1. Čišćenje foruma od neaktivnih članova

     

     

    Svi koji su registrirani na forumu, a nisu se ulogirali barem jednom u zadnjih 60 dana, biti će izbrisani pri slijedećem čišćenju foruma od neaktivnih usera. Ovakvo čišćenje foruma biti će pokretano otprilike svaka 1-3 mjeseca.

     

    Zadnje čišćenje provedeno 09/2014


    P.S. Ako se pokušate ulogirati, a ne prihvaća vam Username i Password (a bili ste registrirani prije), znači da ste izbrisani poradi neaktivnosti pri zadnjem čišćenju foruma. Najvjerojatnije vam nije username zauzet, pa se možete registrirati opet sa istim podacima.

    Za sve probleme pri registraciji, kliknite pri dnu stranice na Contact Us ili klikni Ovdje.

Kompost

Discussion in 'Savjeti' started by Sunka, 26 May 2008.

  1. 26 May 2008
    Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    8 April 2008
    Messages:
    12,873
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,192 / 73 / -1
    [​IMG]

    Općenito o kompostiranju

    Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas. Kompostiranjem smanjujemo količinu otpada za odvoz i odlaganje, a kompostom vraćamo hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle, gdje će se postupno pretvoriti u humus - plodno tlo.
    Kvalitetan kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu, stvara uvjete za život organizama u tlu, pogoduje rastu biljaka.
    Kompostirati se može u vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.

    Kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni, najbolje ispod nekog drveta jer će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Ukoliko nemate takvo mjesto u vrtu, kompostnu hrpu možete pokriri tkaninom koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda, treba biti nagnuto.

    Kako kompostirati?

    - usitniti na dužinu palca,
    - pomiješati meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom, lišćem...
    - održavati vlažnim (poput iscijeđene spužve),
    - zaštititi od sunca i oborina,
    - povremeno preokretati kako bi se omogućio dotok zraka

    Sakupljanje i usitnjavanje biljnih ostataka

    Kompostirati se mogu svi biološkoorganski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka...
    Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnu posudu s poklopcem. Biljne ostatke iz vrta odlažemo na hrpu u blizini mjesta gdje će biti postavljen komposter. Pokošenu travu raširiti u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složiti odvojeno. Granje usitniti!
    Za slaganje kompostne hrpe potreban je približno jednak udio tvrdih drvenastih i mekih vodenastih sastojaka. Važno je znati da količina biootpada bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom, treba biti podjednaka.

    Sav otpad treba usitniti na dužinu ne veću od 5 cm (dužina placa), a zeleni biljni materijal treba povenuti prije stavljanja u kompostnu hrpu.

    Materijal za pripremu komposta treba biti usitnjen, kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali što veću površinu na koju mogu djelovati. Razlaganje biljnog materijala je utoliko brže što su komadići manji. Ostatke voća i povrća preporučljivo je usitniti već u kuhinji – tako ćemo imati manje posla kasnije. Ostatke korova, uvelih biljaka i cvijeća iz vrta i granja usitniti ručno, škarama ili na panju sjekiricom, a za veće količine dobro je koristiti sjeckalicu za usitnjavanje.
    Mikroorganizmi «napadaju» organske ostatke prvenstveno na mjestu rezova tzv. «ranama», pa važi pravilo – što sitnije to bolje. Osim toga, komadići manjih dimenzija mogu se mnogo bolje izmiješati.

    Miješanje različitog biljnog otpada

    Meki, vlažni i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se miješaju u približno jednakom omjeru. Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozračnost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Po potrebi postupno dodavati vodu.
    Dobro složena kompostna hrpa optimalne vlažnosti vrlo će se brzo «zagrijati» na 50-68ºC, što ubrzava razgradnju a istovremeno se postiže higijenizacija komposta – ugibaju uzročnici bolesti, nametnici i sjeme korova.
    Bez obzira na doba godine, kompostna hrpa mora biti optimalne vlažnosti i dobro prozračena. To ćemo provjeriti ako materijal stisnemo u šaci, s time da iz stisnute šake ne smije curiti voda, a kad otpusti stisak, materijal treba zadržati oblik zadobiven stiskom i ne smije šuškati.

    Kompostiranje trave i lišća

    Svježe pokošena trava predstavlja vrlo važan materijal bogat hranjivim tvarima, a siromašan strukturnim elementima, tj. nema potpornih drvenih vlakana. U kompostu koji sadrži samo pokošenu travu, tjekom kompostiranja dolazi do enormnog procesa razgradnje: kompost se jako zagrijava, sadrži veliku kolićinu vlage, i zbog nedostatka strukturnih vlakana brzo se slijepi, pa postoji opasnost da se uguši i počne trunuti.
    Posušena trava lakše se kompostira. Da bi se spriječilo sljepljivanje, treba joj dodati čvrstog drvenastog materijala kao što su isjeckane grančice, slama ili lišće. Svježi travnati kompost vrlo je reaktivan i zahtijeva nešto više pažnje. Kompostirana pokošena trava već nakon kratkog vremena daje vrlo rahlo kompostno tlo bogato hranjivim tvarima.
    Kako smanjiti količinu trave:
    - travnjak zasijati specijanom mješavinom tzv. livadskih trava, koje ne treba često kositi te, tako smanjiti količinu otkosa,
    - kod kraćih vremenskih razmaka između pojedinih šišanja trave pokošena trava može se ostaviti na travnjaku.
    Za nekoliko dana ona će se raspasti i unaprijediti vitalnost travnate površine.

