Nabavka micelija za svoje potrebe

[Salix]

Evo pokrećem temu s obzirom da nas ima iz raznih zemalja.
U Hrvatskoj koliko znam ima samo jedan proizvođač micelija. Sa njim nemam dobro iskustvo. On ne proizvodi micelij za koji sam zainteresiran iako ga ima na reklami. Mislim da ima dosta ljudi koji bi probali uzgoj za svoje potrebe. Kakva su vaša iskustva i da li bi se nekako mogao nabaviti i prenesti preko granice u malim količinama za kućnu upotrebu ( nije dozvoljeno ali micelija jednostavno nema ).

[Chrome]

Moram priznati da nisam znao da je takva situacija sa micelijem.
I sam planiram na proljeće pokušati sa "gljivarenjem", pa će mi tema, ako zaživi, itekako koristiti.

Nažalost, od mene nikakve koristi :uimep:.

[darkoford]

Prije desetak godina u KA je bila firma koja se je bavila micelijem da li još postoji ne znam ali budem provjerio.

Inače mislim da je Mađarska riješenje br.1 za micelij.


2000 godine u KA je preko noći uhvatila manija uzgoja bukovača a ja sam sudjelovao u tehničkoj realizaciji.

Tako sam u potpunosti opremio osam gljivara od 200m2 - 1800m2.

Bukovače smo uspjeli uzgojiti gotovo do savršenstva i tehnički napravili gotovo idealne uvjete ali moji svi klijenti su na žalost propali i do danas nisu uspjeli vratiti dugove.

Inače radilo se o vrećama pšenične slame i micelija.

[Sunka]

Ako ima u Sloveniji, mogao bi ja preko susjeda sredit neke količine, iako nemam sad predodžbu u čemu se pakira micelij i kak to sve uopće zgleda :uimep:
Najbliže tome što sam imao i švercao i naručivao su "sjeme (spore)" paprati i vanilije (orhideja)

[Salix]

Micelij ti je najčešće zapravo "inficirana" pšenica ili slično, jedinična količina je 3 litre. Cijena u Zagrebu je bila oko 130 kn. Ne znam koliko ima zainteresiranih, možda da stavim negdje detaljniji opis gljiva za koje sam ja zainteresiran. Da tražimo zajedno. Sada nije pogodno vrijeme, ali dok se sve dogovori i pripremi biti će taman ( proljeće ).

[glina]

Devedesetih sam micelij gljiva bukovača kupovao u ciglani na Črnomercu i bio je dobar jedna litra na dvije vreče cca 19-22kg sječkane slame 90 % 9% sijena 1 % mljeveni slanutak i mljevene baturice od kukuruza.

Mislim da je bio na kuhanoj pšenici pa si mislim da bi se možda mogao proizvodit doma , skuhat pšenicu pa pustit da proraste .

Nisam neki znalac tako da me ne shvatite doslovno nemam pojma o miceliju mada su mi gljive rasle pristojno 5kg po vreči u tri berbe prosječno pa puta 100-tinjak vreča dobar đeparac za dečka u razvoju.

[taxxodium]

Mislim da u Valpovu postoji čovjek koji to dobro radi. Ali samo micelij bukovače. Prošle godine sam micelij bukovače i brijestovače naručivao od firme iz Zagreba. Ne znam kakva su iskustva s tim proizvođačima naših forumaša. No...Tragajući kao idiot za micelijem raznih vrsta u želji da me gljive iznenade na panjevima u vrtu i dvorištu...Dospio sam na web adrese nekog njemačkog proizvođača, nazvao sam svog prijatelja koji je za mene i naručio i platio micelij jablanovače-topolovače. Nasadio sam micelij na topoline oblice prošle godine u svibnju i kada sam već izgubio svaku nadu da će od toga išta biti, prenio sam ih iz hladovine i vlage na sunce oko jedne gredice kao ukras. I dogodi se čudo! U rujnu su se pojavile na svim topolama jablanovače. Druga strana priče je da su ta tri-četiri litra micelija koštala 50 eura plus topola. Rado bih ja gajio i smrčke i slamnaticu i svašta bi se dalo nabaviti , ali te ljubavi su toliko skupe da je valjda najjednostavnije i najbolje rješenje bukovača. Ne znam što sve imaju sjeverni susjedi i jesu li skupi. Prodati gljive dok su svježe, e to je posebna priča...

