - ."Nanjuši " što joj treba i ide kroz živi kamen - kad je starija i 10, 15 metara - .

[zmija6]

Ljudi ako netko hoće kupiti sadnice crnog ili bijelog duda (Murve) u okolici Zagreba i u njemu imam jednog poznanika koji se bavi uzgojem te biljke i isporučuje osobno sadnice na tom području. Trenutno ne znam cijene ali se mogu informirati i javiti Vam!

Jesi saznao cijenu sadnica? Javi, hvala!:rtvb:

[Doktor]

jao ja se jucer napaso duda bijelih :D, sve sto sam dovatio sa zemlje sam potuko, cak sam par sjemenkica poneo i kuc pa zaturio, mozda se ufati koji, al ima ga ko korova :D

[anadea]

Moj mali šef i ja smo na crni navalili danas. Imao je brkove još dva sata.:roflmao:
Baš volim dud.

I otkrila sam da i kod mene ima lijepo stablo crnog duda, nadam se da ću ovaj vikend stići očistiti oko njega pa možda nađem i koju mladicu.:uimep:

[taxxodium]

E,ako se još netko sjeća onih reznica... Ništa od toga se nije primilo i mislim da znam gdje sam pogriješio. Ostavljao sam previše pupova iznad zemlje misleći da će možda tako sve ići brže i bolje. Gledajući stranice one knjige o vegetativnom razmnožavanju vidim da se uglavnom ide s četiri pupa u zemlju i dva iznad zemlje,a sad kada i u koje vrijeme je to idelno za pojedine sorte voća i drveća....

[Mamaa]

Sjećam se ja, a sjećaš li se ti mojih? Sve po PS-u popiakala u zemlju (nekih 30 kom) i one su bile pupale lijepo i valjda pod ovim naletima vručien ili čega => sad mi sve do jedne djeluju mrtvo.
Ostavila sam ih u zemlji, ne diram ih ništa, možda se nešto desi s njima iako sumnjam.
Na jesen pokušavam opet :)

[galandriel]

Mogu vam samo reći da su murve, doduše samo crne (boje tintoblaja) izumrle u mom kraju, tj u turopolju, zakaj? neznam. Ista stvar je i s bistricama i ostalim voćkama izvornog kova tj podrijetla. Mislim da je to danak ljudske megalomanije i na taj nam način majkica priroda vraća za vse ....od klime pa do svih ostalih prirodnih procesa koji su se pošemerili :grgljam:.
Mislim da je neki pametni čovek negde napisal : .. ništa se ne događa bez razloga :ffwjj:.

[taxxodium]

Mamaa, nadam se da će sljedeće proljeće biti bolje i da će se vidjeti da smo nešto naučili kao i da smo uporni. Bilo bi lijepo imati nekakav pouzdan kalendar za ožiljavanje reznica po sortama voća i drveća. Mislim da je i godina bila super gadna već do sada.

[Mamaa]

Galandriel - Ja uzimam reznice iz jednog iz Pešćenice - i zaista neznam ima li još koji u okolici. Bio je bijeli kod starog doma u Brežanama, ali nisam ziher da ga nisu sad srušili :sram:

Taxxodium - ja se neću predati, uzimam novu turu reznica u jesen i to ću ih staviti jedne direktno van, a za jedne ću napraviti mini plastenik. Tada odmah u rano proljeće uzimam novu turu i probatiću posijati dud u tegle. Mislila sam ove godine da ću imati reznice pa nisam :BangHead: :BangHead: a više ih nema, sve su ptičice pojele.

[taxxodium]

Nema predaje, znam da sadnica bude za kupiti po različitim rasadnicima i u Baumaxxu, ali zadovoljstvo je zadovoljstvo, na jesen novi pokušaj! Puno sreće, mamaa!:ffwjj:

[marios]

Ima jedna crna murva kod Zimskog plivališta Mladost. Ljudi su me bili čudno gledali kad sam navalio na nju.
Nisam se mogao suzdržat,kad mi je tak fina.

