1. Čišćenje foruma od neaktivnih članova

    Svi koji su registrirani na forumu, a nisu se ulogirali barem jednom u zadnjih 60 dana, biti će izbrisani pri slijedećem čišćenju foruma od neaktivnih usera. Ovakvo čišćenje foruma biti će pokretano otprilike svaka 1-3 mjeseca.

    Zadnje čišćenje provedeno 02/2014


    P.S. Ako se pokušate ulogirati, a ne prihvaća vam Username i Password (a bili ste registrirani prije), znači da ste izbrisani poradi neaktivnosti pri zadnjem čišćenju foruma. Najvjerojatnije vam nije username zauzet, pa se možete registrirati opet sa istim podacima.

    Za sve probleme pri registraciji, kliknite pri dnu stranice na Contact Us ili klikni Ovdje.

Šljiva (Prunus domestica)

Discussion in 'Voće' started by Mamaa, Jan 29, 2010.

  1. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    Spada u porodicu ružovki (rosaceae).

    Vrijeme cvatnje: U travnju, prije listanja

    Sazrijevanje plodova: kolovoz, rujan, listopad - ovisno o sorti

    Samonikli oblici šljive ne rastu po srednjoj Europi, kao šta je npr. slučaj s trešnjom i jezgričavim voćem. Pisani dokumenti kažu da su kultivirane sorte šljiva Rimljanima bile poznate već prije nove ere. U nastanku pitome šljive veliku su ulogu imale divlje vrste trnjine i trešnjolika šljiva (Prunus cerasifera).

    Polušljive, šljive, ringlo-šljive su oblici, odnosno podvrste pitome šljive. Prave šljive su plave boje, s košticom koja se odvaja od mesa, zatim polušljive raznih boja kod koje se koštica uglavnom ne odvaja od mesa. Treća podvrsta su ringlo-šljive, okrugle šljive raznih boja. Ta podjela je vrlo rastezljiva i botanički nije opravdana. Polušljive su pogodnije za upotrebu u svježijem stanju.

    Šljive rastu kao srednje velika stabla, manje ili više bujna rasta. Na pogodnim podlogama i uz pravilno orezivanje mogu se uzgojiti i niski grmoliki oblici. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Žute i zelenožute ringlo-šljive zahtijevaju mnogo toplija staništa nego plave.
    Šljive donose plodove na dvogodišnjim ili trogodišnjim granama. Ne zahtijevaju redovito ili obilno obrezivanje. Kod mladih stabala je radi oblikovanja krošnje potrebno godišnje orezivanje.

    Klima i stanište: Šljive vole potpuno sunčana staništa na zaštićenim mjestima. Domaća šljiva se može uspješno uzgajati i u planinskim predjelima.

    Tlo: Tlo mora biti lagano pjeskovito, duboko pognojeno i bogato humusom, s dovoljnom količinom hranjivih tvari. Za sušnih razdoblja zalijevati. Ako im se doda humusa i izvede dobra odvodnja pogodna su i ilovasta tla. Šljiva vrlo teško podnosi nedostatak vapna, pa Ph vrijednost mora biti u granicama između 6,5 i 7,0. Nedostatak vapna i suša za vrijeme sazrijevanja uzrokovati će otpadanje plodova. To se lako sprječava dodavanjem vapna i dovoljnim zalijevanjem. Ipak vapno treba dodavati oprezno, jer prevelika količina može uzrokovati klorozu.