[Salix]

Gljiva mora prorasti podlogu prije nego počne stvarati plodišta. Trebalo bi biti brže ako se " zatrapi " jer su bolji uvijeti,pa zatim izvadi. Kad je prorasla počelo je plodonošenje. Ja sam zainteresiran upravo za Jablanovaču ( Agrocybe aegerita ) i Slamnaticu ( Stropharia rugoso - annulata ) zbog minimalnih zahtjeva kod uzgoja. Ako sam dobro informiran micelij jablanovače više nećeš morati kupovati. Dovoljno je da odrežeš drveni kolut koji je prorašten gljivom " spojiš " sa novom podlogom. Slamnatica ne bi trebala biti skupa, mislim da je po proizvedenoj količini odmah iza šampinjona u svijetu.

[Shokre]

Jako interesantna tema :ffwjj:
Već godinama sanjam kak bum jednog dana u nekom tamnijem i vlažnijem kutku budučeg grunta zarazil par panjeva bukovačom.
Malo sam čital o tome (dr Božac) ali mislim da bi se puno više moglo naučiti o tome iz iskustava dobrih ljudi.

[Salix]

Shokre, dosta gljiva ( i ove "moje" ) možeš uzgajati doslovno na balkonu. Naravno ako stanu od ribičke opreme :uimep: .

[taxxodium]

Trupci topole ili oblice, ne znam kako bih to nazvao, bili su utrapljeni od petog do desetog mjeseca prošle godine. Zašto su se gljive pojavile tek u rujnu ove godine, ne znam. Znam da je topola bila svježe sječena i da sam uglavnom ispoštivao ono što sam pročitao. Je li micelij bio preslab ili ne,ne znam. U istom trapu je bila i bukva cijepljena bukovačom i brijestovačom, bez problema je bukovača prorasla istu jesen, a brijestovača ovo proljeće. Ne znam kako je u svijetu za slamnaticu, kod nas u Hrvatskoj ne znam nikoga tko je uzgaja ili prodaje micelij. Fungi iz Zagreba je jako smanjio ponudu valjda zbog slabog interesa za uzgoj drugih vrsta gljiva. Osobno me nije interesirao profi uzgoj. Oko Osijeka nema pravih šuma da bih uživao u šetnji i pokojoj gljivici koju pronađem. Zanimljivo mi je ubrati koju gljivu na njivi i dvorištu u vrijeme kada se pojave u prirodi, jer do prvih pravih šuma moram se voziti i četrdesetak kilometara u jednom smjeru. Ove prorasle topole ću još držati godinu dana da sve dobro proraste, onda ću pokušati to s kolutovima da proširim na još topolovine. Možda budem i eksperimentirao s drugim vrstama drveća tipa vrbe i jablana, možda čak budem pokušao cijepiti i žive vrbe i koje uzgojim. Interesantne su jablanovače zato što sam čitao da se pojavljuju i po četiri puta godišnje ako je dobra godina. Jako brzo i lako se uzgoji i drvo paulovnija i isto je mekano kao vrba,topola i jablan. E, ako bude vremena i zdravlja, igrat ćemo se i učiti i eksperimentirati. Kažu da u Mađarskoj imaju i bukovaču koja puno češće prorasta u godini nego ove koje cse mogu naći u Hrvatskoj.

[zdravko]

Bukovače smo uspjeli uzgojiti gotovo do savršenstva i tehnički napravili gotovo idealne uvjete ali moji svi klijenti su na žalost propali i do danas nisu uspjeli vratiti dugove.

A zbog čega su propali ? Nisi ništa napisao da li su uspjeli šta i koliko uzgojiti !

[Salix]

I mene interesiraju više kao izazov, nešto novo za vidjeti i probati. Prošetaš po dvorištu ili odeš na balkon i " ubereš " večeru. Tvoj opis sam shvatio, ne znam uzrok " kašnjenja " . Žao mi je što sam tako daleko pa ne mogu doći vidjeti kako to kod tebe izgleda. Ako možeš stavi negdje na forum svoja iskustva, možda i koju sliku. Kod fungi perfecti-a sam dogovorio prije dvije godine paket micelija slamnatice ( 3L ). Mjesec dana kasnije kad sam zvao ( po dogovoru ) rekli su da ne mogu kupiti jer ga ne proizvode. Zato se nadam da ovdje na forumu ima ljudi koji imaju slična razmišljanja, pa da probamo nešto napraviti zajedno. Za proizvodnju ovih gljiva kao što znaš doslovno treba najviše volje. Cijena ulaganja nije visoka ( naravno za kućnu upotrebu ) jer se gotovo sve radi po principu uradi sam od otpadnog materijala i jeftinog drva. Iznenađen sam jedino cijenom micelija koju si naveo.