    Sloj jesenskog lišća ispod grmlja bogat je hranjivim tvarima, a pruža tlu i njegovim stanovnicima zaštitu od zime. Mnoga živa bića koja svoje stanište nalaze u tlu navikla su na takav izvor hrane koji im ujedno pruža i zaštitu od hladnoće. Lišće se može kompostirati bez većih problema, a izvrstan je kompost za uzgoj cvjeća:
    - male količine lišća pomiješaju se s preostalim vrtnim i kuhinjskim otpadom i smjesa se kompostira,
    - veće količine lišća mogu se odlagati na neko mjesto gdje se mogu osušiti i tijekom godine može ga se stalno dodavati vlažnom kuhinjskom otpadu ili pokošenoj travi,
    - gomile sačinjene od samog lišća kompostiraju se najbrže ako je lišće još malo vlažno i narezano na sitnije komade. Da ne bi došlo do zbijanja, treba mu dodati do 20% čvrstog materijala,
    - slobodnostojeće kompostne gomile lišća najbolje je prekriti kompostnim pokrovom, tzv. Toptex-om, jer se mokro lišće brzo oblikuje u grumenje, otežava daljnu pretvorbu komposta i počinje trunuti.
    Lišće koje se brzo raspada: listovi voćki, brijesta, bijelog jasena, javora, lipe, bazge.
    Lišće koje se sporo raspada: listovi bukve, hrasta, kestena, oraha, četinjaća, listovi pokriveni slojem smole.
    Lišće oraha sadrži prirodni herbicid i nije ga preporučljivo koristiti za kompostiranje. Od orahovog lišća može se napraviti zasebna kompostna hrpa. Dobiveni kompost koristiti za suzbijanje korova i trave.

    Kompostiranje tijekom zime

    Kompostirati se može i treba nastaviti i u zimskom razdoblju:
    - baciti zelene ostatke voća i povrća u kantu za smeće samo zato što je temperatura niska bilo bi greška, posebice ako smo već započeli kompostiranje,
    - kako bismo i zimi mogli pravilno slagati kompostnu hrpu potrebno je u jesen napraviti rezervu suhog usitnjeog drveta, suhog lišća, što će se koristiti za miješanje mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje,
    - procesi u kompostnoj hrpi teku dosta sporije zimi. Mikroorganizmi (bakterije i gljivice) svojom aktivnošću stvaraju toplinu, tako da se i pri vanjskim temperaturama ispod nule, u kompostnoj hrpi može zabilježiti temperatura od 40-50ºC. Tek pri dužem razdoblju niskih temperatura privremeno prestaju procesi razgradnje u kompostu,
    - procesi razgradnje ponovo će započeti čim prođu niske temperature i vanjska temperatura poraste iznad nule. «Pomagači» u kompostu, razne bube, stonoge i ostali «razgrađivači», također miruju tjekom zime, a kompostne gliste se povuku u sredinu kompostne hrpe ili dublje u zemlju,početkom proljeća i radova u vrtu ponovo će oživjeti i bogat život u kompostnoj hrpi, te nastaviti proces započet u jesen.
    Savjet: ako već kompostirate i imate malo starog, zrelog komposta, dobro ga je dodati u novu hrpu, kako bi proces razgradnje prije započeo. Krupnije ostatke kod prosijavanja komposta također je dobro umiješati u svježu hrpu, to je tzv. cijepljenje.

    Faze kompostiranja


    1. Faza razgradnje – mješavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji su pioniri u procesu razgradnje organskog materijala. Svojim metabolizmom oni razgrađuju organske tvari pri čemu nastaje toplina koja se može uočiti mjerenjem. Ovo povišenje temperature ne mogu preživjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi.

    2. Faza prerade
    – nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je važno prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano opada približavajući se vrijednosti temperature okoline.

    3. Faza izgradnje – ovdje se prvo pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi višestanični organizmi kao što su stonoge, gliste, skočibube i druge koje usitnjavaju i miješaju materijal. U ovoj fazi se u početku oblikuje svježi kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje čine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svježi kompost spreman za prihranu.

    Temperatura komposta

    Tijekom faze razgradnje, temperatura u središtu komposta može doseći i više od 60ºC, što pogoduije uništenju klica – uzročnika biljnih bolesti, i sjemenki korova. U vanjskim područjima komposta temperatura je samo nešto viša od temperature okoline. Najviše vrijednosti postižu se, ovisno o postojećim vanjskim uvjetima, nakon 3-5 dana razdoblja raspadanja. Obično se sloj zrelog komposta debljine 10 cm poslaže na svježe naneseni kompost, kako bi se sav svježi materijal zagrijao. Za vrijeme ove faze razgradnje, proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije, actinomyceten i gljivice. Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju daljnju preobrazbu otpada. Na taj će način kompost biti oslobođen sjemenki korova i dijelova biljaka koje bi mogle potjerati izdanke. Higijenizacija kompostne mase postiže se temperaturom, a svakim miješanjem komposta postiže se ponovni porast temperature. U vrijeme faze raspadanja (uz temperaturu od najmanje 60ºC) kompostnu gomilu potrebno ja barem u tri navrata promiješati, kako bi temperaturnom higijenizacijom bio obuhvaćen kompletan materijal koji kompostiramo.

