Uzgoj gljiva bukovača

[cdkc]

Kazu da gljiva nije niti biljka niti zivotinja,pa mozda i fulam temu,ali da vas ipak pitam...
Planiram uzgajat gljive bukovace u pvc vrecama za vlastite potrebe.Posto cu prvi puta krenut u te vode za pokus cu nacijepit na slamu kojih 5 vreca.Kao prostor za uzgoj ce mi posluzit stari podrum koji ima pod od zemlje i kao izvor svjetla dva manja prozorcica.Eh,sada je problem u tome sto neznam kako ce to utjecat na rast gljiva.Glavni problem mi je ovaj zemljani pod,zato sto navodno u prostoru u kojem se uzgajaju bukovace nebi smjelo biti nista sto bi se moglo organski raspadat,sto je kod zemlje nemoguce...Drugi problem je u tome sto neznam koja kolicina svjetlosti bi bila optimalna.U skripti koju sam dobio sa posiljkom micelija pise da je dovoljno da u prostoru bude toliko svjetla da se moze citat,sto mi se cini nedovoljno bjasnjeno jer je moguce citat i pri vrlo malo svjetlosti...Molim ljude koji imaju ponesto iskustva s uzgojem gljiva da mi daju poneki savjet ili eventualno rjesenje problema.

[Sunka]

Kazu da gljiva nije niti biljka niti zivotinja,pa mozda i fulam temu,ali da vas ipak pitam...
Planiram uzgajat gljive bukovace u pvc vrecama za vlastite potrebe.Posto cu prvi puta krenut u te vode za pokus cu nacijepit na slamu kojih 5 vreca.Kao prostor za uzgoj ce mi posluzit stari podrum koji ima pod od zemlje i kao izvor svjetla dva manja prozorcica.Eh,sada je problem u tome sto neznam kako ce to utjecat na rast gljiva.Glavni problem mi je ovaj zemljani pod,zato sto navodno u prostoru u kojem se uzgajaju bukovace nebi smjelo biti nista sto bi se moglo organski raspadat,sto je kod zemlje nemoguce...Drugi problem je u tome sto neznam koja kolicina svjetlosti bi bila optimalna.U skripti koju sam dobio sa posiljkom micelija pise da je dovoljno da u prostoru bude toliko svjetla da se moze citat,sto mi se cini nedovoljno bjasnjeno jer je moguce citat i pri vrlo malo svjetlosti...Molim ljude koji imaju ponesto iskustva s uzgojem gljiva da mi daju poneki savjet ili eventualno rjesenje problema.

Dobrodošao na forum...

Ne, nisi fulao temu, ali si fulao topic pa sam ti zato premjestio topic u RAZNO, a ne na glavnoj sekciji....

No, nema veze....Nisu niti biljke niti životinje (ne vrše fotosintezu niti se spolno razmnožavaju), nego su carstvo samo za sebe.
Iako, dio posvećen gljivama postoji u svakoj enciklopediji biljaka...pa čak i na eBay-u su gljive smještene u dio sa biljkama...
Nemam puno iskustva sa uzgajanjem gljiva, tj. nemam uopće iskustva, ali ih volim jesti

Malo pretražujući bespuća neta, pronašao sam ti ove informacije što se tiče bukovača:

UPUTE ZA UZGOJ GLJIVE BUKOVAČE U OBITELJSKOM GOSPODARSTVU

[justify]Bukovača, nađena u prirodi, u nas je poznata i cijenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rijetke i zbog toga je među poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe u šumi. Prvi pokušaji uzgoja su išli u tom pravcu da se bukovača uzgaja na drvu. Danas se uzgaja prvenstveno na slami i piljevini.