    Razmnožavanje: Neke sorte se nemogu uvijek uspiješno cijepiti. U tom slučaju biljke razmnožavati izbojima iz korijena koji nosi pozitivne osobine sorte.
  2. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Sorte: Postoje mnogi lokalni oblici šljiva, koji se na pojedinim područjima razmnožavaju izdancima.
    Car je jedna od najpoznatijih vrsta porijeklom iz Engleske. Cvjeta u travnju, a plodovi sazrijevaju u kolovozu. Žutog je i sočnog mesa, koje se lako odvaja od koštice. Može se zasaditi pojedinačno, jer joj ne treba drugi oprašivač.
    Ontarijska šljiva je velikih, gotovo okruglih žutih plodova koji sazrijevaju početkom kolovoza. Oplođuje se sama, ali ima nešto lošiju aromu od ostalih sorti. Meso ploda je vrlo osjetljivo na pritisak.
    Litzelzaksenška rana šljiva sazrijeva već od srpnja, a plodovi su joj ugodo kiselkasta okusa. Pelud potreban za oprašivanje osigurati će joj blizina sorti Viktorija ili Bilerova rana.
    Bilerova rana ima sočno meso, dobru aromu i otporna je na bolesti, ali zahtjeva vrlo topla staništa. Tamnoplavi plodovi, srednje veličine sazrijevaju sredinom kolovoza.
    Viktorija je sorta žutih ili crvenih plodova, a ovisno o položaju sazrijeva u kolovozu ili rujnu. Poslije cvjetanja pregusto zametnute plodove valja prorijediti, jer će u suprotnom ostati sitni i nedovoljno slatki. Nije potreban oprašivač sa strane. plodovi sazrijevaju postupno. Stablo i cvjetovi nisu naročito osjetljivi na mraz. Mlada stabla vrlo brzo rode. Iako se radi o vrlo otpornoj sorti mogu je napasti monilija i šupljikavost lišća. Slabijeg je do srednjeg rasta s obješenim granama. kod dugotrajnih kiša plodovi pucaju.
    Bistrica - najpoznatija i najznačajnija šljiva. Sazrijeva od polovice kolovoza do kraja rujna. Plodovi su joj sočni, slatki malo kiselkasti i aromatični. Podjednako je dobra za upotrebu u svježem stanju, kao i za preradu. Sadi se na zaštičena mjesta. Srednjeg je do jakog rasta, snažnog stabla.
  3. lborkil
    Offline

    lborkil Registrirani

    Joined:
    Jan 8, 2010
    Messages:
    40
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Problem je da li te šljive uspjevaju kod nas.
    Evo u Agro Car imaju 8 vrsta šljiva i to rane Ruth Gerstetter, Čačanska ljepotica, srednje Vangenhajmska rana i Grossa di Felicio
    kasne Stanley, čačanska rodna, Prezident, Bistrica.
    Problem je da sam ja jedino probao Bistricu i Stanley te ne znam kakvog su ove druge okusa i da li to ko kupuje. :hmlj: 
  4. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Predstoji ti istraživanje tržišta i puno domaće zadaće da se upoznaš s materijom. U prilogu ti je popis vrsta i popis proizvođača iz 2005.g. - dovoljno da vidiš tko uzgaja što i gdje šta možeš nabaviti i eventualno im se obratiti za preporuke vrsta.

    U Upisnik stranih sorti poljoprivrednog bilja upisane su sorte:
    Domaća šljiva
    5.6.1. Sorte
    1. Alton
    2. Aženka
    3. Čačanska ljepotica
    4. Čačanska najbolja
    5. Čačanska rana
    6. Čačanska rodna
    7. Čačanski šećer
    8. Debrecen
    9. Early big egg
    10. Grossa di felicio
    11. Jelica
    12. Valjevka
    5.7. Prunus salicina Lindl.
    Link za upisnik sorti ti je ovdje, pa si provjeri.

    Evo šta sam uspijela otkriti:

    Ruth Gerstetter
    [​IMG]
    Dozrijevanje: 3/6, kraj srpnja poletak kolovoza
    Oblik: okruglast, ljubičasto-plave boje
    Meso: zelenkasto-bjelkasto, srednje čvrsto, sočno, osvježavajuce, koštica je sitna i odvaja se od mesa
    Težina: 31 gr.
    Oprašivaci: C. Rana

    ČAČANSKA LJEPOTICA - samooplodna - stolna
    [​IMG]
    Dozrijevanje: 3/7
    Oblik: ovalan, tamno-plave boje
    Meso: zelenkasto-žuto, vrlo čvrsto, sočno, aromatično, ugodno slatko-kiselkasta okusa, koštica se odvaja od mesa
    Težina: 31-42 gr.

