1. Čišćenje foruma od neaktivnih članova

    Svi koji su registrirani na forumu, a nisu se ulogirali barem jednom u zadnjih 60 dana, biti će izbrisani pri slijedećem čišćenju foruma od neaktivnih usera. Ovakvo čišćenje foruma biti će pokretano otprilike svaka 1-3 mjeseca.

    Zadnje čišćenje provedeno 06/2014


    P.S. Ako se pokušate ulogirati, a ne prihvaća vam Username i Password (a bili ste registrirani prije), znači da ste izbrisani poradi neaktivnosti pri zadnjem čišćenju foruma. Najvjerojatnije vam nije username zauzet, pa se možete registrirati opet sa istim podacima.

    Za sve probleme pri registraciji, kliknite pri dnu stranice na Contact Us ili klikni Ovdje.

Kako orezivati voćke ?

Discussion in 'Savjeti' started by kk22, May 12, 2008.

  1. kk22

    kk22 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    May 12, 2008

    Evo pitanje za nekog ko to kuži. U vrtu imam nekoliko starih šljiva, jabuka, višanja, trešnju, smokvu pa lijepo molim pomoć kako im obrezati grane, napominjem da su stara stabla, a šljive izgledaju kao jablani  :BangHead:  ? Isplati li se njima zamarati ili da ih zamijenim juniorima ? :confused2:
     :notworthy: 
     
  2. Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    12,842
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,213 / 60 / -1

    May 13, 2008

    Re: Kako obrezivati voćke ?

    Uh, maltene ću zaspat nad tipkovnicom, al da ti ipak donekle odgovorim, a kad nađem više vremena, ću ti skenirati orezivanje voćaka iz raznih naših i stranih knjiga pa ti staviti ovdje...
    Ja sam nedavno kupio starinu koju trenutno uređujem (a uređivat ću je izgleda duuugo jer nema se para, nema se s čim....) i u kompletu sa tom starinom sam dobio i zemljište sa jedno 10 šljiva, par oraha, par trešanja, par jabuka, par krušaka, kupine, maline, lješnjake i sl...
    Problem je u tome što ove voćke (šljiva, jabuka, kruška) nisu orezivane valjda kojih 5-6 godina, i to skoro ničemu ne liči...
    Toliko je obrašteno i zaraslo da ni sam ne znam šta mi je najpametnije napravit...
    Preko pola šljiva ću posjeć jer ne kužim briju kako svi stariji od 45 godina briju na te šljive i rakiju kasnije od njih, pa je valjda zato maltene po selima obaveza imat neki šljivik....ja ih volim samo poradi pekmeza i džema...

    No da se vratimo na temu...
    Ako imaš vremena, strpljenja i volje, preporučam ti da makneš sve šljive osim jedne najzdravije (jedino ako ne briješ na rakiju i sl. kao mnogi) i tu najzdraviju "pomladiš" iako je to mukotrpan proces i traje više godina....ali kod biljaka nikad ne znaš, zavisi koliko "zelene duše" imaš...
    Prve godine makneš sve stare i polomljene i suhe grane, sve one koje rastu okomito iz debla, također i one između površine tla i krošnje...
    Visinu krošnje si sam odredi (skenirat ću ti jednu sliku ovih dana pa da vidiš voćni raj na 4 kvadrata zemlje...milina  :flower:  ) i odreži višak...
    Naravno, uvijek režeš do pupa na koju stranu želiš da se grana razvije, i uvijek pod kosim kutem režeš granu sa nagibom na suprotnu stranu pupa...

    Slobodno oreži i sve grane koje rastu prema sredini krošnje a ne prema van... od dvije grane koje se križaju, ostavljaš bolju, zdraviju i po mogućnosti onu koja voćki daje oblik koji želiš i da ne raste prema sredini krošnje, nego van.

    Voćku možeš pomladit i kraćenjem korijena, a i to je proces od dvije sezone...
    Zarasla voćka obično buja, ali joj je prinos slab...
    Ocrtaš krug oko debla čiji je radijus kolika je i krošna, kad dobiješ taj krug na tlu, nacrtaš još jedan veći za 20-tak centimetrii iskopaš zemlju svu koja se nalazi između te dvije crte uokolo stabla...do jedno 50-70 cm dubine, ako ne i više...Staro i debelo korijenje sijećeš pri kopanju na obje strane rova koji iskopavaš, tako da bude razlika između dva dijela korijena bar tih 20-tak centimetara koliko je i jarak širok tako da se kasnije ne spoje slučajno i ne nastave rast...
    Mlađe korijenje ne režeš nego ostavljaš...
    Fora u svemu tome je da se preporuča da se prve godine obavi samo pola tog zamišljenog opsega krošnje, a druge godine druga polovica...
    Iskreno, ja bi ih maknuo sve i zasadil par novih koje onda sam orežeš kako želiš i na visinu i oblik koji želiš...ostaviš ih onako do 2m visine i milina...nekakav dwarf oblik voćke...više o svemu tome ću ti skenirat iz knjiga ovih dana kad uhvatim vremena i sna