[darkoford]

A zbog čega su propali ? Nisi ništa napisao da li su uspjeli šta i koliko uzgojiti !



Napisao sam da su gljive gotovo svima savršeno uspjele ali jedan kriiminalac preko kojeg je išla cjelokupna nabava i isporuka robe je uspio sve izvarati i ne isplatiti preuzetu robu. Inače klasičan način prevare!

Inače ako se radi na pšeničnoj slami za prave rezultate pšenica u svome rastu ne smije biti kemijski tretirana!

[darkoford]

Nasadio sam micelij na topoline oblice prošle godine u svibnju i kada sam već izgubio svaku nadu da će od toga išta biti, prenio sam ih iz hladovine i vlage na sunce oko jedne gredice kao ukras.


Bilo koji način uzgoja bukovača u zatvorenom prostoru iziskuju što veći postotak vlage u zraku ali nikako ne direktno polijevanje ili špricanjem vodom.


Što veći postotak vlage veće i kvalitetnije gljive.

Ako je uzgoj u zatvorenom prostoru obavezna je ventilacija (indirektna, odnosno sviježi zrak ne smije puhati po gljivama već strujati između njih) i isto tako odvod nataloženog CO2 kojega gljive proizvode.

Zbog CO2 svoje panjeve ili vreće držite minimalno pola metra od poda pogotovo ako nemate odvodnu ventilaciju.

Kombinacijiom regulirane temperature i vlage tempirate uzgoj gljiva.

[glina]

Kombinacijiom regulirane temperature i vlage tempirate uzgoj gljiva. Nikada ništa ne radite na silu već uzmite teži čekić!


Ja sam svojih 100-tinjak vreća držao u svijetlom i prozračnom podrumu . Prvo cigleni blokovi, na njih daska pa vreće sa supstratom pa opet daska na vreće pa drugi red vreća još povezanih za strop. Jednom su mi izrasli čudni oblici pa sam se posavjetovao i pojačao protok zraka . Sječam se da sam za zimski period imao jednu vrstu bukovača aza ljeto drugu.

Sve sastojke sam prokuhavao , koristio suđe ( bačve ,korita) oprano u hipermanganu a napunjene vreče složio na mjesto rasta i odrezao uši na vreći ( dolje) da iscuri višak vlage . Rupe za rast sam probijao tek kada vreća potpuno pobijeli. Slamu i sijeno sam sječkao na staroj sječkari i to je bio najteži posao. Najbolja se pokazala zobena slama.

Nakon treče berbe izbacivao sam supstrat u vrt kao gnojivo , a nekad su izrasle bukovače samci ogromnih plodišta sječam se jednog od 900 grama.

pozdrav.

[darkoford]

u svijetlom i prozračnom podrumu



Može biti na svijetlu ali ne direktno izloženo suncu.

Mi smo inače radili stalke od rebrastog armaturnog željeza fi 16mm sa tri noge (kao stalak za mikrafon) na koji smo nabijali pet vreća s tim da prva počinje na pola metra od poda.

Na stropu imeđu redova svakih metar ugrađivali obujmice fi 300mm kroz koje smo provlačili najelonski tunel koji se na kraju svezao a na početku šelnom učvrstio na kučište ventilatora.
Kada se ventilator uključi i napuše tu recimo vreću lemilicom se buše male rupice da zrak svuda ravnomjernom količinom prolazi između redova vreća.

Uz rubove poda razvukli smo odvodne kanalizacijske cijevi fi 100mm na kojim smo svakih metar bušili rupu fi 40 a na kraju suprotno od ventilatora za usis ugradili ventilator za izvlačenje CO2.

Oni koji nisu imali uređaj za vlagu jednostavno su stalno polijevali pod.(zato Mađari rade plastenike na zemlji u kojoj naprave doslovno blato)

Napomena:
Tko se bavi ovakvim uzgojem bukovača obavezno treba koristiti zaštitnu masku zbog jako velike količine spora!