    Prosijavanje komposta


    Nakon 6 mjeseci mogu se očekivati prve količine svježeg komposta. U njemu se nalazi još dosta neraspadnutih dijelova, te ga je potrebno prosijati, prvo kroz krupno sito, a potom kroz sito manjih otvora. Prosijani svježi kompost može se koristiti u vrtu za prihranu proljetnih usjeva. Svježi kompost (nakon 10-12 mjeseci od početka kompostiranja) prosijava se također kroz sito i koristi se u vrtu i za prihranu sobnog cvijeća. Za proizvodnju rasade i sadnju sobnog cvijeća potrebno je napraviti substrat od jednakih dijelova zrelog komposta, vrtne zemlje i pijeska. Ostaci od prosijavanja koriste se kao dodatak svježem biootpadu kod formiranja nove kompostne hrpe.

    Test zrelosti komposta

    Jednostavan test kojim možemo ustanoviti je li naš kompost spreman za korištenje je tzv. krese test. U nedostatku sjemena krese, može se koristiti i sjeme salate. Postupak je sljedeći: plitka posuda napuni se kompostom, u koji se posije brzo klijajuće sjeme – krese ili salate. Sjeme se prekrije slojem komposta (2-3 mm) i nakvasi vodom. Nicanje bi trebalo uslijediti nakon 2-3 dana. Nakon 10-ak dana biljčice bi trebale biti zelene, snažne i uspravne, a korijen bijele boje i dobro razvijen.
    Ukoliko sjeme nije isklijalo, ili su biljke koje su niknule blijedozelene, žute ili smeđe boje ili nepravilnog rasta, a korijen nerazvijen i smeđe boje, kompost još nije dovoljno odležao, te treba još neko vrijeme mirovati, kako bi se završili svi biokemijski procesi.

    Upotreba komposta

    Već prema svrsi koju ste mu namijenili, kompost možete prosijati i upotrijebiti nakon 2-12 mjeseci.
    Svježi kompost: kompost star 2-6 mjeseci sadrži još mnogo raspoloživih biljnih tvari i može ga se upotrebljavati kao kompletno gnojivo i pokrivač tla kod uzgoja zahtjevnijih biljaka kojima je za rast potrebna velika količina hranjivih sastojaka.
    Zreli kompost: već prema vremenskim prilikama i sastavu upotrijebljenog materijala, za potpuno sazrijevanje komposta potrebno je 6-12 mjeseci. Tada se može koristiti i za uzgoj osjetljivijih kultura – kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje kavlitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za uzgoj presadnica.
    Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u raspadanju. Kompost otopljen u kišnici možemo, nanošenjem na list, koristiti kao preventivno zaštitno sredstvo u brobi protiv niza gljivičnih bolesti biljaka. Za sadnju cvijeća koristimo mješavinu od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska.
    Preporuka kod upotrebe komposta je: za površinu od 1 m2 upotrijebiti 5 litara komposta i plitko umiješati u površinski sloj zemlje (nikako ne uštijavati). Količina od 5 litara komposta odgovara količini od 30 grama mineralnog gnojiva NPK (natrij fosfor kalij). Za vrt od 100 m2 to je ušteda na kupovini od 3 kg umjetnog gnojiva. Kod zahtjevnijih vrsta povrća moguća je dodatna prihrana – drugi obrok komposta nakon kretanja vegetacije.

    Izvor: zemljani.com​
     
    Last edited: 13 May 2009
  2. 26 May 2008
    Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    8 April 2008
    Messages:
    12,873
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,192 / 73 / -1
    ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?

    Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.
    To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

    ZAŠTO KOMPOSTIRATI?

    Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo:
    - smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta
    - smanjenju troškova odlaganja otpada
    - smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka
    - povećanju kakvoće tla
    - povećanju kakvoće okoliša...

    KADA KOMPOSTIRATI?

    Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

    GDJE KOMPOSTIRATI?

    Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća (a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),...ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

    [​IMG]


    Kompostiranje u hrpama

    Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hrpu.
    Hrpa bi trebala biti visoka oko 1m -1,5m, isto toliko široka,
    a dužina hrpe ovisi o količini materijala kojeg imamo na raspolaganju. Ako su vrt i okućnica prostrani, računa se da za kompostište treba odvojiti oko 10% površine.
    U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom obično nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle.
    Tako štedimo prostor, a vrtu i kompostištu osiguravamo
    uredan izgled. Za ovakav način kompostiranja u vrtu moramo predvidjeti površinu od najmanje 3- 4m2.
    Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trrgovina.

    Ako nemamo vrta?
    Ako je vrt vrlo malen te nemamo mjesta za kompostiranje u hrpama ili u spremnicima koje smo sami načinili, rješenje je u specijalnoj posudi - komposteru. Ako nemamo vrt, takav komposter možemo držati na balkonu ili u garaži. .