    Smokvu nemoj orezivat jer to de facto njoj nije niti potrebno, jedino baš ako moraš, onda makni neke grane koje smetaju i zaklanjaju sredini krošnje sunčevu svjetlost i one koje su suhe, nezdrave, polomljene i sl.
    Višnju i trešnju ne bi ja dirao...možda višnju da, ali trešnju pusti nek raste ako je već velika jer ništa ne možeš previše s njom napraviti, jedino ako ideš u neke ekstreme pa je masakriraš i kratiš...a to nema smisla ako je već velika...

    Za jabuku ti je otprilike isto kao i za šljivu, samo sa sitnim nijansama drugačijim...

    Za sad toliko, a kasnije, slijedećih dana ću skenirat i sve to lijepo pretvorit u PDF pa ti stavit tu kao attachment...
    Eh da, na forum sam stavio bio da useri mogu skinut attachmente tek nakon što naprave 20 postova...a to vidim tebi i neće biti neki veliki problem u par dana  :cheers: 
     
  3. momcha

    momcha Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Nov 28, 2009

    Zdravo jedno pitanje dali se kajsija obrezuje i kako?Imam jednu ne tako staru kajsiju ali je puno otisla u visinu pa bih hteo da je malo skratim hvala.
     
  4. Mamaa

    Mamaa Nepismeni

    Joined:
    Sep 27, 2009
    Messages:
    3,139
    Ratings:
    +37 / 0 / -0

    Nov 28, 2009

    Da orezuje se. Preporuča se rezidba taman prije početka vegetacije kad je lakše razlikovati drvne (mali, šiljasti) pupove od cvjetnih (oni su nabubreniji).Preporuča se rezidba u obliku U da se stvore palmete radi boljeg uroda (ali to je već više za profesionalni uzgoj).
    U veljači režemo drvene grančice, iznad drugog pupa, počevši od osnovice. Dvije grančice koje će se razviti na tom mjestu biti će manje snažne i dati će dvije rodne grančice, koje će imati cvjetne pupove. Odrežite mješovite grane, koje nose drvne i cvjetne pupove, iznad drvnog pupa, ostavljajući pet do šest grupa cvjetnih pupova.

    Ako je potrebno još detaljnije, javi.
     
  5. Pan

    Pan Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Nov 29, 2009

    Pazi sa proljetnim obrezivanjem zbog osjetljivosti kajsije.
    Pametnije je orezati je nakon uroda.
    Podnosi svaku vrstu oblikovanja, no slobodna piramida je za hobiste najpreporučljivija.
     
  6. Svilac

    Svilac Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Nov 29, 2009

    I ja sam čuo da se marelica, za razliku od ostalih voćki i zato što je osjetljiva, orezuje odmah nakon berbe kad su grane zrele i najjače.
     
  7. moony

    moony Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Mar 18, 2010

    Pozdrav svima!

    Ja imam patuljastu jabuku, u saksiji, i sad je vreme (ili je bilo u februaru?) da je obrezem. Mlada je, visine oko 1.5m. Sada ima grancice koje "shtrche" a ja ne znam kako tacno treba da je secem, jer nisam nikad to radila :)
    Objasnila mi je devojka koja mi je drvo i prodala, da treba tik iznad pupa da se sece... ali nije mi jasno ono sto ste napisali da treba ne znam kako u odnosu na pup? moze neka slika?
    hvala unapred....
     
    Last edited by a moderator: Mar 18, 2010
  8. pere

    pere Nepismeni

    Joined:
    Jan 17, 2010
    Messages:
    173
    Ratings:
    +3 / 0 / -0

    Mar 18, 2010

    Moony, pročitaj si drugi post po redu.

    Šunka je to odlično objasnio  :ffwjj: 
    "... i uvijek pod kosim kutem režeš granu sa nagibom na suprotnu stranu od pupa... "
     
  9. DraganB

    DraganB Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Mar 18, 2010

    Ko ne zna i ne sme da reže voće radi ovako  :ffwjj: .