[taxxodium]

U cijeni su bili i troškovi poštarine, no to je meni došlo kao poklon. Više ne znam ni koliko je točno kg micelija bilo. Evo dva linka s njemačkih stranica, pa tko ima prijatelje ili vezu, ili tko misli da neće imati problema s poštom i carinom, neka krene u avanturu. www.edelpilzzucht.de/pilzbrut.htm , www.pilzzuchtshop.eu/koerner-pilzbrut/pioppino-koernerbrut.php. Salix, možda sve to ima i bliže, ne znam. Ja sam bio nestrpljiv i svejedno sam morao čekati i taj micelij iz Njemačke skoro dva mjeseca jer nisu imali odmah gotov proizvod. Na ove dvije adrese ima puno toga za naručiti i kratkih naputaka što i kako raditi s micelijem.

[lesso]

Molim vas tko zna gdje se u zagrebu može nabaviti micelij bukovače i koliko košta taj sport?
Koje godišnje doba je najbolje za nasađivanje micelija?

[Sunka]

Ovo je topic za dogovor/komentiranje/odgovaranje isključivo o pomoći oko nabavi micelija preko grane, kao što to i piše u prvom postu koji je napisao pokretač topica Salix.

Ovo nije topic o tome kako se uzgajaju bukovače, koliko velike uši imaju afrički slonovi i kako feeder tehnikom uhvatiti australsku slatkovodnu ražu. Od sada bacam sve nevezano za temu topica u trash. Svatko može otvorit novi topic, pa koristite tu pogodnost ako već ne postoji otvoreni o temi o kojoj želite raspravljat.



Evo pokrećem temu s obzirom da nas ima iz raznih zemalja. U Hrvatskoj koliko znam ima samo jedan proizvođač micelija. Sa njim nemam dobro iskustvo. On ne proizvodi micelij za koji sam zainteresiran iako ga ima na reklami. Mislim da ima dosta ljudi koji bi probali uzgoj za svoje potrebe. Kakva su vaša iskustva i da li bi se nekako mogao nabaviti i prenesti preko granice u malim količinama za kućnu upotrebu ( nije dozvoljeno ali micelija jednostavno nema ).

[darkoford]

Molim vas tko zna gdje se u zagrebu može nabaviti micelij bukovače i koliko košta taj sport?


Jedna tona gotovog supstrata 1700Kn (prije sedam godina) u Sesvetama i Jaski!:hmmm:

[seneka]

Molim vas tko zna gdje se u zagrebu može nabaviti micelij bukovače i koliko košta taj sport?
Koje godišnje doba je najbolje za nasađivanje micelija?
U Zagrebu se može nabaviti micelij , tj pšenica zaražena micelijem. Masa je 2 kg ima za 6 vreća. Trgovina se nalazi kod nadvožnjaka ž. pruge prije skretanja tramvaja prema autobusnom kolodvoru, na lijevo (ako ideš sa smjera zapada, tj gl. kol.)..
Cjena 120 kuna..:ffwjj:

[Dudach]

Trgovina se nalazi kod nadvožnjaka ž. pruge prije skretanja tramvaja prema autobusnom kolodvoru, na lijevo (ako ideš sa smjera zapada, tj gl. kol.)..

Kaj negdje kod Branimirca? Ima jedan frend koji se hoće ubacit u taj biznis pa pitam :uimep:

[veljkoi]

Možda Vam pomogne ovaj kontakt www.bukovaca.net (http://www.bukovaca.net)

[seneka]

Dudach, adresa je Agromlinar, Branimirova 67 tel 014552703 tu sam ja lani kupovao micelij i vreće, dobije se i uputstvo

Sada ću dobiti puno Thanksa, a vjerojatno i jedan ban od admina:lert:

[Zbracun]

a vjerojatno i jedan ban od admina

Nećeš, dućani se smiju navesti, samo da su vezani za vrtlarstvo i ribolov. Na Home stranici ih imaš neke navedene, ako nisi primjetio :ffwjj:.

[Salix]

Da osvježim temu, nabavka micelija.
Sada je već vrijeme za nabavku. Zna li netko kakva je situacija recimo u Sloveniji, Bosni ili negdje drugdje ( gdje ima laboratorij i koje su cijene ).
Gljive koje sam naveo u toku teme su vrlo jednostavne za uzgoj i zahtjevaju minimalna ulaganja ako se radi o amaterskoj proizvodnji. Za slamnaticu treba 1/2L micelija po bali slame - znači ulaganje od cca 35kn ukupno po bali (pretpostavka cijene - micelij 130kn/3L, slama 10kn / bala ). Mogu i napisati što sam prikupio o njima. Jedini problem je zapravo nabavka micelija.
Da li je netko zainteresiran.