    Ako imamo vrt
    i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada. Površina koju će zauzeti kompostište ovisi o veličini vrta i okućnice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4m2 . U nastavku dajemo primjer kompostiranja organskog otpada u kućanstvu s malim vrtom.
    Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta (lišće, suho pruće, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju (na slici je za tu svrhu predviđen spremnik

    1). Na mjestu određenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje).
    Prva hrpa je privremena hrpa.

    [​IMG]

    2.) na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva. Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozračnost, hrpu pokrijemo (opširnije upute o uspješnom kompostiranju nalaze se u nastavku). Kompostiranje teče dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani način, na istom mjestu (privremena hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva (3). Poželjno je prethodno rastresti materijal na hrpi 3, a tek onda na njega položiti novi materijal s hrpe 2 i to tako da ih međusobno ne miješamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Opisani način kompostiranja pogodan je za kućanstva s malim vrtom.

    U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog otpada omogućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa.
    Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle,
    o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada,
    o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.
    Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 - 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima - kompost.

    ŠTO KOMPOSTIRATI?
    Kompostirati se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni,
    a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto..

    KOMPOSTIRATI SE SMIJU:


    -otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
    -kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
    -ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva,
    -neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na -kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih -otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, -kosti .....

    KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU:

    -otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke,
    -kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, -kosti...
    -ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, -pelene, pseći i -mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, -sadržaj vrećica iz usisivača, -pepeo kamenog i smeđeg -ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...
    -Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže -kemikalije, -npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor...

    OD BIOotpada DO KOMPOSTA. KAKO ?

    KOMPOSTIRANJE ZAPOČIMA VEĆ U KUHINJI
    Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo mnogo vremena na kompostištu. Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati.
    Nadalje, što organske otpatke bolje usitnimo, brže će teći procesi razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju
    veću površinu za svoju aktivnost. Zato:
    -sve otpatke usitnimo,
    -ljuske jaja zgnječimo,
    -mokre otpatke ostavimo da se ocijede,
    -tekuće otpatke (ostatke juha, umaka i sl.) ne stavljamo na -kompost. Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u -kuhinji, posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne -pokrivamo,
    -posudu s organskim otpadom ne držimo na suncu,
    -posudu praznimo što češće, najbolje dnevno.

    PO UZORU NA PRIRODU?

    KAKO?
    kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje
    Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz pri-sustvo kisika.
    Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću
    konačnog proizvoda utječu:
    - sastav kompostnog materijala
    - optimalna vlažnost kompostne hrpe
    - prozračnost kompostne hrpe
    - temperatura u kompostnoj hrpi
    - usitnjenost materijala za kompostiranje

    SASTAV KOMPOSNOG MATERIJALA

    Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno,
    a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo
    u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci
    iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv.
    Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća
    i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...) Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...
    Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog, i manje hranjivog.

    Vlažnost


    Optimalna vlažnost veoma je važna za razgradnju biomaterijala. Ako kompostna hrpa sadrži previše vlage, dolazi do trulenja. Premalo vlage, pak, zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju plijesni. Stoga valja pripaziti na slijedeće:
    na mjestu koje smo odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da je tlo na kojem namjeravamo smjestiti kompostnu hrpu blago nagnuto.
    podloga mora biti vodopropusna,
    donji sloj kompostne hrpe (debljine oko 20 cm) trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala (komadići granja, grančica, pruća, iverje),
    suhi materijal za kompostiranje treba navlažiti, a vlažni miješati sa suhim.
    u ljetnim mjesecima kompost će trebati povremeno vlažiti, a zimi zaštititi od prevelike vlage,
    mjesto za kompostnu hrpu trebalo bi biti zaštićeno od vjetrova i jakog sunca. Drveće ili grmlje pružaju prirodnu zaštitu od isušivanja ali i prevelikog vlaženja. Kompostnu hrpu možemo zaštititi i materijalom
    koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, starim tepihom ili kartonom.
    vlažnost kompostne hrpe možemo provjeriti na slijedeći način: iz dubine -hrpe treba uzeti nešto kompostnog materijala. Kompostni materijal mora biti vlažan poput iscijeđene spužve. Drugim riječima, kad ga stisnemo
    u šaku, iz njega ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu.

    Prozračnost kompostne hrpe

    Dobra prozračnost pridonosi boljem zagrijavanju i bržoj razgradnji organskog materijala. Kompostište ne smije imati nepropusnu podlogu (beton, cigla, asfalt, drvo...), a kompostnu hrpu slaže se tako da se najprije stavi sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica. Tako se osigurava protok zraka i u samom temelju hrpe. Ako za kompostiranje koristimo spremnik (npr. drveni sanduk ili staru metalnu bačvu i sl.), on mora imati otvore za zrak. Neophodnu prozračnost i rastresitost kompostne hrpe osiguravamo miješanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog (kuhinjskog) te suhog i vlažnog materijala.
    Rastresanje kompostne hrpe također pridonosi boljoj prozračnosti. Ako smo skupljali raznovrsni biomaterijal i hrpu načinili pazeći na uravnoteženo miješanje materijala, preokretanje nije nužno, ali je korisno. Hrpu preokrenemo poslije tri mjeseca, ili najkasnije kad primjetimo da se vidno slegla. Prilikom preokretanja pazimo da materijal koji je bio na dnu hrpe dođe na vrh, a onaj s rubova hrpe u sredinu i obrnuto. Tako ćemo sav materijal temeljito izmiješati i prozračiti, a usput ga po potrebi možemo i navlažiti. Ako otpatke odlažemo kako nastaju (privremena kompostna hrpa), rastresanje se mora obaviti češće, tj. najmanje jedanput mjesečno.