U posljednje vrijeme sve više uzgaja na različitim poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomiješanoj s različitim omjerima, pljeve, piljevine itd. Pokazalo se da micelij mnogo brže prorasta takve hranjive podloge nego drvo, pa čitav ciklus uzgoja traje dva do, najviše tri mjeseca. Usto su i prinosi veći, pogotovo ako se uzgaja u zatvorenim klimatiziranim i adekvatno osvijetljenim prostorijama. Uzgoj bukovače sve se više širi, tako da bi mogla ugroziti primat najuzgajanijih gljiva, šampinjona i skii-take. Tome ima više razloga:

* jednostavno se uzgaja
* uzgaja se na različitim podlogama,
* velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30°C,
* nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona,
* ima velike prinose
* prilično je otporna na bolest i štetočine,
* odličnog je ukusa

Bukovača

Pleurotus ostreatus (Jacq. ex Fr.) Kummer

Vjerojatno zbog sličnosti sa školjkom nazivaju je još i oštrigačama. Klobuk bukovače je oblo ispupčen promjera 5 do 15 cm. U mladosti je rub svinut prema dolje, kasnije ravan i na kraju se savije prema gore. Boje je raznolike: sive, sivosmeđe ili smeđežute. U mladosti je obično tamniji a kasnije bljeđi. Lamele su bijele ili sivkaste, guste i spuštaju se niz stručak. Stručak je kratak, 2 do 4 cm. Budući da nekad mnogo stručaka izlazi iz jedne osnove, gotovo se i ne može govoriti o odvojenom stručku. Bijele je boje i posut sitnim dlačicama. U većini slučajeva stručak nije u sredini klobuka. Prilično je tvrd pa se za jelo možda može koristiti samo dok je sasvim mlad.

PROSTOR

U prostoru gdje se uzgaja mora biti optimalna temperatura i stalna visoka vlažnost zraka. Takvi se prostori moraju moći lako prozračavati, makar i pomoću ventilatora, a moraju biti i osvijetljeni potrabnom količinom svjetla, s tim da se ukoliko ne postoji dovoljno prozorskih otvora može postavljati i umjetna rasvjeta pomoću fluorescentnih cijevi ili takozvanih “štednih žarulja”.

Za tu svrhu moguće je iskoristiti razne prostorije, bez obzira na njihovu starost i ljepotu, bitno je jedino voditi računa, da će u prostorijama trebati održavati temperaturu od nekih prosječnih 18 stupnjeva tijekom cijele godine, što podrazumijeva da će se prostorija ljeti rashlađivati uz pomoć ventilacije i ovlaživanja, a u zimskom periodu dogrijavati.

Potrebno je da je u prostoru dostupna struja i voda.

Poželjna visina prostora za uzgajalište je barem oko 3 metra, da bi se vreče sa supstratom mogle slagati do 4 reda visine, ukoliko se maksimalno želi iskoristiti prostor.

Ukoliko se prostorije uzimaju u najam, na području Primorsko -Goranske županije, cijena najma ne bi trebala prelaziti preko iznosa mjesečne najamnine od 3 DEM po metru kvadratnom prostora.

Ukoliko uzgajivač planira sam puniti vreče sa supstratom, što mu je ekonomski isplativije nego kupovati gotove napunjene vreče, potreban je i dvorišni prostor ili još jedna prostorija gdje će privremeno skladištiti slamu, smjestiti posude za močenje slame, puniti vreče.


Za početno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebi sistem slaganja vreća sa supstratom u redove između okomitih drvenih letvi, i do visine od četiri reda.

Primjerice; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreća, na 100 m2 do oko 1600 vreća.

Koliko se vreća može smjestiti na određeni prostor, navedeno je stoga, da bi se mogli ravnati oko obima proizvodnje na koji ćete ići , jer od broja vreća ovise i troškovi, kao i mogućnost zarade, te što je veći broj vreća to je veća isplativost proizvodnje.


Prednosti korištenja posebne prostorije za prorastanje

Bitno je uočiti da se proces uzgoja gljiva bukovača može uvjetno podijeliti na dvije faze;

-1 faza; od dana punjenja vreća sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreče treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvjetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreče mogu biti složene jedna do druge, jer na njima se ne buše rupe i iz njih još ne rastu gljive, već vreče samo bijele jer supstrat prožima zasijani micelij,

-2 faza; po završetku prve faze ( prorastenje ) vreče trebaju biti adekvatno složene da bi se mogle obavljati berbe, vreče se buše, kroz te otvore počinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, temperaturu, svijetlo i ventilaciju.