[darkoford]

Ako se smije i imate mogućnosti najjeftinije je micelij kupiti u Mađarskoj.
Slama bi trebala biti prvenstveno "eko" proizvodnje jer tretiranje raznim kemikalijama znatno smanjuje prinos bukovača.

[hoya60]

Salix, ja sam zainteresirana za sve detalje. Samo napiši.

[xenia64]

Mene isto zanima. Prije dvije godine sam naručivala od Fungi Perfecti ali kad god nazovem oni bi rekli da će biti za mjesec dana, pa sve tako dok na kraju nisam odustala. I druge gljive, shiitake, baršunastu panjevčicu.

[pauk]

jel' netko isprobao stavljanje micelija u netom posjeceno drvo?

(navodno to bukovacama pase skroz)

[tajac]

Moji roditelji i njihovi kućni prijatelji osamdesetih su bili prvi u bivšoj državi kao veliki uzgajivači šampinjona i usputno su se bavili bukovačama. To su bili hangari pripremljeni za proizvodnju u pravom smislu riječi (2 komada 22x12 m sa svim sadržajima za gljivarenje: zamračenje, vlaga, ventilacija, predprostor sa formalinom, sustav za zagrijavanje...da ne pričam dalje) i bili su kooperanti sa dukatom, sve što nisu sami plasirali otkupio je dukat i hladnjačama odvezli dalje. To je ujedno i odgovor Zdravku kad pita zašto su propali oni sa proizvodnjom, eto, zato jer u našoj državi nema plasmana za ono što proizvodiš. U bivšoj jugi je to bilo savršeno organizirano. Sjećam se da su se pare prale u svim đepovima. Ljudi su dolazili po kilu , dve, tri... to je uglavnom nama djeci išlo u đep...al je bilo paraaa. A sad da se vratim na temu posta, onda je najbolji micelij dolazio iz Italije ali na žalost nešto je krenulo po zlu pa su morali se organizirat prema Mađarskoj. Sjećam se da su kompost nakon berbe odvozili svi ko je stigao, jer se moralo isprazniti zbog druge ture, i bacali ga po vrtovima i vinogradima...još je dugo godina po vrtovima i vinogradima wbilo šampinjona za berbu :ffwjj: . U Jaski još uvijek postoji jedan od njih koji se bavi proizvodnjom i šampinjona i bukovača i mislim da nebi bio problem da se ode do njega ili kontaktira da udjeli koju šaku micelija :uimep: znam ga osobno i vjerujem da će bez problema uskočit...nadam se da se ne varam :hmmm:

[Salix]

Salix, ja sam zainteresirana za sve detalje. Samo napiši.

Mene isto zanima. Prije dvije godine sam naručivala od Fungi Perfecti ali kad god nazovem oni bi rekli da će biti za mjesec dana, pa sve tako dok na kraju nisam odustala. I druge gljive, shiitake, baršunastu panjevčicu.
Otvoriću novu temu, da ne spamam post. U roku 3-4 dana ovisno o poslu.
Xenia isto je bilo i sa mnom, obećali ja nabavio materijal. Kad sam zvao da preciziram isporuku nude mi nešto drugo i uvjeravaju me. Zato sam i pokrenuo ovo jer nije problem uzgoj već micelij.


---------------------------------- Postovi spojeni! Napisani u razmaku od 5 minuta ----------------------------------


jel' netko isprobao stavljanje micelija u netom posjeceno drvo?
(navodno to bukovacama pase skroz)
Može, dapaće sigurnije je jer je manja mogućnost od naseljavanja "konkurencije". Treba potražiti ima savjeta kako se to radi.
Bukovače po literaturi se mogu " cijepiti " bez problema na panjeve u šumi.

[DebeliMedo]

Zanima me da li se tko okušao u uzgoju/razmnožavanju gljiva pronađenih u prirodi (npr: sunčanicu ili grmače ili ...)?