    Temperatura

    U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50 - 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti, nametnici, itd. Jedan od čimbenika koji utječe na temperaturu je i volumen kompostiranog materijala: da bi se podržao proces zagrijavanja, hrpa mora biti visoka barem 80 -100 cm, te barem toliko široka i dugačka. U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom teško je prikupiti dovoljno raznovrsnog materijala da bi se odjednom moglo načiniti hrpu optimalnih dimenzija. Češće je slučaj da imamo “rastuću” kompostnu hrpu, na koju svakog dana ili nekoliko puta tjedno stavljamo male količine kuhinjskog i drugog biootpada. Važno je da se i ovdje držimo pravila o mješanju kuhinjskog (zelenog, vlažnog) i vrtnog (suhog, drvenastog) otpada. Naime, ako na hrpu bacamo samo kuhinjski otpad, ne možemo očekivati dobre rezultate. Važno je također da češće rastresemo, provjerimo vlažnost i, naravno, pokrijemo. Kompostiranje manjih količina organskog materijala ne omogućuje razvoj optimalnih temperatura jer se takve hrpe lakše hlade. Ostali procesi razgradnje u maloj hrpi (uz optimalnu vlažnost i prozračnost) odvijaju se na sličan način kao kao i u velikoj. .

    Usitnjavanje materijala

    Materijal za kompostiranje treba usitniti, što više, to bolje. Naime, mikroorganizmi lakše obrađuju meterijal na ranjenim, tj. otvorenim mjestima. Osim toga, sitniji materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Stoga kuhinjski biootpad usitnimo već u kuhinji
    (npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru voća i povrća izrezati ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta ( lišće, granje, biljke...) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije. U domaćinstvima s velikom okućnicom i velikim količinama zelenog otpada (granje i sl.) posao usitnjavanja uvelike olakšava sjeckalica.

    Pokrivanje kompostne hrpe


    Mikroorganizmi u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja.
    Kompostnu hrpu moramo zaštititi materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom koju se može nabaviti u trgovini.

    [​IMG]


    PRIRODNI OTPAD vraćen PRIRODI


    KADA? kada je kompost zreo?
    Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva....
    Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati.
    Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

    TEST ZRELOSTI


    Da bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, možemo napraviti jednostavan test. U plitku zdjelicu stavimo malo komposta. Zasijemo sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom mjestu. Pazimo na vlažnost (najbolje je vlažiti raspršivačem). Nakon nekoliko dana sjeme će niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno i biti svježe, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije isklijalo ili su biljčice kržljave, kompost nije zreo i morat će još neko vrijeme otstajati.

    PRIMJENA KOMPOSTA


    Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla, stoga može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time gušimo. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, moramo ga u podjednakoj količini miješati sa zemljom iz vrta ili s lanjskom zemljom iz lonaca.
    Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati malo komposta.
    Količina komposta u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim tvarima.

    PROBLEMI


    Na kompostištu se skupljaju insekti
    Mušice i drugi “posjetitelji” komposta imaju dobar njuh. Voćne mušice npr. privlači miris voćne kiseline koja nastaje u prezrelom voću, a također i u otstajalim biootpacima u kojima dolazi do vrenja.
    Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema vjetra, mušice se veoma brzo razmnožavaju.

    Što učiniti?


    Ako je moguće, biootpad valja staviti na kompostište dok je još svjež. Zakopa se lagano u već postojeću hrpu, pospe s nešto gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrije tankim slojem zemlje ili zrelim kompostom.
    Na kompost ne stavljamo ostatke kuhanih jela, meso, kosti...

    Kompostna hrpa se ne zagrijava


    U kompostnoj hrpi temperatura raste zbog aktivnosti mikroorganizama.
    Mikroorganizmima je potrebna svježa hrana koja se sastoje od dobre mješavine različitih kompostnih naterijala. Osim toga, potrebna im je voda i kisik. Ako kompostiramo npr. male količine zelenog otpada kojeg miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa će njihova aktivnost biti smanjena. Također, ako na kompostište stavljamo male količine biomaterijala, ne može se razviti
    optimalna toplina, jer mala hrpa nema sposobnost izoliranja i brzo se hladi. Razlog slabog zagrijavanja može biti i u nepridržavanju pravila slaganja kompostne hrpe.


    Što učiniti?


    Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem kompostiranog materijala. Kad rastresemo postojeću hrpu, umiješamo svježi biomaterijal. Povoljno će djelovati dodavanje svježih otpadaka iz kuhinje ili pokošene trave. Male hrpe je dobro izolirati (pokriti i zaštititi) da se toplina ne gubi, a pritom se uvijek mora paziti da je osiguran protok zraka tj. prozračnost kompostne hrpe. Toplina je važna, ali kompostni materijal razgrađuje se, doduše nešto sporije, i na nižim temperaturama. Važno je da je kompostna hrpa vlažna i prozračna kako bi mikroorganizmi imali dobre uvjete za život.