Dakle, prostorija za prorastanje može biti manja ( otprilike 1/3 prostorije za uzgoj ) jer između svake vreče nije razmak kao u prostoriji za uzgoj, te ju je jednostavnije urediti. Ono što je još bitnije , je to da se na takav način može postići stalni kontinuitet proizvodnje bez nepotrebnih prekida. Jer, kada se napuni vreća sa supstratom, i ako se odmah postavlja u uzgajalište, takvu vreću treba samo grijati da bi micelij prorastao, i za to vrijeme (od 21 do 30 dana), naravno još ne rastu gljive, nego se tek nakon toga buše rupe i tada počinje rast gljiva i berbe. Ukoliko bi radili samo sa jednom prostorijom, uvijek imamo dakle po mjesec dana “mrtvog hoda”, a ako radimo sa dvije prostorije, tada nam je jedna prostorija za prorastanje, a druga za uzgoj, te kad već imamo jednu turu vreća u prostoriji za uzgoj i kad bušimo na njima rupe i započinju rasti gljive, tada se već idu raditi nove vreče sa supstratom, koje će stajati u ovoj manjoj prostoriji za prorastanje, i kad se završe berbe sa vreća u prostoriji za uzgoj, koje se nakon toga bacaju, odmah se ima spremna nova tura vreća, koje su za to vrijeme bile u prostoriji za prorastanje, one se prenose u prostoriju za uzgoj, te se time postiže stalna proizvodnja bez prekida.

Ono što je još bitnije, je to da se na taj način može udvostručiti proizvodnja, jer ako radeči sa samo jednom prostorijom možete obaviti 5 ili 6 ciklusa godišnje, radeči sa jednom glavnom prostorijom za uzgoj, i jednom manjom prostorijom za prorastanje, možete obaviti 10 ili 12 ciklusa godišnje (duplo).


PRIPREMA UZGAJALIŠTA

-razgledati neko od već postojećih uzgajališta radi uočavanja kako će se točno postaviti drvena imi metalna konstrukcija koja će služiti za slaganje vreća u prostoriji za uzgoj, kako bi se maksimalno iskoristila raspoloživa površina.

-uglavnom, za postavljanje noseće konstrukcije upotrijebit će se drvene letve, dužine, onoliko koliko je prostorija visoka, promjera 5 x 5 cm ili slične. Umjesto drvenih letvi mogu se upotrijebiti i razni metalni profili, investicija je u početku skuplja, ali je trajnija.

-kada se isplanira kako će se konkretno postaviti redovi sa vrečama , tada će se točno i znati koliko je vreća točno moguće smjestiti u prostoriju za uzgoj.

Inače, razmak između svakog pojedinog reda (noseče konstrukcije) je 90 do 100 cm, kako bi ostalo dovoljno mjesta za smještaj vreče, za rast same gljive i za prolazak između redova, a u jedan red, primjerice dugačak 10 metara slaže se oko 30 vreća u jedan red visine. Vreće se vežu u redove isključivo metalnom žicom.

-ukoliko u prostoriji nema dovoljno prirodne rasvjete, postaviti dodatnu rasvjetu i to sa fluorescentnim cijevima i to tako da se na svakih 2 metra postavlja jedna žarulja od 45 W. Mogu se koristiti i moderne “štedne žarulje” zbog niske potrošnje struje, a velikog efekta u svijetlu ( W ).

-ventilacija; mali prostori mogu se ventilirati i sa otvaranjem prozora, odnosno vrata, ali to nije uvijek dovoljno. Preporučljivo je, a za veće prostore i obvezno ugraditi ventilatore. Jedan ventilator postavlja se pri vrhu prostorije i on služi za ubacivanje svježeg zraka, drugi ventilator postavlja se na suprotnoj strani prostorije, i postavlja se što niže kod poda, kako bi isisavao iskorišteni zrak, i ugljični dioksid.

Ispred usisnog ventilatora postaviti filter ili gustu mrežu koja će sprečavati ulazak insekata.