[DebeliMedo]

Evo da se nadovežem sam na prethodni post.
Pošto sam ulovio nekoliko primjeraka nešto starijih i večih pečurki (agraricus campestris) odlučio sam ih pokušati razmnožiti. Dakle nabaviti njihov micelij - iz vlastite proizvodnje. :roflmao:
Na webu postoje opisane tehnike uzgoja gljiva - od spora do "gljiva", ali one su sve podrazumijevaju veliku brigu oko sterilnosti svega potrebnoga.
Ja sam pokušao to izbječi, jer gljive ionako rastu u prirodi gdje se nalazi nebrojeno mnogo bakterija i ostalih "polutanata".
Napravio sam slijedeće:
Eksperiment 1. - sa gljiva sam uklonio gornju pokožicu i naravno stapku. Usitno sam corn flakes (zaboravljen u špajzi) da povečam količinu ugljikohidrata. Corn flakesu sam dodao humus za cvijeće, pripremljene klobuke gljiva i doooobro sve izmiješao. Dobivenu smjesu sam stavio u dvije staklenke za zimnicu, zatvorio i stavio na toplo i mračno.
Eksperiment 2. - pošto me zabrinjava sol iz corn flakesa (ali ipak vjerujem u pufersku sposobnost humusa) u jednu zavezanu vrečicu sam stavio gljive (Pripremljene kao i u prvom eksperimentu), humus i pšeničnu krupicu (gris).

Ako što bude od ovoga, postat ću i slike, ako ne bude - barem sam probao.

LP svima!

[Salix]

Svaka čast na želji i trudu, nadam se na nećeš odostati dok ne savladaš sistem. Evo par mojih opaski bez namjere da te obeshrabrim :ffwjj:.
Klobuke gljiva u podlogu :hmmm: - zašto, pa kada počnu trunuti mogu uništiti podlogu.
Trebao si koliko se sjećam " zrele " klobuke treba položiti na hranjivu podlogu kako bi spore koje ispadaju padale na nju. Poslije se uklanjaju.
Zašto nisi stavio piljevinu i žitarice koji se najčešće koriste. Zemlja za cvjeće zna sadržavati određenu količinu fungicida. Dezinfekcija malih količina podloge je tako jednostavna da ne znam zašto je nisi napravio.

Postojao je jedan zanesenjak u gljive u Zagrebu prof. Božac pokušaj nekako stupiti u kontakt sa njim mislim da možeš dobiti dragocjene savjete iz prve ruke.

Sretno i nadam se tvom uspjehu.

[jafer1]

Prvo da odgovorim Salixu o gospodinu Božcu. On nije postojao jer je čovijek živ i još uvijek radi na Agronomskom fakultetu u Zg-u. Čovijek je napisao jedno 14 knjiga o gljivarstvuu i jedan je od najvećih stručnjaka u RH sigurno, a i šire. Bio na jednom njegovom predavanju očekivajući da će nas upoznati s svjetom gljiva, ali nije.
Uglavnom radilo se o proizvodnju micelija i uzgoju gljiva iz domaće radinosti. Konkretno nm je demostrirao kako se micelijom gljive vrganja zarazi korjen hrasta ili čak četinjaća i on garantira da se za otprilike 3 godine razvije gljive za konzum.
Naravno da se (mladica koja je zaražena) mora zasaditi u šumu ili livadu i da se godina u okolini stabla mogu brati gljive.
Postoji i neki dokumentarac o tome kaj je on snimil, ali ga nemam.
Kontaktirajte ga on će sve objasniti, jer točan postupak sam zaboravil.
Sorry

[Salix]

Jafer 1 - gospodina Božca sam sreo pred puno godina kada je kao zamjena jednom mom profesoru ( razbolio se ) držao predavanje i za mene je bilo vrlo poučno.
Napisao sam " postojao je " jer nemam nikakvih informacija o njemu ali i naveo da proba stupiti u kontakt s njim. Nisam ga pokopao.
Znam da ima veliko znanje i iskustvo - da se bavio ili bavi sa pokusima u vezi uzgoja gljiva na razne načine zato sam i napisao post.

[DebeliMedo]

Dapače, upravo sam i pristupio ovom forumu kako bih razmijenjivao iskustva i ideje sa drugim ljudima koje zanimaju iste teme. Tako da me neće ovo obeshrabriti, dapače, još više podržati!