    Kompostna hrpa zaudara


    Kompost zaudara ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad je kompostna hrpa prevlažna. U takvim uvjetima razvijaju se mikroorganizmi kojima za život nije potreban kisik, a kao posljedica njihove aktivnosti
    u kompostu nastaje neugodan miris. Često se neugodan miris javlja ako na kompostište ne stavljamo svježi biootpad nego već napola izgnjijali.

    ŠTO UČINITI?

    Na kompost stavljamo po mogućnosti svježi organski otpad i pobrinemo se da je kompostna hrpa uvijek dobro prozračna: vilama izmiješamo sadržaj hrpe. Ako je previše vlažna, prevrnemo je i dodamo suhog materijala. Ponovno brzo slijeganje hrpe i sljepljivanje materijala spriječit ćemo dodavanjem krupnijeg drvenastog materijala (isjeckano granje, grančice, iverje...).

    Biootpad se na razgrađuje


    Biootpad se razgrađuje djelovanjem mikroorganizama, a oni su aktivni samo ako imaju povoljne uvjete za život: dovoljno zraka, vode i hrane, sve u povoljnom omjeru. Stoga treba provjeriti je li kompost prevlažan ili možda presuh. Kakav je omjer različitog biomaterijala? Možda smo odložili previše drvenastog, a malo zelenog materijala. Jesmo li materijal dovoljno usitnili? Ili možda očekujemo nemoguće, npr. da se kora drveća ili debelo granje razgrade u kratkom vremenu?

    ŠTO UČINITI?


    Treba razmisliti da li je mikroorganizmima ponuđeno dovoljno hrane (kakav je odnos materijala bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom?) i je li materijal dovoljno usitnjen. Usitnjavanjem biootpada pospješuje se njegova razgrad-
    nja. Treba osigurati optimalnu vlažnost. U tu svrhu zaštitimo kompostnu hrpu od isušivanja (smjestimo je na zaštićeno mjesto, pokrijemo je), a ako je suha, dodamo vode. Hrpa ne smije biti ni prevlažna.

    Kompost je mokar


    Ako je kompost previše mokar razmislimo o slijedećem:
    jesmo li odložili previše mokrog biootpada (npr. kuhinjski otpaci, pokošena trava), a malo suhog drvenastog materijala (npr. isjeckano granje , grančice, suho lišće, iverje...)?
    Jesmo li kompostnu hrpu ostavili nepokrivenu na kiši?
    Ako kompostiramo u komposteru, možda je čvrsto zatvoren ili su otvori na stijenkama začepljeni te voda ne može ishlapiti, nego se kondenzira.

    ŠTO UČINITI?


    Treba preokrenuti hrpu i dodati suhog i krupnijeg drvenastog materijala (suho lišće, isjeckano granje, grančice). Tako u hrpi nastaju pore koje omogućuju protok zraka. Kompostnu hrpu treba zaštititi od kiše.

    Izvor: zemljani.com
     
    Last edited: 3 March 2009
  3. 26 May 2008
    Sunka

    Sunka Bog i Batina Staff Member

    Joined:
    8 April 2008
    Messages:
    12,873
    Spol:
    Muško
    Location:
    Uvijek ispod planine
    Ratings:
    +1,192 / 73 / -1
    Pregled najvažnijih PRAVILA za uspješno kompostiranje:

    - Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa.

    - Kompost ne smiještamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Na taj način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.

    - Na mjestu na kojem ćemo postaviti hrpu najprije položimo sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica, pruća, iverja...debljine oko 20 cm. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.

    - Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši.

    - Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala.

    - Otpatke koji bi mogli privući životinje ne stavljamo na kompost :meso, kosti, ostatke kuhanih jela...

    - Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim.

    - Previše vlage je štetno. U takvim uvjetima mikroorganizmima nedostaje kisika i oni ugibaju.

    - Kompostnu hrpu pokrijemo. Tako podržavamo zagrijavanje i sprečavamo gubitak vlage ili pak pretjerano vlaženje u zimskom razdoblju.

    - Komopostnu hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo.
     
  4. 17 May 2010
    kova_sb

    kova_sb Nepismeni

    Joined:
    14 April 2010
    Messages:
    741
    Spol:
    Muško
    Location:
    slavonski brod
    Ratings:
    +22 / 0 / -1
    Mi kod kuće imamo kompost od stajskog gnoja, prije smo držali krave, svinje tako da se gnoja nakupilo kako sve to više ne držimo nekih više od 10 godina. Sa vremenom se pretvorilo u zemlju, sada cijelo susjedstvo dolazi kod nas po zemlju za rasadu i cvijeće.
     
