Oskoruša (Sorbus domestica)

[Sunka]

Oskoruša (Sorbus domestica)

Oskoruša (sinonimi: Skorš, Oskorš, Skurš, Skruš, Skoruša) kod nas je vrlo rijetko drvo. Ta voćna vrsta polako izumire, jer se u prirodi teško razmnožava. Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i žilava, pa su ga naši preci upotrebljavali za izradu raznih kotača i zupčanika za vodene mlinove, za izradu okretnih osi tzv. svijeće kamenih utega preša za grožđe te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poželjno da je stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuhali za ljekovite čajeve, za mljeveno brašno koje se je dodavalo u kruh, kompot od suhih plodova oskoruše, miješan sa drugim voćem je posebnog okusa.

Oskoruša je prilagodljiva za različita podnebja, prilagođava se na zapuštena i suha zemljišta; jedino je važno da ima dovoljno svjetlosti, a otporna je na sušu i niske temperature. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeđom korom; koja je raspucana i vrlo slična deblu kruške. Krošnja oskoruše je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su snažno uspravne, a sa strane na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streličastih dlakavih listića. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi, zašiljeni, ljepljivi, te pokriveni sa nježnim dlačicama, lišče i stablo je lijepo i dekorativno i može nam služiti kao voćno i ukrasnu drvo.

Oskoruša cvijeta u svibnju ili lipnju, cvjetovi su bijeli, skupljeni u skupinu cvjetova. Plodovi su jabukolikog ili kruškolikog oblika, više je oblika (tipova, vrsti); debeli su od 2-5 cm, na jednom sucvijeću ih je cijeli buket, čak i preko 10; a može i manje, što ovisi od oprašivanja, od sorte, tla i međusobne udaljenosti. Plodovi na drvetu su blijedo-zelene boje, na sunčanoj strani malo crvenkasti. Kad dozrijevaju u rujnu ili listopadu, tada požute i počinju postupno padati sa drveta. Možemo ih otresti, ali moramo pričekati da plodovi posmeđe i da se umede. Meso je isprva tvrdo i jako trpko, a plodovi postanu ukusni tek nakon kraćeg ili dužeg vremena umeđivanja. Nekada su oskoruše medili u slami ili sjenu na sjenicama, gdje je temperatura bila viša. Danas oskoruše možemo mediti ubrane u gajbe poslagane u podrumu, skladištima ili smočnicama, gdje na umjetan način prilagođavamo zračnu vlagu i visinu temperature.

Plodovi oskoruša su višenamjenski, koristimo ih umedene, sušimo ih, radimo iz njih kompote, namačemo ih u rakiju, a kod kuhanja žestokog pića daju jako kvalitetan liker. Ljekoviti plodovi se upotrebljavaju za uravnoteženje probave (želučane i crijevne probleme). Naši preci su govorili da su gradska gospoda jako cjenila rakiju od oskoruša. U kvalitetu žestokog pića oskoruše sam se sam uvjerio, no ono mora neko vrijeme odležati, a njegov okus i kvaliteta samo time pridobivaju na kvaliteti.

Stabla oskoruša su rasla na svakom seoskom dvorištu i bila su hrana i lijek, naših predaka, jer u staroj Austro-Ugarskoj državi je vladarica Marija Terezija imala zapovijest da se mora zasadivat oskoruša, tepka i jabuke bobovac, carjevič, kanada, mošancel i druge, zbog gladi i zdravije prehrane dijece i pučanstva. Oskoruši su jako cijenjeni u Francuskoj i Njemačkoj, gdje su vrlo traženi u prehrambenoj industriji, te ih uzgajaju u nasadima, a upotrebljavaju za izradu voćnog vina i soka. Naši preci su također sok od oskoruša dodavali voćnom moštu, posebno od tepke i vinske mosnjače (moštnice) jer se je tako jako poboljšalo njegovu čistoću i postojanost.

S obzirom na njegu i uzgoj, oskoruša je vrlo skromna biljka, obrezivanje se vrši samo ako je nužno. Pri sađenju se iskopaju veće jame, koje pognojimo; prvih godina potrebno je više puta prekopati zemlju pod sadnicom, da je bez korova, po potrebi dognojimo tako da sadnica čim prije izraste i oblikuje se u drvo – koje je lijepo i dekorativno. Oskoruše dočekaju zavidnu starost – više stotina godina.

[Nisana]

Šta su i na ovoj drugoj slici oskoruše?! To je neka druga vrsta ili...
Jela sam ih ove godine nakon dugo vremena i nisu me nešto oduševile dok sam se u djetinjstvu davila u njima, ne sjećam se više jesu li prije bile slađe ili mi se jednostavno okus promjenio.
Da li znaš koji način se način upotrebljavaju za želučane probleme, svježe ili se moraju na neki način obraditi?!

[Sunka]

Oskoruše su na svim slikama!