Jedan od razloga zašto sam napravio ovako, a ne na provjereni način je i moj 1g jopac koji stalno trči zamnom - "Tata... tata...". :uimep:

U trgovinama u kojima sam gledao nisam pronašao agar-agar za hranjivu podlogu. Da li netko zna što se još može koristiti kao podloga za proklijavanje spora i prvi razvoj micelija prije inokuliranja steriliziranih žitarica?
Negdje naletio na vodu od kuhanja krumpira, ali opet u kombinaciji sa agar-agar-om.

Svakako ću isprobati i provjerene tehnike čim sakupim sve potrebno.

[Salix]

Mislim da agar može zamjeniti želatina.
Agar se mogao nabaviti u trgovinama zdrave hrane ( pitaj možda imaju i sada ).
Za pripremu podloge potraži knjigu od Sibile Jelaske ( knjižnice ) u knjizi se bavi se kulturom tkiva - potraži u njoj o hranjivim podlogama. Mislim da se može praviti od banane određenim postupkom.
Pogledaj i ovu stranicu koju imam spremljenu za svaki slučaj :sram: ( izbrisaću ju danas sigurno ).
http://www.omnisterra.com/botany/cp/slides/tc/tc.htm



(http://www.omnisterra.com/botany/cp/slides/tc/tc.htm)

[DebeliMedo]

Izvješće o napretku eksperimenata (nakon 9 dana):
Exp. 1. - Mjestimično su se pojavile bijele vataste nakupine (možda će biti nešto):roflmao:
Exp. 2. - Vidljiv popriličan broj bijelih točkica (ali to je vjerojatno gris) :( . Istaložilo mi se poprilično tekušine pa mislim da ću prebaciti ocjeđeni sadržaj u staklenku.

[DebeliMedo]

Exp. 1. je otišao korak dalje. (Exp. 2. - propao).
Nakon što je micelij zabijelio cijelu staklenku, skuhao sam pšeničnu slamu, izmješao ju sa sadržajem staklenke i sve skupa zavezao u plastičnu vrečicu.
To sada stoji na toplom i mračnom. (a ja čekam :coffee2:)

[darkoford]

pšeničnu slamu

Ne znam da li sam spomenuo da je bitno da slama nije previše tretirana sa raznim kemijskim sredstvima. Najbolji je uspjeh ako nije sa ničim tretirana.



izmješao ju sa sadržajem staklenke i sve skupa zavezao u plastičnu vrečicu.

Koje je to ukupne veličine? Stavi neku slikicu.

[DebeliMedo]

Slama nije ničim tretirana to znam sa sigurnošću jer je iz vlastitog uzgoja. Posijano i do žetve nije dirano.
Količine nisu velike. Stavio sam u dvije vrečice za zimnicu od 5kg.
Svakim danom se pojavljuje sve više bijelih vunstih nakupina. :)

[DebeliMedo]

Eto mene s novim updateom! Jučer sam primijetio male falusoidne izrasline na slami!

:hurra:
http://i49.tinypic.com/2qtacti.jpg

[Kugla]

a micelij lisičarki,e to je gljiva,gdje to nabaviti i kako to uzgojiti

[karloribolovac]

Micelij Bukovace nabavljam kod covjeka Iz sela Lekneno nadomak Velike Gorice cijena je 10kn/l. Naime isti covjek je rekao da je micelij Šampinjona najbolje nabaviti i Holandije, a Mađarski je “škart“.
Ja sadim Bukovace na zobenoj slami koju kuham. Zatim je slazem red slame red micelija, tako da ispadne omjer po vreci koja je visine 170-180cm, oko 2-3l. Koristim vrece koje nabavljam u Petrokemiji Kutina, vrece su nove i nema ni traga nekim kemikalijama. U prvom pokusaju sam na 3 vrece ostvario prinos u prvoj berbi 13kg, u drugoj 10kg i u trecoj 7kg, no uzmimo u obzir da su to visoke vrece. Pokusao bih i s ŠAmipnjonima, no jos nisam uspio doci do micelija.

[sunceeee]

Ajmo ljudi, osvježite ovu temu!
I ja sam jako zainteresirana za hobi uzgoj gljiva.
Najprije ću pokušati s bukovačama, kad provjerim da li u Branimirovoj u Zg- u još postoji dučan.
Inače nemam pojma o uzgoju, ali zašto ne pokušati ako su ulaganja minimalna- treba samo dosta volje i truda, te ako imaš neiskorištenog prostora a i šumu nasuprot kuće. :dfhb:

[DebeliMedo]

Na žalost umjesto Agraricus Campestris (livadna pečurka) iznikla Coprinus picaceus (šarena gnojištarka).
Znak da je materijal bio inficiran. Slijedeći put će možda biti bolje!