  5. 17 May 2010
    jack1

    jack1 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ja sam nedavno isto napravio maleni komposter, od dasaka. Bocne daske su u razmaku od 5 do 10 cm, dok sam poklopac napravio zbijen da ne ulazi kisa i direktno sunce. Smjestio sam ga pokraj zida i malene kruske. Zasad ubacujem sve sto mi je pri ruci. Staru zemlju od cvijeca, pokosenu travu, organske otpatke iz kuce i tu i tamo narezem koju grancicu na sitne komade. E sad imam jedan problem, kako ovih dana pada puno kise a teren je dosta nisko sve mi se to natopilo pa pretpostavljam da mi je i ta hrpica upila vodu jer je direktno na zemlji. Tu dolazi pitanje, sta sad?  :hmmm:   :hmmm: 
    Nemam mogucnosti da preselim na drugu lokaciju, jer ovo je jedino slobodno mjesto u mom malom vrtu, a kolko citam smjesa mora biti na zemlji radi svih mikroorganizama koji dolaze iz zemlje ?  :sram: 
     
  6. 17 May 2010
    cvrcak

    cvrcak Donator

    Joined:
    12 December 2009
    Messages:
    2,049
    Spol:
    Žensko
    Ratings:
    +100 / 5 / -0
    Čekaj, sad ću vjerojatno zveknut glupost. Da li postoji bilo kakva mogučnost, da iznad donjeg dijela kompostišta, a s vanjske strane, staviš kakav lim il tako nešto, što bi vodu usmjeravalo sa strane?
     
  7. 17 May 2010
    Mamaa

    Mamaa Nepismeni

    Joined:
    27 September 2009
    Messages:
    3,139
    Ratings:
    +38 / 0 / -0
    Ne vidim zašto bi voda od kišnice naštetila kompostu. On se tak i tak treba održavati mokrim kako bi se potaknula razgradnja. Po meni jedino šta si dobio s tom vodom je da možeš prije vremena preokrenuti hrpu šta dole - to gore i nastaviti s dodavanjem zemlje, vapna, pepela - šta već koristiš u proizvodnji svog komposta  :ffwjj: 
    Čisto moje razmišljanje i moje osobno iskustvo jer sam ja usmjerila vodu da mi se slijeva na mjesto gdje sakupljam materijal za kompost  :uimep: 
     
  8. 17 May 2010
    jack1

    jack1 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Da ali kolko ja znam nesmije biti pretjerana vlaga, a moj kompost je trenutno potopljen dobrih par centimetara u vodi, i pun je onih zutih puzeva golaca, bas sad gledam jedu mi salatu koja je zadnja ubacena u komposter, sad dali oni smetaju  :hmmm: 
    A sta se tice lima nemam di vodu usmjerit, jer je cijeli teren pod vodom  :doh: 
     
  9. 17 May 2010
    Zbracun

    Zbracun Staff Member

    Joined:
    8 September 2009
    Messages:
    1,368
    Spol:
    Muško
    Location:
    Kupa
    Ratings:
    +232 / 97 / -1
    Pa neće ti biti ta voda kroz cijelu godinu. Zemlja popije vodu, i opet će biti suho. U krajnjem slučaju iskopaš mali kanalčić do nižeg dijela da odvede tu vodu. Samo povučeš sa ćoškom motike po zemlji par centimetara duboko.
     
  10. 17 May 2010
    Mamaa

    Mamaa Nepismeni

    Joined:
    27 September 2009
    Messages:
    3,139
    Ratings:
    +38 / 0 / -0
    Ne brini, neće kompostu biti ništa - a puževa golaća imaš posvuda, a ne samo oko komposta. Oni su najveće štetočine u našim vrtovima (imaš temu o njima).

    Kod mojih susjeda trenutačno plivaju cijeli vrtovi a ne samo njihovi komposti. Čim se malo smiri kiša zemlja će upiti vlagu a ti ako baš želiš možeš kroz otprilike 2 tjedna preokrenuti hrpu i vidjeti kako ti je voda utjecala na donji dio komposta da se umiriš  :ffwjj: 
     
  11. 29 June 2010
    esad

    esad Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Evo čitam kako je Sunka detaljno i stručno objasnio kako se proizvodi kompost, samo se bojim da to stručno objašnjenje ne bi na startu odagnalo početnike da se bave proizvodnjom komposta. Oni koji rade svoj kompost vjerovatno znaju o čemu govorim ali oni koji nikad nisu radili kompost mogli bi se uplašiti pomisli kako je to prezahtjevan i kompliciran posao. Naravno osnovna pravila postoje i ne smijemo ih nikako zanemariti jer u suprotnom od komposta ćemo napraviti smetlište ili hrpu smrdljivog dreka. A osnovna pravila su da se na kompost baca samo biorazgradivo i ne treba ponavljati kao se u kompost ne bacaju otpatci poput stakla, plastike, metala, punice... :uimep: .

    I druga osnovna stvar je da kompost nije na ulegnutom tlu gdje se zadržava voda. I to je to narode, samo bacaj i da vidiš iduće godine što je zreli kompost.
    Još par sitnica kojih se ne morat obavezno držati, vjerovatno ću neke zaboraviti spomenuti ali stignem dodati ili će netko napomenuti u daljnim postovima.