Kod odabira ventilatora potrebno je voditi računa o kapacitetu uzgoja, odnosno broju vreća u uzgajalištu.

Prema literaturi i praksi navodi se da za 1 m3 supstrata potrebno je na sat dovoditi 10 m3 zraka.

Konkretnije, 20 vreća sa supstratom, sadržava oko 1m3 supstrata, te stoga zaključak je da

na svakih 20 vreća supstrata potrebno je na sat vremena dovoditi 10 m3 zraka.

-grijanje, s obzirom da se mora održavati optimalna temeratura, za hladnija doba godine, potrebno je predvidjeti grijanje prostora, a eventualno i zraka koji se ubacuje sa ventilacijom. Održavanje temperature potrebno je riješiti automatskim termostatom.

Grijanje i rashlađivanje uzgajališta će riješiti svaki uzgajivač samostalno u zavisnosti od svog uzgajališta, jer danas postoji veliki broj raznih grijača i klima uređaja, s tim da se vodi računa, da je potrebna stalna tempertura u uzgajalištu, i po ljeti i po zimi, od približno 18 stupnjeva.

-voda; pripremiti izvor i dovod vode, radi vlaženja prostora sa plastičnim cijevima sa sapnicama ( što finija magla).

U prostoriji za prorastanje nije potrebno postavljati rasvjetu, a pošto se radi o manjoj prostoriji, koja je ispunjena maksimalno sa svim vrečama koje kasnije odlaze u uzgajalište (veliku prostoriju), takav prostor će biti vrlo jednostavno dogrijavati zimi, već i npr. običnim električnim uljnim radijatorom, a vreče kod prorastanja i same oslobađaju toplotu, tako da je poželjno staviti ventilaciju, kako bi se ljeti mogao prostor rashlađivati.

Rashlađivanje se ljeti može vršiti uz pomoć klima uređaja, ili ventiliranjem u noćnim satima i prskanjem vodom. Važno je stoga i da je građevina otporna na direktno zagrijavanje od sunca, kako se u prostorijama ne bi stvarala nepotrebno visoka temperatura.


Također, potrebno je nabaviti precizni termometar ( toplomjer) i vlagomjer.


DEZINFEKCIJA UZGOJNIH PROSTORA

U svim fazama ugoja potrebno je održavati stalnu higijenu. Prije svakog postavljanja vreća u uzgajalište potrebno je izvršiti dezinfekciju prostora.

Prostor se može dezificirati sa prskanjem sa običnim ili klornim vapnom, ili prskanje sa formalinom.

Prskanje formalinom; uzima se obično 250 ml 40% otopine formalina i ulije u 10 litara vode. Ako je prostorija 100 m3 treba 20 litara otopine formalina u vodi.

Za dezinfekciju se mogu upotrijebiti i druga sredstva koja se mogu naći u prodaji u poljoprivrednim apotekama, ( savjeti se mogu dobiti i kod “Chromos” Zg, 01/ 6040-382), a koja su za to namjenjena, npr. varikina, izosan…

Tijekom cijelog uzgoja treba voditi računa o čistoći i higjeni, tako da sav alat, posude i slično sa čime se radi potrebno je držati čisto, redovito prati, i po potrebi dezifincirati. Poželjno je paziti i na čistoću obuće sa kojom se ulazi u uzgajalište, jer se na taj način mogu prenijeti grinje. Podovi se mogu tretirati akaricidima (sredstvima protiv grinja i pauka), npr. “Kelthan”.




IZRADA VREĆA SA SUPSTRATOM (PUNJENJE)

Supstrat za uzgoj bukovača može pripremati sam uzgajivač, ukoliko raspolaže sa adekvatnim dovoljno velikim prostorom za smještaj bačvi i posuda u kojima se moći slama ( i piljevina), te ukoliko raspolaže sa dovoljno vremena i radnom snagom, a sve prema uputama naručitelja, koji će pokazati i naučiti uzgajivača kako se pune vreče sa supstratom i micelijem.

Ukoliko uzgajivač želi, može ugovoriti isporuku gotovih pripremljenih vreća sa supstratom i zasijanim micelijem, ukoliko nema potreban broj posuda za močenje slame ili dodatni prostor gdje će se to raditi.

