1. Čišćenje foruma od neaktivnih članova

    Svi koji su registrirani na forumu, a nisu se ulogirali barem jednom u zadnjih 60 dana, biti će izbrisani pri slijedećem čišćenju foruma od neaktivnih usera. Ovakvo čišćenje foruma biti će pokretano otprilike svaka 1-3 mjeseca.

    Zadnje čišćenje provedeno 02/2014


    P.S. Ako se pokušate ulogirati, a ne prihvaća vam Username i Password (a bili ste registrirani prije), znači da ste izbrisani poradi neaktivnosti pri zadnjem čišćenju foruma. Najvjerojatnije vam nije username zauzet, pa se možete registrirati opet sa istim podacima.

    Za sve probleme pri registraciji, kliknite pri dnu stranice na Contact Us ili klikni Ovdje.

Šimšir (Buxus sp.)

Discussion in 'Grmovi i živice' started by Sunka, Sep 18, 2009.

  1. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    Šimšir (Buxus sp.)


    [​IMG]

    Šimšir je gusti zimzelen i grm spora rasta, porijeklom iz južne Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Odlikuju ga kožasti, sjajni listovi, koji su na licu tamnozeleni, a na naličju svijetlozeleni. Na granama ostaju 8-12 godina. U proljeće šimšir cvjeta neuglednim, zelenkastožutim cvjetovima iz kojih se razvija svijetlosmeđi plod u kojem se nalazi nekoliko sjemenki. Uzgaja se uzduž našeg primorja, gdje je često samonikao, te u kontinentalnom dijelu zemlje jer odlično podnosi niske temperature. lako će dobro uspijevati na gotovo svakom tipu tla, preporučljiva je sadnja na dubljim i vlažnijim tlima.

    Šimšir svoju popularnost duguje ne samo tradiciji, već i višestrukoj mogućnosti primjene u hortikulturi. Može biti upotrijebljen kao samostalna biljka ili u kombinaciji s drugim vrstama, za odjeljivanje pojedinih površina u vrtu, niski obrub gredica sa sezonskim cvijećem ili ružama, gusta živica za osiguranje potpune intimnosti prostora, kao pozadina za niže biljke, za obrubljivanje terasa, parkirnih prostora ili pješačkih putova, za uzgoj u velikim posudama, te, konačno, za oblikovanje raznih oblika i struktura (topiari).



    Vrste i sorte šimšira
    [*]Danas je poznato oko 30 vrsta šimšira porijeklom iz raznih dijelova svijeta. Dvije su vrste, Buxus sempervirens i Buxus microphylla, kao i njihove brojne sorte našle svoju primjenu u hortikulturi kao ukrasne biljke. U većini ćete naših rasadnika, na žalost, pronaći samo neke od sorti.


    • (B. Sempervirens) je gusti grm ili nisko zimzeleno stabalce sjajnih zelenih listova. Stariji primjerci mogu dosegnuti visinu i do 5 m, mada su najčešće 1,5-3 m. Listovi su tamnozeleni na licu i svijetlozeleni na naličju, veličine oko 3 cm. Obično se upotrebljava za obrubljivanje. Vrsta i njeni kultivari dobro podnose hladnoću.

    • B. sempervirens "Angustifolia" je sorta krupnijih listova. Ponekad raste u formi stabalca.

    • B. sempervirens "Elengatissima" odlikuje se gustim rastom i prošaranim, sivkasto - zelenim listovima.

    • B. sempervirens "Pendula", viseći oblik krošnje, raste u obliku malog stabalca, pogodna za izradu bonsaija.

    • B. sempervirens "Suffruticosa", spororastuća kompaktna sorta. Lista veličine oko 2 cm. Ova je sorta poznata i kao engleski šimšir i jedna je od najpopularnijih. Izuzetna je vrsta za niske živice. Naraste do 1 m te 1,5 m u širinu.

    • B. sempervirens "Handsworthensis" uspravna je rasta, listova dužine do 4 cm. Idealan je izbor za podizanje visokih živica.