    ČAČANSKA RODNA - samooplodna
    Dozrijevanje: 3/8
    Oblik: ovalan, tamnoplava
    Meso: zeleno-žute boje, čvrsto, sočno, slatko, koštica se odvaja
    Preporuka: svježa, za sušenje
    Težina: 30-35 gr.

    ČAČANSKA RANA - samooplodna - stolna
    Dozrijevanje: 3/6 (kraj lipnja ili 7 dana nakon Ruth Gerstetter)
    Oblik: ovalan, ljubičasto-plave boje
    Meso: srednje čvrsto, žuto-zeleno, slatko, aromatično
    Težina: 40-45 gr.
    opr. Stanley, Čačan. Ljepotica

    OZARK PREMIER
    Dozrijevanje
    - početak srpnja

    STANLEY
    [​IMG]
    Dozrijevanje: 2/8
    Oblik: ovalan, tamnoplave boje
    Meso: zelenkasto-žuto, čvrsto, slatko, sočno
    Težina: 36-40 gr
    Otpornija

    BLUEFREE
    [​IMG]
    Dozrijevanje
    - kraj kolovoza

    BISTRICA
    [​IMG]
    Dozrijevanje
    - kraj kolovoza, početak rujna
    Opis ploda
    - osjetljiva na šarku

    Vangenhajmska rana
    - Poznata ko hercegovačka šljiva

    Attached Files:

  5. tomtt
    Online

    tomtt Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ja planiram ove godine posaditi 17 vočaka, od kojih su dvije šljive.
    Mislio sam zasaditi Čačansku ljepoticu i bistricu.
  6. Dubravko
    Offline

    Dubravko Tvor

    Joined:
    Sep 13, 2009
    Messages:
    561
    Ratings:
    +2 / 0 / -0
    U djetinjstvu sam jeo neke krupne šljive veličine nektarina bile su nešto između crvene i plave boje ali strašno krupan plod uglavnom stolna šljiva ne konzumna Znam da baš nije bila otporna na crva u svakoj je bio po jedan.Zna li netko koja je to sorta :hmmm: 
  7. Doktor
    Online

    Doktor Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    kolko ja znam stanley sljive narastu dosta veliko, moj tetak ima u sljiviku i budu tako ko manje nektarine, famozne (stenlijevke)
  8. anadea
    Online

    anadea Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Stanley su više izdužene, a ove budu baš okrugle..znam tko ima tu šljivu pa ću pitati koja je to sorta.
  9. Doktor
    Online

    Doktor Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    predpostavljam da ima vise podvrsta stanleyjevki, jel sad bas malo googlem i vidim da ima i crvenih i zutih(bijelih), isto tako i tih izduzenih i okruglih bas tih ko sto moj tetak ima kao nektarine

    evo malo sam bas potrazio, ja sam mislio na ovakvu
    http://www.youtube.com/watch?v=ry5I8iPbSXs
  10. tomtt
    Online

    tomtt Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Mi smo imali stanly šlive. Bile su veoma ukusne dok nisu potpuno sazrele. Često su pucale grane. Dobre su samo za jesti. Čuo sam da je Čačanska ljepotica izuzetno ukusna i zahvalnija.
    Možda neko ima iskustvo s tom šljivom.
  11. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    Stanley je kod nas relativno novi kultivar (1926. godine kultivirana). Međutim postojale su, a i danas postoje kultivari koji imaju deblje plodove, no ja ne znam kako se zovu. Možda netko zna.? Mislim da i ta Čačanka (po domaćem) nije sitna?
    Last edited: Feb 17, 2010
  12. babuka
    Online

    babuka Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Stanley je jako ukusna šljiva.Čitam da nije dobra za rakiju jer se koštica pri sazrijevanju drobi i samim tim čini rakiju neukusnom i od iste boli glava.
  13. braja
    Online

    braja Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Mamaa, bravo za post. Mene bi najvise interesovalo, kada je najpogodnije orezivati sljivu. U stranoj literaturi pise da ne treba zuriti sa orezivanjem u rano prolece zbog pojave bolesti. Kada je na nasem podneblju najbolje orezivati i koji oblik krosnje je za stenley i cacansku lepoticu najbolji?