    Pozovite komšiju da vam oreže voće, prvo popijete par rakija, on ode da reže a vi u podrum po vino ili pivo. Zatim, stavite roštilj da se peče ili kotlić da se kuva, može i pasulj, i kada komšija završi lepo se družite  :cheers: .
     
  10. moony

    moony Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Mar 20, 2010

    upravo to mi i nije jasno.

    evo slikovito, tako su nas na faxu ucili  :uimep: 

    ako sam dobro shvatila, onda treba ovako....
    [​IMG]

     
    Last edited by a moderator: May 27, 2010
  11. Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    12,842
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,213 / 60 / -1

    Mar 20, 2010

    Kut je dobar, samo malo više iznad pupa, ne odmah tik do pupa
     
  12. moony

    moony Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Mar 20, 2010

    a meni je devojka koja mi je jabuku i prodala rekla da treba sto blize pupu, da ne ostane "patrljak" :D
    ali dobro, verovacu Vama.
    A cime da rezem? posto nemam bas pribor za odrzavanje vocnjaka :D jel bolje ostar noz ili da probam makazama nekim jakim?
     
  13. Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    Apr 8, 2008
    Messages:
    12,842
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,213 / 60 / -1

    Mar 20, 2010

    Pa nećeš baš ostavit batrljak, ali ne rezat tik do pupa. Reži oko pola centimetara iznad pupa.

    Oštre škare za vrt ili u krajnjem slučaju oštar nož. Nikako ne koristit obične škare niti nazubljeni nož
     
  14. ginkgob

    ginkgob Donator

    Joined:
    Jan 6, 2010
    Messages:
    760
    Spol:
    Muško
    Ratings:
    +10 / 3 / -0

    Mar 20, 2010

    Odmah nakon berbe i u vrijeme zrenja plodova - u ljetu. Tako barem ja radim i moja je marelica OK, iako joj ne dam puno plodova - jer je to svejedno radi gušta, pogotovo u kontinentalnom dijelu gdje strahujemo od mrazova i hladnoće u vrijeme oprašivanja (pa ne lete niti pčele, niti bumbari itd.).
     
  15. vedro75

    vedro75 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Mar 21, 2010

    Ja sam prije dvije godine otkinuo marelicu (obrezao) vise unutrasnje grane te malo oblikovao krosnju i to usred ljeta,da bi mi sljedece godine rodila kao luda,dzema se napravilo ajme....nikad tako nije rodila,jedva cekam vidjeti sta ce bit ove godine...inace nemam pojma o obrezivanju i jako vam hvala svima skupa jer se stavrno dade nesto naucit citajuci postove vase...
     
  16. miholjac18

    miholjac18 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Apr 13, 2010

    ja sam ove godine obrezao krušku lipovnjaću ostalo 2 puta po 3 cvijeta bolje da nisam ništa dirao ima 4 godine a lani je rodila jedno 40-50 kruškica :ffwjj: 
     
  17. travanj

    travanj Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Feb 12, 2011

    Hi, tvorice i tvorovi
    neka mi oproste ali ovu temu treba iz početka. Rezidba ili orezivanje je ispravno, a obrezivanje se koristi više u medicinsko-higijenske svrhe kod isključivo muškaraca, a naročito u krajevima s visokim dnevnim temperaturama, pa onda u nekim vjerama kao muslimanskoj (sunačenje) i kod židova.
    Rezidba ide u dva dijela zimska i ljetna, a provodi se da bi se dobio željeni uzgojni oblik, uravnoteži kostur voćke i broj plodova, a ujedno uvede što više svijetla u samu krošnju. Da bi znali što ćemo odrezati treba znati koji uzgojni oblik želite. Kada sadimo to bi trebali znati jer i podloga voćke diktira kako će se rezati, slabobujna podloga, srednje bujna podloga i bujna podloga.
    Ova tema zahtjeva puno prostora pa je potrebno uistinu objasniti što više i što polakše.
    Prva rezidba obavlja se nakon sadnje. Ako je voćka posađena u jesen, ne orezuje se do proljeća. Ukoliko ste posadili voćku u proljeće, tada ju i orezujete-skraćujete na neku visinu, ovisno o uzgojnom obliku.

    ... oprostite bole me oči i nastavit ću vjerojatno za dva dana ...  :ffwjj: 
     
  18. travanj

    travanj Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Feb 13, 2011

    Nastavak (2)
    Pretpostavljam da ste se odlučili za voćnu vrstu koja Vam odgovara odnosno sortu te voćne vrste. Ovisno o toj "voćki" treba znati kakvu podlogu ima. Znači voćka (ne grmolike -bobičaste) ukoliko je cijepljena, a uglavnom su sve, osim nekih oraha, nekih šljiva i vinogradarske breskve (neka me netko nadopuni ako sam što zaboravio) sastoji se od podloge koja je onaj dio od korijena do cjepnog mjesta i plemke, plemka će dati željenu sortu voća.