    • B. sempervirens "Marginata" sorta je prošaranih žutozelenih listova.

    • B. microphylla, japanski ili sitnolisni šimšir. Niska je rasta. Naraste do 1 m. Zeleni listovi, veličine 0,5-2 cm, u jesen i zimu poprime bakrene tonove. Obično se upotrebljava za niske živice, obrube ili kao vrsta za sadnju u kamenjaru.
    • B. microphylla "Compacta" je najpopularnija sorta. Odabrat će je svi koji traže vrstu za sasvim niske obrube. Naraste oko 30cm.

    [​IMG]


    Pravilnom njegom do uspjeha
    lako se pokazao kao vrsta prilagodljiva raznim stanišnim uvjetima, preporučljiva je sadnja na dobro dreniranim tlima. Prevelika vlažnost može dovesti do oštećenja, pa čak i propadanja biljke. Nikada ne smije biti sađen na područjima gdje je tlo stalno vlažno, primjerice pod krovovima ili krošnjama stabala, s kojih se voda neprestano cijedi. Iako će uspijevati i na potpuno osunčanim područjima, idealno uspijeva na zasjenjenim mjestima. Kao takav je nezamjenjiva vrsta za sadnju u sjenovitim dijelovima vrta, gdje će uspijevati malen broj biljaka. Uzgaja se na tlima kojima je pH-reakcija između 5,5 i 7,5.


    Sadnja
    Nakon dobre pripreme tla krećemo sa sadnjom. Rupa za sadnju trebala bi biti dva puta šira od korijenove bale, ali ne i preduboka. Biljke sadimo do one dubine do koje su bile posađene i u posudi. Preduboka sadnja može dovesti čak do propadanja biljke. Nakon sadnje tlo ispunimo dobrom vrtnom zemljom. Jedino ćemo na taj način osigurati brzo prorastanje korijena. Nakon sadnje tlo oko biljke treba dobro utisnuti nogom i obilno zaliti. Redovito zalijevanje vrlo je važna mjera kod uzgoja novoposađenih sadnica. Pri zalijevanju treba paziti da voda dopre do zone korijena. Zato je potrebno redovito zalijevanje većim količinama vode.


    Gnojidba
    Osim osnovne gnojidbe pri sadnji, šimšir tijekom godine prihranjujemo jednom do dvaput. Prvu prihranu provodimo u proljeće, pred početak vegetacijske sezone, a drugi put krajem lipnja ili u srpnju. Kako se čestim šišanjem odstranjuje veliki dio biljne mase neophodan za normalnu ishranu biljke, nužno je redovito prihranjivanje. Za to koristite kompleksna mineralna gnojiva s produženim djelovanjem, a koja će osigurati dobru ishranjenost kroz dulje razdoblje. Danas se u prodavaonicama poljoprivrednih proizvoda mogu naći specijalna gnojiva namijenjena gnojidbi šimšira.


    Rezidba
    Tijekom prvih nekoliko godina nužno je provoditi redovitu rezidbu čim biljka poraste kako bi se postignula dobra razgranjenost. Kod orezivanja šimšira uvijek se treba pridržavati pravila koje vrijedi i za kod ostalih živica, a kaže da se biljke uvijek orezuju tako da u poprečnom presijeku imaju oblik trapeza. To bi značilo da je biljka pri tlu uvijek za nekoliko centimetara šira no što je pri vrhu. Na ovaj je način osigurano ravnomjerno dopiranje svjetlosti do svih dijelova te će tako biti punija i zelenija. Već odrasla živica orezuje se nekoliko puta godišnje. Kako se ne bi previše razrasla, svaki se put reže 0,5 cm više od posljednjeg.

    Što se učestalosti orezivanja tiče, ono se redovito provodi od ožujka do rujna, kada je rast mladica intenzivan. Ovisno o složenosti oblika šimšira varira i broj orezivanja. Tako će za obične živice biti dovoljna tri-četiri puta godišnje, dok se kod održavanja složenijih formi (kugle, razne figure) broj povećava.