Nego ja nastavljam s kemijanjem.
Sada, nakon preklikavanja literature i youtubea odlučaio sam se na pokušaj razmožavanja bukovače. Koliko sam pronašao to bi trebala biti "Mushroom for Dummies".
Ovoga puta sam dijelove stabljike bukovače iz trgovine (malo stariju s vidljivim micelijem po njoj) slagao u sendvič od vodom pofurenog kartona.
Nakon 3 dana micelij je prorastao gornji karton. Za cca 3 dana je u planu prebacivanje na steriliziranu pšenicu. Svakako ću poslikati pa objavim i slike.

[mecctro]

Ovoga puta sam dijelove stabljike bukovače iz trgovine (malo stariju s vidljivim micelijem po njoj)

Kako da prepoznam micelij? Ili, ako ima slika, još bolje.

[DebeliMedo]

Ako se na gornjoj strani klobuka nalazi „bijela plijesan“ (vatasta nakupina – male dlačice) to je onda to!

[Sumskicovjek]

Nedavno sam u tv emisiji Vrtlarica vidio način uzgoja bukovaće pomoću drvenih čepova.Čepovi koji su prorasli micelijem nabiju se u izbušene rupe u bukovom trupcu.Trupac se pokrije folijom, na proljeće ga otkrijemo i obilno zalijemo.
Smjestimo ga u hladovinu, i tu je brigama kraj. Uz vikendicu imam malu šumicu i ta metoda bi mi savršeno odgovarala. Zato oko neko od Vas zna gdje nabaviti takve čepove i to objavi bio bih vrlo zahvalan.

[sunceeee]

Sumskicovjek, pogledaj na stranicama Fungi perfecti (Zagreb). Samo da ti napomenem da bi trupci trebali biti friško odrezani (ne bi trebali stajati više od 1 mj).
I ja se spremam na proljeće u istu takvu avanturu. Sretno!

[wasp111]

...gdje nabaviti takve čepove...

Ako ne možeš nabaviti čepove s micelijem, možda lakše možeš kupiti micelij nasađen na pšenicu, pa pšenicu ubacivati u rupe izbušene u trupcu. Znači bitno je samo to da micelijem zaraziš deblo, a nije bitno na što je micelij nasađen. Prodavači znaju staviti veću cijenu na čepove nego na pšenicu, a radi se o istoj stvari upakovanoj na drugi način.

[mecctro]

Za cca 3 dana je u planu prebacivanje na steriliziranu pšenicu. Svakako ću poslikati pa objavim i slike.

Kako je prošlo s ovim?

[Zbracun]

Ljudi, stanite malo! Ovo je topic o nabavi micelija, a ne uzgoju. Ako treba, otvorite topic za uzgoj.

[DarioD]

Nabavljeni čepovi sa micelijem tu (http://www.fungi-perfecti.hr/micelij_na_drvenim_cepovima.htm). Slijedili sve po uputama.... Čak je krenula paučinica.... i onda je sve stalo. Ostale rupe i čepovi unutri bez ičega.. A baš smo lijepo sve odradili (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=11923&page=5&p=221091#post221091) pazili mazili, povremeno i vlažili ispod najlona.. Ali 20m niže na cesti iz tucanika je bila kolonija 2-3 vrste gljiva... Samo smo ih gledali (i one nas) :uimep:.

[mecctro]

Možda trebate duže čekati. Rekla je Kornelija u nedjelju (mislim da 10.02., ako ne onda 03.02) na vrtlarici da je isto već bila odustala i onda da su je najesen iznenadile.

[bubimir]

Nabavljeni čepovi sa micelijem tu (http://www.fungi-perfecti.hr/micelij_na_drvenim_cepovima.htm). Slijedili sve po uputama.... Čak je krenula paučinica.... i onda je sve stalo. Ostale rupe i čepovi unutri bez ičega.. A baš smo lijepo sve odradili (http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=11923&page=5&p=221091#post221091) pazili mazili, povremeno i vlažili ispod najlona.. Ali 20m niže na cesti iz tucanika je bila kolonija 2-3 vrste gljiva... Samo smo ih gledali (i one nas) :uimep:.


kupila sam čepove s mirisnom aniskom, u subotu idem "saditi".