    Slabobujne podloge imaju maleni korijenov busen i ne mogu samostalno nositi deblo i krošnju s plodovima, pa im je potrebna potpora. Najbolje ih je saditi uz žičanu armaturu. Lako ih je državati do visine od cca 2 m, sve sa zemlje. U pravilu traže navodnjavanje, jer imaju plitak korijen.

    Srednje bujne podloge mogu nositi samu sebe i možemo ih održavati do cca 3m i opet gotovo sve raditi sa zemlje. Navodnjavanje gotovo obavezno u srpnju i kolovozu.
    Bujne podloge (divljaci) su one podloge koji znamo sa sela gdje su voćke do cca 8-10 m i nemogu se održavati sa zemlje, kao niti obrati ih.

    Uzgojni oblici: piramida, popravljena piramida, vaza, vitko vreteno, palmete, kordon(ci) ili kombinacije.
    Jabuka na slabobujnoj podlozi vezana na žicu orezuje se kao vitko vreteno, a na srednje bujnoj podlozi može kao piramida, vaza ili palmeta ili kordonac. No za sada zaboravite kordonce.

    Prije rezidbe, treba razlikovati položaj grana (nagnutost ili odmak od zamišljene okomice). Što je grana okomitija, znači raste paralelno sa zamišljenom okomicom, to će brže rasti- vući sokove u vrh, a zanemarit će stvaranje voćnih pupova. Vodoravna grana neće rasti u dužinu, već će producirati više voćnih pupova. Kod srednje bujnih podloga, voćka posađena u prvoj godini mora "dati" 3 do 5 šiba dužine 1m. Ukoliko nemate na novoj voćki toliko šiba i te duljine, nešto ste pogriješili. Orezat ćete sve grane i ponovo prikratiti iznad pupa 1 do 2 mm.

    U prethodnim tekstovima najednoj slici je netko pokazao rez vrlo u kosu. Svi stručnjaci će Vam reči da je to krivo. Rez se izvodi kod prikračivanja tako da zadnji dio škara neznatno spustite, cca 5 stupnjeva. Stare grane uvijek režete okomito na os grane, znači što manja rana. Iz onog kosog reza najvjerojatnije će buknuti nekoliko novih grana i napraviti "metlu".

    Do novog pisanja  :uimep: 



    Lupi koji put 2-3 puta enter da se tekst razdvoji poradi lakšeg čitanja  :ffwjj: 
     
    Last edited by a moderator: Feb 14, 2011
  19. travanj

    travanj Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Feb 14, 2011

    Hi, svrbe me oči od alergije, ali svrbe me i prsti od ne pisanja.

    Nastavak (3)
    Primjera radi odabrali smo uzgojni oblik piramidu. Nakon sadnje voćku smo prikratili na recimo 75 cm. Voćka ima zalihu P (fosfora) i K (kalija) koji su umješani u zemlju s kojom smo ju posadili. Redovito smo zalijevali. Došao travanj a mi joj damo u prvoj godini 6 dag KAN-a/odnosno preračunajte ako dajete nešto drugo (KAN ima 27% sadržaja N-dušika). najkasnije do 15. svibnja opet isto. Pazimo na zalijevanje, jer ako nema vode grubo rečeno neće se moći dušik otopiti. Ako se stvori pokorica razrahlite površinu. Oprez srpanji kolovoz obavezno navodnjavati. U slučaju da nema dovoljno šiba, pomozite voćki folijarnim gnojivom, a može i preparatima na bazi kalcija, pazi ne kalija. Redovito kontrolirati lišće jer nametnici ne spavaju osim ako je kiša, ali onda rade gljivice i virusi, a spavaju kada je vruće i nema vlage. Treba štititi i voćku koja nema ploda. Ako je izraslo više od 4 šibe i dobro napreduju, one koje su suvišne odrežite kako ne bi nepotrebno crpile hranjiva. Korov plijevite jer oduzima i vodu i hranjivo.

    Druga godina naše mlade.

    Ako nema dovoljno šiba i nisu dovoljno duge, vraćajte na početak i razmislite gdje ste pogriješili.