    [​IMG]


    Zalijevanje
    Novoposađene biljke u prvoj godini treba redovito zalijevati, posebice u danima bez oborina. Odrasle biljke podnijet će i kraća sušna razdoblja. Zbog održavanja vlažnosti tla dobro je tlo oko biljke rnalčirati nekoliko centimetara debelim slojem borovih iglica, kore drveta i sl. Sloj rnalča, osim što sprječava isušivanje tla, ujedno održava zonu korijena hladnom, a istodobno sprječava i rast korova.


    Razmnožavanje
    Uzmemo li u obzir cijenu pojedine sadnice, kao i broj komada potrebnih za podizanje jednog metra živice, jasno je da ćemo uštedjeti znatna sredstva odlučimo li se sami razmnožiti šimšira. Srećom, postupak je vrlo jednostavan i uspjeh ne bi trebao izostati.
    Šimšir se uobičajeno razmnožava reznicama, makar je moguće i razmnožavanje iz sjemena. Štoviše, entuzijastima će pravo zadovoljstvo predstavljati razmnožavanje iz sjemena jer postoji velika vjerojatnost da će iz sjemena uzgojene biljčice u nekim svojstvima biti različite od roditeljske biljke, dok će im one uzgojene iz reznica biti identične.  :rtvb: 

    Reznice uzimamo tijekom srpnja i kolovoza sa zdravih, dobro razvijenih biljka. Najbolje je to činiti rano ujutro, prije velikih vrućina. Najkvalitetnije su vršne reznice dužine između 10 i 15 cm. Rez pravimo ispod najdonjeg lista. S donje polovice reznice uklonimo sve listove. Ubrane reznice prije sadnje umočimo u prah za pospješivanje ukorjenjivanja. Kao supstrat koristimo mješavinu treseta i riječnog pijeska ili pak gotov supstrat za ukorjenjivanje (tzv. steckmedium). Reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu prekrijemo prozirnom plastičnom vrećicom i smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost zraka oko 80 posto. Daljnja se
    njega sastoji u redovitom orošavanju te povremenom prozračivanju. Šimširu će trebati nešto dulje razdoblje za ukorjenjivanje (obično 3-4 mjeseca). Kada se mlade biljke dobro ukorijene, presađujemo ih na željeno mjesto ili u pojedinačne posude u kojima ih njegujemo do sadnje u vrt.  :xqqa: 

    [​IMG]
  2. mrav
    Offline

    mrav Provjereni

    Joined:
    Dec 18, 2009
    Messages:
    125
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +6 / 0 / -0
    Posadio sam cca 40 m živicu od šimšira prošle godine, sad sam u frci ne znam da li je spororastući ili "još sporijerastući", po čemu da znam koja je vrsta.  :doh: 
  3. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    Šimšit općenito jako sporo raste
  4. mrav
    Offline

    mrav Provjereni

    Joined:
    Dec 18, 2009
    Messages:
    125
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +6 / 0 / -0
    Daj molim te reci za nekih 10 godina koliki bi mu bio prirast.
  5. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    Dosta to zavisi od redovitog podšišavanja.
  6. mrav
    Offline

    mrav Provjereni

    Joined:
    Dec 18, 2009
    Messages:
    125
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +6 / 0 / -0
    A ništa sad, ostavit ću je neka raste, dat ću joj sva gnojiva koja su joj potrebna, malo ću joj "pričati" pa nek bude kak bude.

    Ma samo da naraste do 1m (al ne za 30 god.)
  7. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    To tebi treba za ogradu ili za nešto drugo?
    Ako je za ogradu, jesi razmišljao da posadiš nešto drugo što brže raste?
  8. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Evo iskustvo mog mužića:
    • Prije 18 godina je popikao šibe (reznice) šimšira.
    • Za 5 g. su bile nekih 90 cm.
    • Za 10 g. su bile oko 170cm.
    • Šišaju se 2-3 puta godišnje.
    Nadam se da imaš neku orijentaciju. S tim da ih je on upiknuo i zaboravio na njih - znači bez prihrane i tepanja  :uimep: 
  9. DraganB
    Offline

    DraganB Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Pa, ovo je strašno. Prodje te volja za ogradom.