Bez obzira, punio vreče uzgajivač samostalno ili će preuzeti gotovo napunjene vreče, dužan je sam pravovremeno osigurati potrebnu količinu slame koja će biti utrošena prilikom punjenja vreća. Podrazumijeva se dakle, da uzgajivač, pravovremeno pronađe gdje ima za kupiti slame, te da ugovori što jeftiniji prijevoz slame i njezin istovar, te da i sam učestvuje u tome.

Najčešće se kao osnovni sastojak za pripremu supstrata upotrebljava pšenična slama. Ona mora biti potpuno zdrava, što se vidi po njezinoj zlatnožutoj boji te suhim i pucketavim vlatima. Supstrat pripremljen od vlažne, trule i pljesnive slame neće dati dobre rezultate.


Također, uzgajivač mora pravovremeno osigurati potrebnu količinu i vrstu micelija.

Preporuka je svima koji imaju uvjeta i prostora da samostalno idu na varijantu punjenja vreća, jer taj način im je ekonomski isplativiji nego da plaćaju radnu snagu, prijevoz gotovih vreća, utovar, istovar…, a kada jednom uzgajivač nauči kako se priprema supstrat i pune vreče, bez problema će to obavljati sam.

Proces izrade supstrata i punjenja vreća je zasebna tema, i u ovom prikazu neće dalje biti objašnjavana, već će o tome uzgajivač dobiti posebne konkretne upute.
%

[Sunka]

Gljive su cijenjenene zbog svoje hranjive vrijednosti. Proteini gljiva imaju sastav sličan proteinima životinjskog porijekla i zato su biološki vredniji od biljnih proteina. Gljive sadrže mali postotak masti zbog čega su cijenjene kao dijetalna hrana.Osim toga, sadrže velike količine minerala i vitamina. Neke se gljive uzgajaju i zbog ljekovitosti. Tako npr. shii-take i zimske panjevčice imaju antikancerogena svojstva.Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tijekom cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala. Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci.


Ciklus uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih plodišta ne prođe ni pun mjesec dana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine upotrijebljene suhe mase.U prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe. Prvi pokušaji uzgoja bili su na drvu. Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi. U posljednje vrijeme, bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomiješanoj s različitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve, piljevine i sl. Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.

Bukovača se može uzgajati u zatvorenim, djelomično zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostorima. Mjesto uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i izravnih Sunčevih zraka. Mora biti osigurana stalna visoka vlažnost zraka, dobro prozračivanje i 12-satno osvjetljavanje. Slama koja se koristi za pripremu podloge mora biti zdrava, zlatno-žute boje i suhih vlati. Podlozi se može dodati sijeno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene.

Uzgojem bukovača na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili zaorala

MATERIJAL I METODE

Micelij bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice. Prije nasađivanja micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovača.

Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima. Smjesa se stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to tako da se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na vrećama se radi prozračivanja izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%.

Prilikom berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10-15 dana pojavit će se nove bukovače. Moguće su tri berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.

Tri vrste supstrata : -Samo slama od jačmena

-80% slama i 20% sjeno

-80% slama i 20% piljevina

Prva berba očekuje se nakon mjesec dana. Obzirom da su moguće tri berbe, u tri mjeseca se očekuje prinos koji će iznositi oko 20% težine supstrata.

[Sunka]

i jošššš...

PROIZVODNJA GLJIVE BUKOVAČE PRIMJENOM EM TEHNOLOGIJE
(Pleurotus ostreatus)
U prostoru gdje se uzgaja mora biti optimalna temperatura i stalna visoka vlažnost zraka.
Takvi prostori moraju imati mmogućnost prozračivanja (pomoću ventilatora) i moraju biti
osvjetljeni potrebnom količinom svijetla.
Za uzgoj bukovače pogodan je gotovo svaki zatvoreni prostor u kojem se može osigurati
stalna temperatura iod 18°C, dostupnost struje i vode.
Sama tehnologija uzgoja gljiva bukovača je jednostavna.
Materijali i metode
Micelij bukovače nasađivati će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice.
Potreban materijal:
100 kg sijena (od pšenice/ječma)
5 litara micelija
PP vreće (55x110)
toplomjer
vlagomjer