[pixel]

Galandriel - Ja uzimam reznice iz jednog iz Pešćenice - i zaista neznam ima li još koji u okolici. Bio je bijeli kod starog doma u Brežanama, ali nisam ziher da ga nisu sad srušili :sram:

Taxxodium - ja se neću predati, uzimam novu turu reznica u jesen i to ću ih staviti jedne direktno van, a za jedne ću napraviti mini plastenik. Tada odmah u rano proljeće uzimam novu turu i probatiću posijati dud u tegle. Mislila sam ove godine da ću imati reznice pa nisam :BangHead: :BangHead: a više ih nema, sve su ptičice pojele.

Meni je na imanju (neki poluvoćnjak na brdu) samoniknuo jedan dud. Sada već ima u vis jedno 4 - 5 m, bilo je i plodova, ne puno jer je još mali , mođa kilu ukupno. Plodovi su bili bijeli dok su zorili, a na karaju su bili crni (zapravo više neka tamno ljubičasta boja).

Raste mi na nezgodnom mjestu , a prevelik je za presaditi. Moram vidjeti ima li mladica okolo, ili probati popikati reznice negdje drugdje.

Nisam u okolici primjetio da ima neki drugi dud pa mi nije jasno od kud se stvorio.

[Zbracun]

pa mi nije jasno od kud se stvorio.
To ti ptice prenose, na dva načina. ili ga nosi pa joj ispadne iz kljuna, ili je sjeme u njezinom izmetu pa ga ispusti daleko od njegovog mjesta.

[pixel]

pa mi nije jasno od kud se stvorio.
To ti ptice prenose, na dva načina. ili ga nosi pa joj ispadne iz kljuna, ili je sjeme u njezinom izmetu pa ga ispusti daleko od njegovog mjesta.

Tako sam nešto i pomislio iako je lokacija čudna jer je skroz uz zid stepenica niknuo. (imam na tom imanju neku kuću u ruševnom stanju, samo zidovi ostali nakon rata, kupio sam to zapravo prije jedno 5 godina jer je cijena bila jako povoljna , a lokacija prekrasna)
Vjerojatno je ptičica stala na stepenice da se odmori i malo se olakšala :roflmao:

[mario74m]

Imam pitanje - za vikend idem u Dalmaciju, kod tasta koji ima u dvorištu dud, pa me zanima je li loš trenutak za uzeti reznicu i pokušati je razmnožiti doma, u Karlovcu? Ako nije, kako bi točno trebalo postupiti?

[Mamaa]

Usred ljeta je loš trenutak - sačekaj jesen :daaa:

[hary]

Molim objašnjenje.
Kako se od duda dobije sijeme dali se plod suši šta li već ? :kkkk:

[cvrcak]

Imam pitanje - za vikend idem u Dalmaciju, kod tasta koji ima u dvorištu dud, pa me zanima je li loš trenutak za uzeti reznicu i pokušati je razmnožiti doma, u Karlovcu? Ako nije, kako bi točno trebalo postupiti?


Sad je općenito teško razmnožavati reznicama jer je pretoplo.
Međutim, ako tvoj tast ima više reznice, a ne možeš na jesen, uzmi sada.
Jedan dio probaj sa hormonom u zemlju, a drugi u vodu.
I jedno i drugo spremi u hlad.

I obavezno ih prenesi tako da je donji dio reznica zamotan u nešto vlažno (salveta, krpa, novinski papir)

[Doktor]

Molim objašnjenje.
Kako se od duda dobije sijeme dali se plod suši šta li već ? :kkkk:


ja pojedem dud i u ustima ti ostanu sitne sjemenkice i samo ih pljucnes u ubocas u zemljicu, tako sam ja napravio i sad gledam oce sto da se desi sa sjemenkicama, nesto malecko je provirilo, pa izvjestim ako bude kakvog napretka ;)

naravno, treba se suzdrzat pa ne progutat dud da bu ostale sjemenkice u ustima :roflmao:nesto kao sa ljubenicom samo malo sitnije hahahah :uimep:

[Mamaa]

Koliko sam ja čitala može se i zreli plod staviti u tegle i prekriti s malo humusa - i to bi trebalo funkcionirati (barem prama literaturi) :ffwjj:

[Doktor]

samo treba odolit tom iskusenju zreli plod u zemlju stavit umjesto u usta :uimep:

[Doktor]

evo jucer uslikan moj mali dudic :uimep:

http://img819.imageshack.us/img819/5708/img6303w.jpg