    Mamaa, šta predlažeš, tako nešto, žbunasto i zimzeleno, ali da raste brže ? Ja imam na jednom delu ograde, oko 15 m hibiskus, ali on je drvenasta biljka te je listopadan. Jeste da ima lepe cvetove, raste visoko, puno lišća i bude prava ograda, ali samo 6-7 meseci.  :grgljam: 
  10. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    Nisam mamaa, ali pročitaj ovaj topic!
  11. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Najbrže bi ti narasla Kalina (Ligustum). Ako ćemo da je izgledom slična šimširu, da je pogodna za tvoje podneblje, brzo raste (predviđena za živice visine 2-3m). Dobro podnosi orezivanje. Ako ideš iz reznica u startu gubiš jednu godinu. S druge pak strane ona brzo raste i ako je područje koje želiš oživičiti veliko tada je i ušteda velika.

    Kao slijedeća Lovorvišnja (Prunus Laurocerasus) - raste sporije od Kalne i izgledom ima malo veće listove. Predviđena za živice srednjih visina. Dobro podnosi orezivanje.

    Također mogu spomenuti Tisu (Taxus baccata) koja po meni daje elegantnu notu cijelom okruženju. No svi njeni dijelovi su otrovni -pa ako imaš malu djecu ili životinje -bolje ne.

    Tuju i Čempres ja osobno nebih preporučila, radi njihove nepredvidive čudi, pa da ti se ne dogodi da imaš rupe u živici.

    Ovo je neka moja osobna rang lista favorita od zimzelenog  :ffwjj: 
  12. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    Gosp. Šunka je u pravu!
    Najbolja i najbrže rastuća živica se dobije od kaline (Ligustrum vul.), te (iako nešto sporijeg rasta) šimšira (Buxus sem.). U redu, tu je i tuja, posebno razvikana Thuja occ. 'Smaragd' ili neki drugi kultivari tuje. Tisa je krasna, ali raste dosta sporo, a grab je ipak listopadan.
    Nadam se da će koristiti ovo što ću Vam kazati u nastavku! Naime, što se tiče tuje, posebno 'Smaragda', 'Columne', 'Malonyane' ili drugih kultivara za živice (ali i općenito) posljednjih nekoliko godina (s čime su se složili neki moji prijatelji uzgajivaći iz Požege, Križevaca i drugih mjesta) tuja doživljava velike probleme prilikom uzgoja posebno na kontinentu. Ja osobno imam posljednjih nekoliko godina loše iskustvo u vezi tuja. Ništa nisam mijenjao oko održavanja posljednjih desetak godina, a mnoštvo biljaka tuje se posušilo bez ikakvog razloga.? Čak i prastare 'Mini Globose' i dr. To su mi javili i neki prijatelji iz npr. Požege i dr. Znam osobno primjere gdje se npr. od cca 800 m oko 20 g. stare živice od 'Smaragda' ove godine osušilo oko 80%. Iz razgovora s nekim uzgajivaćima došli smo do zaključka da je tuji u našim krajevima klima ili nešto drugo postalo problem (?) Možda netko može reči nešto o tome? To je činjenica što - svi pomalo vidimo. Dovoljno je da pogledate tuje posađene prije nekoliko godine (bilo gdje) uglavnom ćete vidjeti i dosta suhih. Tako je barem u Podravini i dijelu Slavonije. Neki dan sam dugo razgovarao s jednim prijateljem iz okolice Slavonskog Broda koji je uzgajao tuje na veliko i kaže isto. Postepeno prestaje uzgajati njih i prelazi na juniperuse. Čak je od mene kupio neke reznice raznih juniperusa ('Blue Star', 'Blue Alps' itd.) Gospodin je rekao da definitivno prelazi na ovu vrstu. Možda bi bila dobra tema samo o juniperusima (borovicama). Postoji niz kultivara juniperusa koji su vrlo pogodni za živice, a juniperus (npr. horizontalis ili communis) kod nas je i autohtona vrsta. Sa smrekama je poznati problem s potkornjašima kod uzgajivaća smreke za božićna drvca, i taj je problem sve veći. Ljudi sve više traže za taj uzgoj Abiesa, Pseudotsugu (duglaziju) i sl.
  13. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    Mogu dodati da se i od Hibiscusa syr. može dobiti odlična živica međutim treba paziti kod rasporeda prilikom sadnje. Znamo da on raste u stvari kao stablo (konkretno ja imam jednog koji je već omanje drvo od cca 4 m vis.) no može se odlićno formirati orezivanjem. Hibiskusa Vam je najbolje posaditi (za živicu) vrlo gusto tako da se biljka što više (nažalost) mući. Npr. cik-cak na oko 15 cm do 30 cm širine. Znam na nekim mjestima živice koje su prekrasne, ali čovjek orezuje biljke napreskokce. Boje su mix. Neke (odprilike svaku treću biljku) u unutrašnjosti reže do oko 40-50 cm, a neke max. na cca 150. Nisam točno mjerio. Tako dobije gustoću i u podnožju i sve do vrha. Tako dobije cvijet gotovo po cijeloj visini živice. Starije živice od hibiscusa valja pomladiti novijim biljkama svakih nekoliko godina kako bi se dobio kontinuitet, a vidio sam i kombinaciju hibiscusa i lovor višnje (Prunus l.) gdje je isprepleteno to obadvoje, pa je živica djelomično zelena i zimi, a u proljeće osim što je zelena i cvjeta - gotovo sve do jeseni. Mislim da je svaka treća biljka umjesto hibiskusa lovor višnja.
  14. mrav
    Offline