Postoje tri vrste supstrata:
• samo slama od ječma/pšenice
• 80% slama i 20% sijeno
• 80% slama i 20% piljevina


POSTUPAK RADA:
I Priprema prostora

● prostor je potrebno izprazniti i dobro oprati, zatim zidove očistiti
● nakon pranja zidove osvježiti otopinom EMa i Cera-C keramičkim prahom

Receptura:

otopine EMa 2 litre
voda (mlaka) 8 litri

keramički prah 0,30 kg

● postaviti drvene letve za vreće



II Priprema materijala

● bale sijena osloboditi od veziva
● u vreloj vodi (cca.100°C) natopiti bale sijena u trajanju od 2 sata
u vrelu vodu dodati melasu iz šećerne trske (1 kg =100 slame)

● sijeno ocijediti i ostaviti da se ohladi (cca. 25°C)
● sijeno tretirati otopinom EMa
● smjesa se stavlja u plastične vreće
● slaže se sloj sijena (od 3-5 cm), dodati micelij, sloj sijena i to tako do vrha vreće
● na vrećama se radi otvor 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara
● vreće se stavljanju u zamračenu prostoriju na temperaturi od 18-24°C
● nakon gotovo tri tjedna vreće su gotovo proraštene i premještaju se u
prostoriju za uzgoj


III Održavanje prostora za uzgoj


● u prostoriji za uzgoj mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%
● vlažnost se postiže zalijevanjem betonskog poda ili orošavanjem leđnim, ručnim
ili ugrađenim automatskim ovlaživačem. Izbijegavati direktno polijevanje vreća
i gljiva koje izrastaju

● osigurati dovoljnu svjetlost (prirodnu ili umjetnu)ovisno o površini prostora
● ako nema dovoljno prirodne ventilacije potrebno je ugraditi dva ventilatora.
Jedan se postavlja iznad poda 10 cm (za izbacivanje CO2), a drugi ispod plafona(za ubacivanje čistog zraka).


IV Berba gljiva


● prva berba se očekuje nakon 4 tjedna. Berbe se obavljaju prosječno svakih 7 dana
ili češće ako je to potrebno.
● Bukovače se beru kad veličina klobuka naraste promejra do 10 cm. Bere se cijeli grm
iz korijena, ništa se ne ostavlja na tom mjestu.
● Rezanje se vrši 2 cm ispod klobuka
● uobičajeno je da se ostvare 3 berbe, dok je primjenom EM tehnologije
moguće ostvariti 5-6 berbi.


V Prednosti primjene EM tehnologije u uzgoju gljiva:


● ekonomićna i jednostavna primjena EM tehnologije
● osiguranje većih prinosa
● manja pojava insekata
● proizvod visoke kvalitete
● nadzor nad patogenim mikroroganizmima u uzgajalištu
● manji rizik u uzgoju

[cdkc]

Eh,ovo ja zovem odgovorom... :thanx:
Bio sam jucer u poljoapoteci i tamo su mi predlozili da posipam vapno po zemljanom podu sto sam i ucinio,pa se nadam da je taj problem gotov.

[Bepo]

Zemlja neće smetati podloga i micelij su u plastičnoj vreći,a vreća se buši sa strane ne ispod.

[melkiot]

evo poštovani, imam ja 2 pitanja koja su mi ostala nejasna oko uzgoja:

1.) piše da na 100kg slame ide 5litri micelija. Kaj to znači da jedna vreća je teška 100kg, ili je to samo dani omjer za punjenje? Sa koliko preporučate puniti vreće, i koje su se pokazale najpraktičnije?

2.) Ja bih otvorio na sebe OPG, jer bi htio prodavati te bukovače (ako uspiju). Što mi sve treba od papira kako bih imao potvrdu da su to valjanje gljive, da ih mogu prodati recimo u piceriju ili slično?