    Pozdrav,
  14. Mamaa
    Offline

    Mamaa Tvor

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,141
    Ratings:
    +1 / 0 / -0
    Uzmi da nisam stručnjak pa ću ja sad napisati neke osnove i stvari koje mi (muž i ja) primjenjujemo na šljivama i vočkama zasađenim kod njega.
    Evo moje iskustvo:
    Prvo kad sam došla sve vočke su bile u katastrofalnom stanju - nisu bile orezivane više od 5 godina - podivljale i posve se otele kontroli, prepune suhih grana, crnih krajeva i sl.

    Tu sam ja primjenila radikalnu taktiku pila u ruke i na šljivu (dobro prvi dan sam išla dole jer je muž počel kukati da nemam pojma kaj radim - nije da nije bil u pravu  :uimep: , ali sam se sutradan vratila bez njega) i sve suhe i sumnjivo suhe grane sam otpilila, porezale sve "divljake" i novije grane sam skratila na radikalnih 80 cm (s obzirom da je to stara vočka pa je nisam mogla oblikovati nego se prilagoditi već postojećem).

    Za takve radikalne zahvate starih vočaka je super onaj alat na teleskopu pila/škare  :ffwjj: 

    Takav moj nemilosrdan stav nije uopće naštetio šljivi već je čak dapaće tako fino rodila kao šta nije unazad 10tak godina (bar su tak rekli muž i svekrva - a ak je ona rekla onda je zbilja tak  :rtvb: )

    I tako ju sad režem svake godine i niš joj ne fali  :ffwjj: 

    Vezano uz formiranje mladih vočki po meni najbolji je piramidalni oblik. Naravno da nemože svaka vočka biti striktno jednaka, ali barem otprilike slijediti tu nit vodilju i skračivati u tom stilu bočne grane.

    Također bi rezove (barem one od piljenja) trebalo premazati voćarskim voskom (u mojoj poljoapoteci košta oko 40 kn).

    Čisto kao napomena negdje sam pročitala da šljive imaju svoj životni vijek otprilike 20 godina - nakon toga bi ih trebalo zamijeniti mlađima ako želimo redovit i bogat urod.

    Edit: zaboravila sam napisati da se to zbivalo negdje u trečem mjesecu - bilo je toplo, bez mraza a još nije bilo pupova ni vegetacije
    Last edited: Feb 17, 2010
  15. Dubravko
    Offline

    Dubravko Tvor

    Joined:
    Sep 13, 2009
    Messages:
    561
    Ratings:
    +2 / 0 / -0
    Mene je moj profesor u školi učio (poljoprivredna škola) ako ti nejde baš obrezivanje a hoćeš urod onda nastoj iz sredine stabla (krošnje)izvadi 20% lisne mase da ju prozračiš a i da svi djelovi stabla budu okupani sunce da ti voćka ne liči ko živa ograda.Šljiva ko i sve voće može se obrezivati tokom cjele godine ali najbolje je u rano proljeće ali isto tako i u kasnu jesen kad opadne lisna masa.Voćka je najosjetljivija kad je pred samu cvatnju malo ju zdrmate i otpadaju rodni pupovi pa se nastoji obrezati prije bubrenja ali pod uslovom da nema prevelikog minusa(temperatura)Ako ste je drastično obrezali onda potrebno je i voćarski vosko premazati rane.Ako su klasična obrezivanja netreba ali i nesmeta. :roflmao: 
  16. ginkgob
    Offline

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +3 / 2 / -0
    [JUSTIFY]Mogu kazati u kratko slijedeće, a to je da je ove godine (barem u Podravini) bilo vrlo malo šljiva, kako bistrica tako i ostalih. Nešto su rodile čačanke, ali sve je to mizerno. Od mojih 6 velikih starih šljiva bistrica prošle godine nismo uspijeli nakupiti niti za kilogram domaćeg pekmeza, a kamoli da se ispeče rakija. Nije bilo drugačije niti u okolnim područjima oko Virovitice, Đurđevcu, Koprivnici... 2009. bila je katastrofalna godina za šljive u Podravini. neznam kako u Slavoniji ili u posavlju, ali kod nas nisi mogao ubrati dobru šljivu. Nisam se bavio tom problematikom, ali možda netko je.? Ako je neka nešto kaže o tome!