    mrav Provjereni

    Joined:
    Dec 18, 2009
    Messages:
    125
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +6 / 0 / -0
    Ma za ogradu, nisam bio upućen u brzinu rasta šimšira a brat ga je imao doma posađenog, počeo je sa nekim građevinskim radovima i smetalo mu pa sam ja to presadio.
  15. Sunka
    Offline

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    14,440
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +300 / 1 / -1
    Pa zasadi nešto drugo s obzirom na brzinu rasta šimšira
  16. mrav
    Offline

    mrav Provjereni

    Joined:
    Dec 18, 2009
    Messages:
    125
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +6 / 0 / -0
    Imam kalinu sa zlatno žutim listovima za 10-tak m ograde  :roflmao:  , morat ću je još razmnožiti ako se odlučim za nju.
  17. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    Jest. G. Šunka dobro kaže, no, ako su se biljke dobro primile i barem nešto napredovale u tijeku godine, a ne planirate mijenjati iz financijskih ili drugih razloga onda nastojte ove godine dobro ju prihraniti. Najvjerojatnije ste ju sadili cik-cak. Pokušajte s vanjske strane odmah kada se odmrzne dobro zagnojiti stajskim gnojem. Bilo bi još bolje kada bi to bio konjski gnoj. Ako ste negdje u gradu onda prihranite (posipajte oko biljaka) umjetno gnojivo i to sada kada je snijeg - ali ne drito na žile - tako da prilikom otapanja snijega gnojivo dođe postepeno do žila. Izmiješajte pola-pola KAN-a i NPK-a. Kada krene vegetacija nastojte prihraniti folijarno i to Vam preporučujem Folifertil-T (prema uputama) koji Vam nije skup, a odličan je. Bilo bi još bolje kada bi prihranili razrijeđenim koncentratom načinjenim od obične domaće koprive (Urtica dioica) - mislim da imate negdje ovdje na forumu objašnjeno kako se priprema i koristi ova vrsta gnojiva koja može biti i folijarna (ali u slabijoj koncentraciji), a i za prihranu preko korijena. Biljke odmah živnu i dosta brže napreduju. Svakako treba biti oprezan kod prihrane da se ne pretjera i ne spale biljke. Naravno da ovisi brzina rasta i gustoća živice o orezivanju. Što se češće orezuje biti će gušća, a još ćete gušću živicu dobiti ako je u tijeku dvije sezone podsadite mlađim biljkama na jednake razmake, tj. na prostor one razlike koju ste dobili ako ste sadili cik-cak, a ako ste paralelno pronađite način za takav zahvat.
  18. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    [JUSTIFY]To je valjda Ligustrum vulgare 'Aureum' (neki je zovu i 'Aurea' ili 'Golden') ili Ligustrum ovalifolium 'Aureum'. Razlika kod ove dvije vrste je ta da L. ovalifolium naraste viša gotovo za cijeli metar, a listovi su jako jajoliki. Kultivar L.o. 'Aureum' ima jarko žuto i široko obrubljene blago zelene listove. Po tome možete znati o kojem je kultivaru riječ. L. vulgare 'Aureum' ima potpuno zlatnožute (kadmijeva žuta) listove.[/JUSTIFY]