    Ali bili smo vrijedni i naša mlada ima lijepu provodnicu i lijepo raspoređene šibe, ali jedna je viša od provodnice. Provodnica mora biti sada na visini 160 cm ili više. tražimo pup na 160 cm (+/-) na provodnici i skraćujemo ju u proljeće. One doljnje tri grane odmjerimo odokativno, i ako su duže od npr. 1,5 do 2 m skratito ju na pos(t)ranu gran(čic)u. Time smo joj usporili rast i potakli stvaranje sekundarnih grana. Kada krene vegetacija sve tri grane razvučemo gledajući odozgora u oblik mercedesovog znaka (naravno samo zvijezde). Svaku granu otklonimo na 50 do 60 stupnjeva od zamišljene okomice. Također smo usporili rast i potakli stvaranje sekundarnih grana. Nakon mjesec, mjesec i pol otpustimo vezice i uvjerimo se da su grane u željenom položaju. U toj drugoj godini znači imamo razvučeni prvi kat, a na vrhu izbija nova šiba za provodnicu, i još nekoliko šiba za drugi kat. Radovi od orezivanja do mirovanja u jesen su isti. Sada naša mlada pokriva četiri kvadrata pa se količina gnojiva KAN povećava za 4x6 dag. U jesen 10/11. mjesec ponavljamo osnovnu gnojidbu. NPK 5-20-30, ili 7-20-30 cca čašica od 2 dcl ispod krošnje. Tijekom vegetacije pazimo da li će se pojaviti na granama šibe koje rastu okomito. Ako se pojave takve šibe, a zovemo ih jahači ili vodopije, odstranjujemo ih ili ih zalomimo, ne do kraja, neka nemarno polu vise uz granu. Neki ih skraćuju, ali ja sam sklon više rezidbi. U jesen mehanička zaštita od sunca i glodavca. Samo prirodni materijali koji dopuštaju mladoj da diše. Može prije toga bjeljenje.

    više me prst ne svrbi, pozdrav  :uimep:  (ovako izgledam ja bez zubu)
     
  20. travanj

    travanj Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0

    Feb 15, 2011

    Nastavak (4)

    Dakle piramida u trećoj godini kao i u drugoj. Treba paziti na prihranu, 6 dag KAN ili adekvatnog po metru kvadratnom. Površina se određuje tako da procjenimo kvadrat u koji bi projekcija voćke na tlu stala. Ako su grane dolje u duljinu 2m znači 2+2=4 4*4=16 kvadrata zrela voćka 6 dag=0,06 kg*16=cca 1,0 kg ispod voćke.
    Formirana piramida visoka je 2,2 do 2,5 metara, grane 1. kata do 2m a 2. i 3. kat toliko kraće koliko ide zamišljena crta od grane 1. kata do vrha. Svaki rast u duljinu ili visini prikratiti na sekundarnu granu odnosno tercijarnu. Ukoliko na nekoj grani izraste i grana četvrtog reda, nju režemo.
    Održavanje formiranog oblika je znači rezanje suvišnih grana i održavanje odnosa list - plod.

    Kada imamo staru voćku koja nije orezana, a mogla bi zadovoljiti razmak između katova i broj grana po katu, tada jednostavno počnite s vodopijama van, trulo van a od ostatka popravite na "idealni" oblik.

    Kada vegetacija krene (druga polovica travnja) pokušajte savijati grane u otklon. Grana stara 3 do 4 godine teško se savija. Pogledajte gdje se grana "ljulja" pri savijanju i sa doljnje strane napravite rezove voćarskom pilom do cca trećine debljine grane, znači više njih jedan do drugog u dužini debljine grane. Pri tome ne vadite klinove. Razmak između reza 4 do 5 mm.

    Sada se oprezno objesite na granu i ona će se zasigurno dati saviti. Granu treba učvrstiti za tlo pazeći da se ne ošteti provodno tkivo koje je u kori. Ispod materijala na mjestu prihvata kojim će te zatezati granu podmetnite čvršći materijal malo duži. Na taj način će te rasporediti pritisak. Ako je na grani s donje strane suvišna grana koja "visi" prema dolje i bila bi prikladna za zavezati savijenu granu, nju bi trebali odrezati, pa ju skratite i za nju vežite.

    Ukoliko se materijal zareže u koru, između debla i mjesta prihvata buknut će vodopije.

    Na grani vrh vuće najviše sokova, pa se sekundarne grane jače razvijaju pri vrhu. Ako nedostaju sekundarne grane može se privremeno žicom pritegnuti grana dok se ne pojave sekundarne, pa se žica otpusti.
     :idea: 
     

Share This Page

Powered by FireDaemon