[Mamaa]

Da li znaš koji način se način upotrebljavaju za želučane probleme, svježe ili se moraju na neki način obraditi?!

Najbolje su osušene i kao čaj ili kompot, no neće ti biti ništa ni ako je pojedeš. Naravno preporuka je da se tada ne šećeri negi ako želiš slatkoću to postižeš medom.

[masakrista]

Il u Zagorju zvane-mušmule,mešprlin!Fine i za rakiju peći
Ja ih jedem sirove tak su mi najbolje

[Mamaa]

Kada svo lišće s njenog stabla popada, ona postaje pogodna za jelo. Još gazeći po snijegu pored njenog stabla možemo naći jestive plodove, koji tek tada pružaju svoje bogatstvo okusa, kao tajna škrinjica. Naravno, ne moramo čekati da oskoruša gotovo "strune" pa da bi je pošli tražiti za jelo. Ubrati je možemo svježu kada je još tvrda i čekati da macerira u kućnoj smočnici ili drugom prikladnom mjestu.

Oskoruša u svježem stanju nije jestiva, jer je njeno tada zelenkasto i blijedo sivkasto meso ploda pretrpko i prekiselo za konzumaciju. Tek kada plod odstoji i macerira, čime poraste razina šećera može se jesti kao mekana, ukusna kašasta poslastica. Plod je sitan, nalik na jabuku sa 5 krupnih, stelarnih sjemenki.

Nemojte pretjerivati s konzumiranjem oskoruša, iako njihova kašasta slatkoća zna zavarati. U većoj količini teže su probavljive i mogu dovesti do dijareje. Razaberite i nemojte jesti plodove koje je zahvatila plijesan. Držanjem u hladnjaku biće duže u jestivom stanju, ali pazite kod predugog stajanja mogu uhvatiti plijesan. Osušene plodove koristimo za kompote ili čajeve a sitne prepržene koštice navodno imaju afrodizijačku moć.

[lelo]

Nemojte pretjerivati s konzumiranjem oskoruša,

Iz vlastitog iskustva znam što se dešava kad se pretjera. S...š cigle. Pošto sam to savladao, prvih par dana sam umjeren sa konzumacijom (4 - 5 kom. na dan), a onda se raskalašim i nema problema. Meni su najbolje tek kad ih "ubije" prvi jači mraz. To sve vrijedi ako ih se dočepam. Gore, u Međimurju, imam jednu-dvije ali ovdje ne, pa me zanima kako se sade. Da li ima kupiti sadnice, ili iz sjemenke direktno?

[Sunka]

Možeš iz sjemenja (zasadi na dubinu 1-1,5 cm) ali ti do faze nicanja može proći i godinu dana.

Što se sadnica tiče, imaš ih za kupit kod gospodarstva Zvonka Šporčića iz Starog Petrovog Sela

DISPLANTARIUM d.o.o.

Adresa: Matije Antuna Relkovića 7
Poštanski broj i grad: 35420 Staro Petrovo Selo
Telefon: (035) 387 182
Fax:(035) 387 182
Kontakt osoba: Zvonko Šporčić

[Mamaa]

Ovo da je oskoruša i mušmula jedno te isto me totalno zbunjuje

Oskoruša- sorbus domestica; sinonimi: oskorš, skurš, skruš, skoruša
Mušmula je kak ti oskoruša.
Eriobotrya japonica je japanska mušmula ili nešpola.
Nešpula još poznata kao japanska ili kaki jabuka.

Nešpula se jede svježa i dozrijeva krajem svibnja početkom lipnja.
Oskoruša je najbolja poslije prvih mrazeva i mora dozrijeti turbo.

[Sunka]

Mušmula - Mespilus germanica

Oskoruša - Sorbus domestica

Eriobotrya japonica (japanska mušmula, nešpola) Japanska jabuka je po meni sasvim druga vrsta vočke... ima je moj susjed u vrtu, u Istri je zovu pomikaki. Nešpulu imam ja u vrtu i na ovom postu neme njene slike, a pošto sam ja još uvijek na vi sa skidanjem slika i njihovom postavom po meni su to četri različite vrste vočaka iz iste porodice. Oskoruša, mušmula, nešpula i japanska jabuka

Ne piši boldanim slovima!

Koje veze sad imaju Kaki jabuka (Japanska jabuka) sa oskorušama?

• Kaki jabuka (Japanska jabuka) - Diospyros kaki
  
  
• Nešpula (Nešpola, Japanska mušmula) - Eriobotrya japonica
  
  
• Mušmula - Mespilus germanica
  
  
• Oskoruša - Sorbus domestica

Kako se stavlja slika u post objašnjeno je u OVOM topicu...

Mod koji je nadodan da direktno iz posta stavljate sliku na server je objašnjen u OVOM topicu..

Što god da je nejasno pitajte Moderatore ili Admine u OVOM podforumu (otvorite novi topic sa pitanjem).