    1. Usitnjavanje komposta - nije nužno s tim da se izbjegava stavljati razgranate grane i stvara pogodan prostor za leglo glodavaca, naravno ako imate toliko vremena bolje ih je ustniti po osnovnim napucima.
    2. Pokrivanje komposta - nije nužno potrebno, kad se baca trava na kompost treba ju ravnomjerno raspodjeliti kako bi kompost mogao "kuhati".
    3. Ostatke hrane možemo bacati na kompost s tim da se to radi preko dana kako bi se hrana presušila i bila dostupna pticama. Tko ima perad zna se...
    4. Ne znam zašto se ne smije ali ja izmet od kučnih ljubimaca bacam u kompost
    5. Prekretanje komposta, vrlo mučan posao a trebali bi imati i dva komposišta ili dovoljno mjesta kraj komposta gdje bi se odložio gornji sloj. Umjesto toga povremeno ugazite kompost.


    Ja zreli kompost koristim u proljeće kad ide obrada vrta i sijanje, u sijanju i sađenju flanaca često ga koristim jer biljke puno prije izbijaju nego u običnoj zemlji a o hranjivosti da i ne govorim. Gornji sloj koji nije razgrađen stavljam u stranu, srednji sloj razbacam po preštihanom vrtu a poslastica tjs. donji sloj spremim u posebno napravljen spremnik jer nam je zreli kompost potreban preko cijele godine ; za sadnju, sijanje, prihranu, za susjede.. :wtf: 
    Kompost koji koristimo za rasadnik poželjno je spaliti i prosijati.  :ffwjj: 


    [​IMG] [​IMG]
     
    Last edited by a moderator: 29 June 2010
  12. 29 June 2010
    cvrcak

    cvrcak Donator

    Joined:
    12 December 2009
    Messages:
    2,049
    Spol:
    Žensko
    Ratings:
    +100 / 5 / -0
    Samo bih nadodala. Ostaci hrane da, voće povrće, jaja, kava, sirovo il kuhano al bez dodataka, ulja, octa. Al ne kuhano (riža, pašta, meso i sl.). Izmet od kučnih ljubimaca nikako. Ali može kod cvijeća.  :eeee: 
     
  13. 30 June 2010
    esad

    esad Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ovo sa izmetom od kučnih ljubimaca često sam susretao upustvima izrade komposta ali nikad nisam našao stručno objašnjenje zašto se izmet kučnih ljubimaca ne smije bacati u kompost. Zar je tolika razlika od izmeta od peradi i zečeva ili je u pitanju pijesak koji koristimo za kučne ljubimce.  :eeee: 
     
  14. 30 June 2010
    cvrcak

    cvrcak Donator

    Joined:
    12 December 2009
    Messages:
    2,049
    Spol:
    Žensko
    Ratings:
    +100 / 5 / -0
    Ne znam ni ja zašto, možda jer se domaće životinje hrane biljem, a psi i mace bobicama ( bojlama  :uimep:  ) , i jedu mesne konzerve.
     
  15. 30 June 2010
    rooskie

    rooskie Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Ja se držim pravila da izbjegavam sve što je mesnog ili mliječnog porijekla. Smrada nema, redovito zalijevam, povremeno okrenem.
    A evo i moga 'uradi sam' proizvoda:

    [​IMG]
     
  16. 30 June 2010
    esad

    esad Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Možda nepristojno zavirujem ali kao da vidim u komposištu kartonske kutije i plastične čaše  :hmmm: .
     
  17. 30 June 2010
    gone fishing

    gone fishing Tvor

    Joined:
    1 March 2010
    Messages:
    179
    Spol:
    Muško
    Location:
    Zemlja
    Ratings:
    +106 / 0 / -0
    Mene zanima zbog čega se nesmiju kosti bacati u kompost?

    Radim već godinama kompost i bacam sve na tu hrpu; i kuhinjske otpatke hrane i kosti, ostatke od čiščenja riba... Znam da se kosti ne raspadnu u jednoj godini, ali me to ne zabrinjava. Zna se desiti da kod štihanja vrta nađem kosti od prošle godine, pa čak i pretprošle godine (ako je malo jača kost). Na kraju krajeva, sve se raspadne. Moja logika je da su i kosti dio prirode i da kad se raspadnu biljke iskoriste i te tvari koje ostanu od kosti. Ili negdje griješim?  :hmmm: 
     
  18. 30 June 2010
    Mamaa

    Mamaa Nepismeni

    Joined:
    27 September 2009
    Messages:
    3,139
    Ratings:
    +38 / 0 / -0
    Kosti i meso se ne bi smjeli bacati na kompost i vrt zato jer su legla mogućih zaraza.
     
  19. 30 June 2010
    esad

    esad Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
     :hmlj:  Oboje ste u pravu, dakle kosti, meso i slično ako nije termički obrađeno treba izbjegavati bacati ne samo u kompost nego i u otpad ili bilo gdje u blizini boravka jer tada je sigurno izvor zaraze. Ja osobno kosti bacam u kompost jer je skuhana ili pečena pa je ja poglođem pa je poglođe Boby i razvlači ju po dvorištu 10 dana. :uimep:  To što je teško razgradiva isto nije problem ali za razliku od Gonne kod mene ne završava u vrtu nego se vrača na kompost u doljni sloj. S vremenom se i kosti raspadnu i svakako su dobar izvor hrane za biljke.
     
  20. 3 November 2010
    jack1

    jack1 Neregistrirani

    Ratings:
    +0 / 0 / -0
    Imam krticu u komposteru, sto da sad radim? Pomagajte ljudi...  :hmmm:   :sram: 
     

Share This Page

Powered by FireDaemon