[veljkoi]

Ja sam nekada davno gajio bukovače za svoje potrebe, koristio sam najlonske dzakove koje sam punio do polovine i onda ih vezivao. Što znači da tu količinu koju Vi pominjete trebate da podelite na više dzakova. Dzakovi moraju biti perforirani a mogu se praviti i podužni rezovi po dzaku. Gajio sam ih na veoma primitivan način i jako sam bio zadovoljan što se tiče prinosa.

[darkoford]

piše da na 100kg slame ide 5litri micelija. Kaj to znači da jedna vreća je teška 100kg, ili je to samo dani omjer za punjenje?

To ti je omjer za miješanje a puniš kak ti najbolje odgovara za slaganje.

i koje su se pokazale najpraktičnije?

Uglavnom su sve plastične vreće dobre ali da stijenka baš nije tanka kao kod onih vreća za smeće.

prodati recimo u piceriju

Mislim da ti oni uglavnom uzimaju šampinjone a ne bukvovače.

Što mi sve treba od papira kako bih imao potvrdu da su to valjanje gljive,

Ne treba ti potvrda za prodaju bukovača, to je isto kao da prodaješ krumpir, bitno je da možeš izdati račun.

* velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30°C,

Ovim podatkom se ne bi složio nikako i to je najveći problem pri uzgoju. Ako temperatura u vrećama pređe 33°C, sve možete hititi u kompost.
Taj podatak ne miješajte sa temperaturom u prostoriji jer ako je slama izložena velikoj količini vlage (a koja mora biti prisutna) dolazi do samozagrijavanja u vrećama. tako da se stalno treba mjeriti temperatura u sredini vreće. Npr. U prostoriji možete imati temperaturu 18°C a u vrećama može narasti preko 30°C.

Na slici se vidi veliki razmak između vreća koji je upravo zbog smanjenja samozagrijavanja.

[melkiot]

evo samo da kažem, shvatio sam dosta stvari...

istina, ono 5l:100kg je omjer...

Vreće najbolje puniti na težinu 20kg, i u tri berbe se može dobiti oko 50% težine vreće..

Dakle, možda je prva berba 4kg ploda, druga 3kg ploda, i treća 2-3 kg ploda, i tu je iskoristivost po vreći oko 50% njene težine.

[darkoford]

Vreće najbolje puniti na težinu 20kg, i u tri berbe se može dobiti oko 50% težine vreće..

To tako može a i ne mora biti. Može biti i veća ali je uglavnom manja. Većina ide samo na tri berbe ali i četvrtom i petom možeš imati solidan prinos.

Sistem vlage ti je najvažniji uz to regulacija temperature i ventilacija.

Ako ti je gljivara na betonu moraš imati konstantno vlaženje betona koji dobro upija i drži vlagu a ista stalno isparava. Špricati vodom direktno po većama nikako ne smiješ.

Upuhivanje friškog zraka ti mora biti takvo da u nekih dva sata rada možeš izmjeniti kompletnu zapremninu prostora ali isti nikako ne smije puhati direktno po vrećama.
Isto tako između redova pri dnu moraš ugraditi ventilatora koji će odvoditi CO2. Jedna strana ti je otvorena sa mrežicom za usis a na kontra strani reda je ventilator koji je ugrađen uz sami pod za izvlačenje CO2 jer je on teži od zraka i zadržava se do max. koncetracije 1m visine.

[PereCRO]

Vidim da se tu govori o profesionalnom uzgoju. Ja bih nasadio 10-ak oblica hrasta i oraha za svoje potrebe, pa me zanima ako netko ima iskustva s tim.

Muči me njihova osjetljivost na temperature (pošto bi to bilo ukopano u sjenovitom dijelu vrta) u zimskom periodu, koje je najbolje vrijeme za nasađivanje na otvorenom i da li je ovaj micelij koji se prodaje za nasađivanje vreća pogodan i za drvene oblice ili trebam nešto drugo?

Ako netko ima iskustva volio bih da mi detaljno objasni sam postupak nasađivanja (nakon što se otpile "kriške" na oblicama koliko se buši rupa, na koliko se mjesta režu oblice i sl.).