    [​IMG]
    Ovako izgleda L. ovalifolium 'Aureum'.
  19. ivan650
    Offline

    ivan650 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Posadio sam nekoliko mladih grmića šimšira, cca 15 cm visine, pa me zanima kada bi trebao postaviti okvir na njih jer želim od njih napraviti neke životinjice, netko kaže odmah, netko nakon 1 godine pa vas molim za savjet  :uimep:  unaprijed hvala
  20. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    [JUSTIFY]Što se mene tiće ja bih ostavio barem godinu dana da malo ojačaju. I to bez orezivanja osim ovog prvog koje je trebalo napraviti prije kretanja vegetacije (ili ovih dana). Danas su neki moji prijatelji odnijeli od mene 4 godine stare buxuse, njih desetak koje držim u cvjetnjacima i nedam im rasti u visinu više od oko 30 cm, tako da dobijem što više žila i izbojnih grana - pa kada ih se presadi u tlo dosta brže rastu. Sada su u cvjetnjacima samo žile i teško ih je izvaditi van, pa ću ih morati presaditi u veće posude, ako ih ne posadim negdje vani ili ne tržim ili ne dam nekomu. Evo fotos nešto tih biljaka neuređenih i neorezanih, odnosno ne priređenih za sadnju - iako je debeli mrak. Ako ih se posadi u mješavinu s dosta humusa i dobro zalijeva, a početkom svibnja i u lipnju dobro prihrani folijarno ovi će biti sigurno na oko 50-70 cm visine i dobro razgranati s mnogo lista. Isprobano  :ffwjj:  Na proljeće se može krenuti na orezivanje po želji. I što ga se više reže to će biti gušći i ljepši. Moram dodati i to da je dobro prilikom stavljanja reznica na užiljavanje odmah formirati više grana koje će izlaziti iz zemlje, a tako će se kasnije dobiti jača gustoća grma. Važno je prvih godina biljku u kontejneru pustiti da se dobro ukorijeni, a dalje nije problem. Najgore je kada se posadi biljka s malo korijena i malo grančica koja će tugovati i neće imati osnove za dobar start. Prije sađenja, kako sam spomenuo, ako već to nije učinjeno, treba obavezno biljke orezati - ali nikako kada se radi o početku vegetacije. Trenutno na kontinentu vegetacija je dobrano krenula, međutim, još uvijek ima biljaka, a tu je i šimšir, koji će početi s mladim izbojcima svakog dana. U primorju i šimšir već naveliko tjera jer je toplije. Na slici skroz dolje - dobro pripremljena sadnica buxusa koja izgleda kao da ih je nekoliko (korijen je veličine kao i grane). E ta je odlična za kasnije orezivanje u raznim oblicima. Ova je također stara 4 godine, ali je prošlog proljeća presađena duboku u zemlju - stoga ima više grana iznad tla.[/JUSTIFY]

    [​IMG]

    [​IMG]

Share This Page