    Već sam razmišljao da ih porušim i posadim nešta drugo. Zanimljivo je da je Stanlyevka rodila, no ta mi je dosta mala.[/JUSTIFY]
  17. Dubravko
    Offline

    Dubravko Tvor

    Joined:
    Sep 13, 2009
    Messages:
    561
    Ratings:
    +2 / 0 / -0
    Nisam ni ja imao na 100 komada koliki mi je zasad u voćnjaku ali to je moj propust jer propustio sam ošpricati crvenim uljem a nisam ni protiv monilije i osice i to je to.Uglavnom ko se pridržavo zaštite taj je i imao urod ne baš pravi ali onako neki srednji.Razgovarajući sa kolegama koji imaju šljivu trnovaču koja je stara sorta kod njih je svaka godina ista -urod da boli glava.Ta šljiva trnovača je inače plava i sitna tako da je voćari izbjegavaju zbog veličine ploda.Inače je dosta otporna na šarku i kojekakove boleštine :ffwjj: 
  18. braja
    Online

    braja Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ako ja mogu da predlozim. Ono sto sam i sam pogresio je to sto sam posadio pozne sorte sljiva. Za nase podneblje najbolja sljiva i najsladje su rane sorte sljiva jer uspeju svu vlagu od zimskog i prolecnog perioda da iskoriste i ugrade u plod. Slatkoca je takodje mnogo veca nego od poznih sorti, tako da je moj savet da razmisljate o ranim sortama kao sto je npr. Cacanska rana.

    Pozdrav

    ---------- Postovi spojeni ---------- Donji post napravljen u 19:57 ---------- Gornji post napravljen u 19:53 ----------

    Ah, da zaboravio sam da napisem i ono mozda najvaznije. Kvalitet ispecene rakije od ranih sorti je mnogo bolji "po meni" od ovih sorti nego od poznijih. Razlog zbog vece kolicine secera u plodovima.

    Pozdrav
  19. Dubravko
    Offline

    Dubravko Tvor

    Joined:
    Sep 13, 2009
    Messages:
    561
    Ratings:
    +2 / 0 / -0
    Nebi se složio sa gornjim postom.Sve zavisi što želimo dali da imamo više plodova ili manje.Kod šljive je dokazano da rakija od ranih sorti malo daje 7-8 litara po kazanu ali od kasnih 10 - 15 litara,mislim na kazan od 120 litara.Inače je dokazano u poljoprivredi da i kukuruz kasna sorta daje veći prinos.Kasne sorte zahtjevaju veći broj sunčanih sati i ako je godina dobra (normalna) razina šećera je puno veća kod kasnih šljiva.To najbolje znaju vinogradari koji kad je
    - godina loša dodaju šećer da se popravi slador u vinu ali otišli smo predaleko  :roflmao: Inače se slažem da je šljiva Čačanka vrhunska i rana i kasna .
  20. Vrtlarica
    Online

    Vrtlarica Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ja sam za vikend orezala drastično dvije bistrice. Stare su sigurno četrdesetak godina...posadila sam prije dvije godine čačansku ranu, a prošlu jesen ruth gerstetter. Uz to imam domaći ringlo (tako ih ja zovem, jer im ne znam točnu sortu). To su žute okrugle šljive, obično dozore oko velike gospe (15.08.) kako nisu za neku posebnu preradu, kad rode - rode preobilno ili uopće ne rode...može se od njih ispeći odlična rakija.
    Vrenje traje kraće nego kod ostalih sorti, jer imaju tanku kožicu...cca 3 tjedna i prilično su slatke tako da ne treba puno šećera.

Share This Page